TESANJ.NET stranica grada
Posljednji sadržaj i to dvadeset i četvrti ovogodišnje manifestacije „Tešanjsko proljeće“ bila je stalna tematska izložba pod naslovom „Spomen soba 1992-1995. god. – Zaborav je neprijatelj“ u organizaciji tešanjskog Muzeja. Ovom nesvakidašnjem događaju prisustovalo je više desetine posjetilaca. Autori izložbe bili su prof. Jasmin Mandžukić i kustos Mensura Saltagić. Osim prof. Mandžukića prisutnima obratili su se i Amir Duranović, prof.historije, asistent za novi vijek, odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. i na kraju pomoćnik općinskog načelnika Suad Huskić, koji je otvorio izložbu.
Želim podsjetiti da je općina Tešanj još prošle godine formirala organizacioni odbor za obilježavanje 4.aprila-općinskog praznika Dana otpora fašizmu i 20-te godišnjice od organizovanog otpora oružanoj agresiji na ove prostore, u sklopu manifestacije „Tešanjsko proljeće“, čiji je važan segment stalna tematska izložba Spomen soba 1992-95.
Izložba predstavlja, između ostalog, naš dug onima koji su braneći ove prostore dali najdragocjenije što su imali, svoje živote, jer svaki čovjek predstavlja jedinstveno i neponovljivo biće, ali isto tako ova izložba je dug prema preživjelima koji su prošli kroz sve ratne strahote i stradanja, te poruka mladim generacijama da znaju šta se dešavalo na ovim prostorima.
Koncepcijski zaokružena i urađena prema svim muzeološkim uzusima, uz nekoliko limitirajućih faktora (prostor, muzejski materijal, kratkoća vremena) izložba ipak sadrži važan segment – oružje.
Neko je davno kazao „Oružje je čovjekova sudbina. Tamo gdje brani čovjeka, zajedno s njegovim imetkom, posvećeno je i sveto, a gdje bez razloga oduzima tuđi život, ono je prokleto“. Između ovih dviju krajnosti stoji čovjek nastanjen na tlu zemlje Bosne; Bosanac-patriota, koji je stao na branik domovine, štiteći svoj kućni prag, toprak.
Pouka i poruka izložbe je jasna: ovim oružjem Bosanci su spriječili svoje istrebljenje, te se branili i odbranili od agresije na BiH 1992-1995”.
Dakle, radi se o manjoj tematskoj izložbi iz poznatih razloga, vremenskog, prostornog i ograničenog muzejskog fundusa koji praktično nije postojao u januaru kada smo krenuli sa pripremnim aktivnostima. Izložba sadrži tekstualni i foto prikaz, dopunjen izloženim predmetima u cilju maksimalno mogućeg oživljavanja prostora. Hronologija događaja počinje od Titove smrti 1980.godine, tako da sa globalnog plana i prostora eks Jugoslavije svu pozornost skrećemo na mikro plan Tešnja i hronologiju događaja na prostorimja naše općine i dio teritorija Doboja, koja počinje dolaskom rijeke izbjeglica iz susjednih općina, organizovanjem općine u ratnim uslovima, a završava podacima o upotrebi raketa tipa Volkov i Luna, kojih je na tešanjski prostor ukupno palo 42. Dakle, protivno Ženevskoj konvenciji iz 1949.godine o zbarani korištenja raketa i kasetnih bombi agresor je sve to upotrebljavao u namjeri da uništi civilno stanovništvo tešanjskog prostora.
Na ovakvim mjestima može se odaslati jako važna poruka, koju mi možemo poslati. Našu najbližu prošlost rat u BiH 1992.-1995. godine to moraju istraživati historičarski timovi sistemski i temeljito na višim nivoima kao i lokalna zajednica, koja može prikupiti primjere arhivske građe, materijane ostatke, svjedočenja onoga što se u ratu dešavalo u ovom slučaju na području Općine Tešanj i to tajno memorirati u ovakvim spomen sobama. Ova muzejska postavka može biti trajna opomena i svjedok nepravedno nametnute borbe za opstanak. Sa ovim riječima prof. Amir Duranović opisao je izložbu „Zaborav je neprijatelj“.
Tematska izložba postavljena je u prostorijama boračkih organizacija, na lokaciji Tepe je trajnog karaktera i biće vremenom dopunjavana i osvježena novom muzejskom građom.
