PROTESTI U BIH – KUDA DALJE?

Protesti građana u BiH se nastavljaju te se (spontano) nameće pitanje – kuda dalje? Da bi se iznašlo rješenje nekoga problema uvijek je potrebno otkriti njegove uzroke i sukladno tome djelovati. I ranije je bilo protesta, ali su isti od strane vlasti ignorisani uz pravdanje da je vlast izabrana demokratskim putem na izborima te kao takva ima legitimitet. Političari su demonstrantima poručivali „Izađite na izbore te nas smijenite legalnim putem!“. Međutim problem BiH politike je u tome što su (ako se zanemare etnički predznaci) sve političke partije „k'o jaje jajetu“ slične jedna drugoj u načinu svoga djelovanja te građani zapravo ne znaju za koga glasati, jer ne vide neki smisao u tome „da sjaše Kurta, a uzjaše Murta“ kada će sve i dalje biti po starom. Među građanima se prepričava ona šala o tome kako su pitali malog Pericu koja je razlika između SDA i SDP, a Perica im odgovorio „SDA voli hodže, a SDP ih ne voli, a sve ostalo je isto“. I reakcije političkih partija na proteste građana su manje ili više iste – sve stranke se ograđuju od „huligana“. Štaviše u BiH društvu je politika ušla u sve pore života tako da od politike živi mnogo ljudi koji i nisu političari. Pri zapošljavanju u mnoga javna preduzeća političke partije sukladno svojoj moći raspoređuju kvote koliko čijih članova ili simpatizera može biti zaposleno tako da se u BiH ne može dobiti ni posao npr. viljuškariste bez aminovanja neke političke partije. Zbog navedenog političke partije imaju osiguranu bazu stalnih glasača koji su svjesni činjenice da im je određena politička partija osigurala radno mjesto te da će im isto to radno mjesto biti ugroženo, ako pobijedi neka druga opcija. U ovome smislu priče o legitimitetu vlasti koja je izabrana na izborima postaje upitna, jer upitno je koliko su izbori odista demokratski, ako mnogima biračima radno mjesto ovisi o rezultatu izbora …

Izlaz iz ovakvog stanja može biti samo jedan, a to je da se na razne načine značajno smanji moć i uticaj političkih partija. Javnim preduzećima trebaju rukovoditi stručnjaci odabrani po kriteriju sposobnosti, a ne po kriteriju političke podobnosti. Dalje nameće se potreba uvođenja većeg stepena tzv. direktnih izbora što je zastupljeno npr. u SAD. Načelnici općina, članovi općinskih vijeća i paralamentarci bi trebali biti birani direktno od strane građana. Kongres Sjedinjenih Američkih Država zakonodavno je tijelo federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država, a sastoji se od dva doma: Predstavničkog doma i Senata. I senatori i predstavnici biraju se direktnim izborima.

Osim smanjenja moći i uticaja političkih partija za prosperitet BiH društva od velikog značaja je i vođenje politike koja će dovesti do stabilnosti u društvu, efikasniji rad državnih institucija na podršci privredi te antikorupciona borba, a poduzimanje dugoročnih mjera kao što je unapređenje obrazovnog sistema ja također jako značajno.

Dakako, političke partije sigurne neće same raditi na smanjenju vlastite moći, ali nakon ovih izbora će svakako poduzeti mjere na korigovanju vlastitog rada, jer postalo očito da nastavak politike na već uhodan način može imati opasne konsekvence.

U svim ovim dešavanjima alarmantna je neaktivnost akademske zajednice i intelektualaca uopšte. Na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 pod nazivom “Kako dalje iz socijalnog bunta” aktivista AntiDayton Group Nihad Aličković je ukazao prisutnima na potrebu da se iznađe izlaz iz krize, a ne da se beskrajno filozofira o onome što se već desilo. Mali je broj intelektualaca poput prof. dr. Suada Kurtćehajića, prof. dr. Hidajeta Repovca, prof. dr. Antona Jekauca koji su uložili trud da daju smjernice kuda dalje.

Amir Halep

Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com