INFORMACIJA O STANJU NA PODRUČJU ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA NAKON PROGLAŠENJA ELEMENTARNE NEPOGODE

Prije svega, želim izraziti svoje duboko žaljenje prema svim onima koji su na bilo koji način bili pogođeni ovom prirodnom nesrećom i čija su materijalna dobra uništena. Ovo što nam se desilo u proteklim danima, najveća je prirodna katastrofa zabilježena na ovim prostorima, od kada se pamti. Nevrijeme praćeno obilnim padavinama koje su trajale nekoliko dana, prouzrokovalo je povećanje vodostaja rijeke Bosne u cijelom njenom slivu. Na ovako visok vodostaj i protok vode, uticali su brojni faktori, a što je za posljedicu imalo plavljenje velikih površina poljoprivrednog zemljišta, stambenih i drugih gospodarskih i infrastrukturnih objekata. Radi Vašeg informisanja, nivo vodostaja rijeke Bosne, na vodomjernoj stanici u Zenici, bio je znatno veći nego što je visina baždarene vodomjerne letve, čiji maksimum iznosi 500 cm. Samo ovaj podatak ukazuje, da se nije računalo na ovaj nivo vodostaja rijeke Bosne, kojeg smo imali ovih dana.

Odmah kod prvih informacija o pojavi i opasnosti od poplava na prijedlog Kantonalnog štaba civilne zaštite, Vlada Zeničko-dobojskog kantona 15.05.2014.godine proglasila je stanje prirodne i druge nesreće na cjelokupnom području Zeničko-dobojskog kantona usljed prirodne nesreće – poplave,  sa  ciljem ostvarivanja svoje operativne funkcije u zaštiti stanovništva i materijalnih dobara na području zahvaćenom prirodnom nesrećom.

Od momenta aktiviranja struktura sistema zaštite i spašavanja u prvom redu policije, civilne zaštite, vatrogasnih jedinica, oružanih snaga BiH i drugih pravnih lica, kada je zaprijetila neposredna opasnost za nastanak nepogode-poplava, već od 13.05.2014.god., stanje na području pojedinh općina se iz dana u dan, sve više  se usložnjavalo.

Pored izlijevanja rijeke Bosne i njenih pritoka iz korita, na području svih općina došlo je do naglih kolebanja vodostaja na potocima i riječicama, koje su zbog slivanja atmosferske vode vrlo brzo postale bujice koje su nosile velike količine materijala, izlijevale se, prodirale u naselja, stambene i pomoćne objekte, gospodarske objekte (proizvodne i druge objekte), a zatim prouzročile rušenja i oštećenja jednog broja mostova, dijelova saobraćajnica, pruga i dr.. Kao posljedica njihovog djelovanja, aktivirana su brojna stara i nova klizišta i odroni.  Možemo konstatovati, da je u određenom periodu, situacija na cjelokupnom području Kantona bila izrazito teška, prekidu u saobraćaju na magistralnim, regionalnim i brojnim lokalnim cestama, što je u mnogome usložnjavalo aktivnosti snaga na pružanju pomoći ugroženom stanovništvu.  Došlo je do rušenja brojnih infrastrukturnih objekata za snadbijevanje vodom, strujom i telefonskim vezama.

Prema prvim procjenama može se zaključiti da je pričinjena ogromna  materijalna šteta kako stanovništvu, tako i objektima javne infrastrukture, privrednim i drugim objektima. Štete se mogu mjeriti u iznosu do 500 miliona konvertibilnih maraka ali daleko precizniji podaci dobit će se, kada komisije za procjenu šteta obave svoj posao. Sve općine ZDK su pretprile velike štete, ali na osnovu sagledavanja stanja , mogu reći da su najveće štete i najsloženija situacija još uvijek u općinama Maglaju, Zenici i Žepču, gdje su stradala i još uvijek izolovana brojna naselja, sa velikim brojem stanovništva.

U općini Žepče, u rejonu Željeznog polja, usljed desetak i više velikih klizišta i većeg broja odrona i danas imamo izolovana naselja Mjestova Ravan, Jastrebac, Šahmani, Balačići. Alternativnim putevima preko Gornje Golubinje, danas se može doći do naselja Biljevina, Ivlje i Delići, a drugim pravcem preko Rakovice, do sela Orčevići i Brižđe. Na glavnom putu uz riječicu Željeznicu, koji je povezivao lokalna sela Željeznog polja, angažovana je brojna mehanizacija, da se prvenstveno voda stavi u korito i osposobi put, koji je do ove nesreće povezivao sva lokalna sela Željeznog polja, gdje živi cca 6.000 stanovnika. Sa ovog područja raseljeno je cca 3.700 lica, od čega većina u mjesta Žepče, Begov Han i Zenicu i to pretežno kod familija, a jedan dio u prihvatnim centrima u Žepču, Begov Hanu i u kasarni OS u Zenici.

U općini Zenica, u rejonu Nemilskog sliva, još uvijek je u prekidu glavna putna komunikacija Nemila – Šerići, preko Bistričaka, čime su odsječena naselja Kolići, Smajići, Žičara, Jastrebac, Vukotići i Šerići. Sa ovim mjestima, preko Orahovice, obezbjeđena je alternativna komunikacija ali se intezivno radi na raščišćavanju putne komunikacije uz rijeku Bistričak pa je jučer uz ogromne napore ostvarena privremena komunikacija do Bistričaka.  Otvaranjem ovog pravca, ostvarit će se nesmetan promet prema Žičari i Šerićima. Inače u ovom rejonu živi cca 3.000 ljudi, od koji je većina ostala u svojim domovima, sa izuzećem mještana sela Starkuće i bolesnih lica, koja su evakuirana iz ovih naselja helikopterima u Zenicu.

Situacija u rejonu Topčić polja, najsloženija je još uvijek u samom naselju, koje se nalazi uz magistralni put M-17 i željezničku prugu. Ovdje je veći broj objekata oštećen i uništen, a velike količine materijala od Starinskog potoka i drugih vodotoka, nanijele su velike količine materijala, koji je gotovo zatrpao naselje i putne komunikacije. Također u ovom rejonu, u prekidu je put za neselje Starina, a potpuno odsjećeno mjesto Bistrica. Pored brojnih problema u rejonu Nemilskog sliva i dalje imamo već duže vremena u prekidu regionalni put Zenica-Babino, gdje je zbog klizišta odsječeno veći broj naselja u slivu rijeke Babine, gdje živi cca 6.000 stanovnika. Inače na području općine Zenica ima evidentiranih preko 150 klizišta, različite veličine.Putem Kantonalnog štaba CZ u tjesnoj saradnji sa općinskim štabom CZ Zenica angažiran je veliki broj mehanizacije  koja je u prvim danima nadloaska najvećih voda spašavala Topčić polje od potpunog kolapsa. Sve do prije par dana ove mašaine su radile 24 sata dnevno na održavanju korita starinskog potoka iznad i u samom Topčić polju. Procjenjuje se daj e bujični starinski potok u Topčić polje nanio više od četiri miliona m3 nanosa.

Na ugroženim područjima općine Zenica, pogotovo gdje su pokrenuta klizišta, iskazana je problematika snadbijevanja pitkom vodom stanovništva, snadbijevanje električnom energijom, a jedno vrijeme bile su u prekidu i telefonske veze, što je u mnogome utjecalo na prikupljanju informacija sa ugroženih područja. Putem zračnog transporta, vrši se snadbjevanje stanovništva iz ovih naselja vodom, hranom, lijekovima i hranom za stoku i perad. Danas u većini ovih naselja imamo, uredno snadbijevanje vodom i signal mobilne telefonije. Cijelo vrijeme helikopterskih djelovanja radi spašavanja ljudi iz naselja iz kojih su dolazili alarmantni zahtjevi za pomoć, na heliodromu su radili i organizirali i koordinirali rad helikoptera dva člana kantonalnog štaba CZ. Zbog toga su spašeni mnogi životi naših sugrađana.

U općini Maglaj, od posljedice poplave uništeno ili djelomično je oštećeno u samom gradu cca 985 stanova i kuća, 3 škole, 3 vjerska objekta, zgrada općine i brojni drugi objekti, a na ukupnom području općine procjene govore da se radi negdje cca 1.500 objekata različite namjene. Grad je gotovo okovan velikim nanosima mulja, blata, raznog materijala kojeg je rijeka Bosna, nanijela tokom poplave. Danas je siutacija u Maglaju i dalje veoma teška, to je jedina Općina na čijoj teritoriji nije počela nastava u školama jer su sve škole teško oštećene i za uečnike u Općini Maglaj školska godina je završena. Također u Maglaju ne radi niti jedan privredni subjekt. Teško je stradao Natron Hasat,sve radnjei biroi. Najveći problem u ovoj sredini trenutno predstavlja zaštita lokalnog stanovništa od mogućih bolesti u slučaju narušene higijensko epidemiološke situacije, zbog velikih količina smeća i kvaliteta vode za piće i dr.. Na području ove općine aktivirano je oko 120 klizišta, od čega desetak velikih. I dalje je u prekidu magistralni put M-17 u naselju Kosova, za pravac Doboj, a također i regionalna cesta prema Tešnju. U ovim pravcima, promet se odvija alternativnim komunikacijama.Očekuje se da saobraćaj magistralom M-17 kroz Kosovu bude deblokiran u anrednim danima i time smanji pritisak u Maglaju kroz čiji centar grada se odvija kompletan kamionski saobraćaj prema i sa sjevera.

Ogromne probleme i štete imale su i druge općine ZDK, Olovo, Vareš, Breza, Visoko, Kakanj, Zavidovići, Tešanj, Doboj-Jug i Usora iz čijih štabova CZ nismo imali zahtjeva za hitne intervenciej i pomoć. Ja se tim općinama zahvaljujem na odličnom vođenju i ovladavanju situacijom. Mnogi od njih su i pored svojih problema pružali pomoć drugim susjednim općinama koje su bile u težoj situaciji. Naše općine su pokazale i još uvijek pokazuju solidarnost sa najugroženijim. I danas kaoa i svaki dan mnoge mašine i ljudi pomažu Maglaju, Žepču i Zenici u područjima najvećih razaranja. U situacijama kakva je istovremeno bila negdje više ili manje u odnosu na ove općine, i u drugim općinama Kantona, imali smo dosta složenu sitaciju.

Obim ove vrste nesreće, odgovor na istu, predstavljao je veoma kompleksnu operaciju, za subjekte sistema zaštite i spašavanja, koji su se stalno prilagođavali nastalim događajima. Od spašavanja i izmještanja stanovništva iz ugroženih podrjučja, podizanja nasipa, regulisanja i održavanja riječnih tokova, ispumpavanju vode iz potopljenih prostora, obezbijeđenja hrane, vode i ostalih potrepština za zbrinjavanje ugroženog stanovništva. Smještaj izbjeglih u prihvatne centre, medicinska trijaža, poduzimanja higijensko epidemioloških mjera, transporta bolesnih i nemoćnih do zdravstvenih ustanova, osiguranje bezbijednosti – javnog reda i mira, pa do poduzimanja interventnih mjera na deblokadi cestovnih i željezničkih komunikacija, bili su brojni zadaci lokalnih vlasti, općinski štabova i jedinica civilne zaštite i drugih pravnih lica, koji su dobili pomoć i od Kantonalnog štaba civilne zaštite, u mjeri koliko je data situacija dopuštala.

Od momenta svog aktiviranja, Kantonalni štab civilne zaštite bio je u stalnom radu na ugroženom području, pomoći općinama prvenstveno tamo gdje je situacija zahtjevala da sistem zaštite i spašavanja profunkcionira na organizovan način, usmjeravan od organa vlasti prvenstveno štabova civilne zaštite i općinskih načelnika u funkciji komandanta štaba.

U svemu ovom, organi uprave i drugi organi vlasti u općinama i Kantonu, javne ustanove i preduzeća, dali su ogroman doprinos, da se spriječe i veće i teže posljedice, ove nesreće. Po našim procjenama imamo, da je preko 5000 ljudi u prvi mah napustilo svoje domove, da je preko 500 kuća uništeno, sa brojnim drugim pomoćnim objektima te  da je aktivirano preko 680 klizišta i odrona. Da je poplavljeno preko 110 hektara zemljišta kako poljoprivrednog tako i naseljenog prostora. Poplavljeno je preko 1.000 stanova i kuća, privrednih i poslovnih objekata, ustanova i dr.objekata.  Pokidane su i potpuno uništene brojne lokalne, a teško oštećene regionalne ceste, na kojima su srušeni mostovi što u mnogome otežava privredni oporavak  na ugroženom području.

Direkcija za ceste ZDK je za potrebe donatorske konferencije kolja će biti uskoro održana pripremila projekte obnove regionalnih cesta i procjenila da je za realizaciju istih na osnovu utvrđenih šteta potrebno ukupno 5.750.000 eura. Od toga će se od donatora tražiti prosječno 70 % a ostatak ćemo trebati obezbijediti iz vlastitih sredstava. U prihvatnom centru u Zenici,trenutno je smješteno ukupno 135 lica.Ostali raseljeni su privremeni smještaj našli kod rodbine i prijatelja u svojim selima ili u drugim bližim naseljima i gradovima.

Hvala Bogu, u svemu ovom, moram istaći, a to mi je posebno drago, da u vremenu trajanja prirodne nesreće, nismo imali poginulih. Također, kada su bile angažovane odgovarajuće službe zaštite i spašavanja u prvom redu mislim na civilnu zaštitu, policiju, vatrogasce, medicinske i druge timove, brojne volontere, pravna lica, koji su uzeli neposredno učešće u sklanjanju ljudi i materijalnih dobara, poduzimanju aktivnosti i mjera na sprečavanju širenja djelovanja nastalih posljedica od prirodne nesreće, nismo imali povrđenih i  stradalih spasilaca, a niti uništene opreme i sredstava spasilačkih službi.

Ovo je također mjesto na kojem želim ponoviti da su naši ljudi na ugroženim područjima pokazali nevjerovatan nivo solidarnosti, organizovanosti, spremnosti na odricanje i pomoć.

Ali isto tako moram izraziti svoje divljenje i neizmjernu zahvalnost:

• oružanim snagama – posebno pilotima, koji su letjeli i spašavali živote u otežanim vremenskim uslovima,
• ljudima iz civilne zaštite na svim nivoima, koji su shodno mogućnostima pružili pomoć,
• EUFORu; policiji; svim humanitarnim organizacijama civilnog društva koje su  se uključile u spašavanje i dostavu pomoći,
• svim volonterima i donatorima i međunarodnim organizacijama i prijateljskim zemljama.

Također, zahvaljujem se preduzećima, javnim ili privatnim, koja su svoje resurse stavila na raspolaganje za pomoć ugroženom području. Oni moraju biti na pijedestalu ljudskih vrijednosti koje trebamo potencirati u našem društvu kako danas u nesreći tako i sutra u boljim vremenima. Sada nam treba vizije i znanja, pametnih i poštenih namjera da već od danas i što brže radimo na pripremi sveobuhvatnog akcionog programa djelovanja. To se prije svega odnosi na ubrzani rad općinskih komisija za procjenu šteta u cijelom ZDK jer pozornost i raspoloženje za pomoć neće dugo trajati. Sve će htjeti pomoćiako vide da sami sebi želimo pomoći, ako vide da smo organizirani i da imamo jasne i realne zahtjeve i vizije. Mi ćemo navjerovatnije krajem ove sedmice proglasiti prestanak neposredne opasnosti jer je to već uradio jedan broj općina u ZDK. Zato odmah trebamo brzi odgovor na pitanja zbrinjavanja ljudi kojji su ostali bez dodmova, pomoć onima koji trebaju da se vrate u svoje oštećene i devastirane kuće i stanove, pomoć privredi, očuvanje radnih mjesta i osiguranje komunikacija itd..Nadam se da kao što smo bili zajedno u nesreći budemo zajedno i u rješavanju posljedica ove nesreće.

U ovoj drugoj fazi ublažavanja i otklanjanja posljedica nastalih od prirodne nesreće, asa koje prijete zdravlju i životima ljudi, angažirane su brojne stručne ekipe zdravstvene, veterinarske, komunalne i druge službe. Poduzete su mjere provođenja asanacije i stvaranja uvjeta za normaliziranje života ljudi. Pred komisijama za procjenu šteta koje su imenovane rješenjem općinskih načelnika i Vlade Kantona, predstoji postupak prikupljanja podataka i utvrđivanje obima posljedica nastalih od djelovanja prirodne nesreće, a potom od organa vlasti organizovanje prikupljanja i raspodjele pomoći nastradalom stanovništvu.

Od 15. 05. pa sve do danas Kantonalni štab CZ je radio u punom sastavu, svakai dan a u najtećim danima i dva puta dnevno održavane su sjednice Štaba. U odnosu na istuaicju i ptorebe izdavane su odgovarajuće naredbe. Ukupno je izdato 35 naredbi i 2 preporuke. Paralerlno sa radom štaba po sepcifičnim aktnvostima radili su i krizni štabovci za zdravstvo i veterinarstvo i reesorna ministarstva u specifičnim područjima djelovanja. U  ZDK je uvedeno dežurstvo i aktivno i pasivno. U prvim danima spsašavanja ljudi štaba je djelovao interventno tamo gdje je trebalo,a  kasnije kroz sistem CZ preko općinskih štaboca FŠCZ. Uključene su stručne federalne institucije odf Federalnog zavoda za geologiju, Instituta za agropedologiju i Agromediteranskog instituta. Oni i danas rade uz eksperte iz kantona i općina na pregledu i ispitivanju ugroženih područja.

Ključne Naredbe koje je donio Kantonalni štab i naredbe koje je sprovodio,  u ovom periodu, bile su:

• Stalna koordinacija sa Federalnim štabom civilne zaštite – Operativnim centrom civilne zaštite Federacije BiH – Ministarstvom sigurnosti i Oružanim snagama BiH
• Predložio Vladi Kantona Proglašenje stanje prirodne nesreće, na području Kantona.
• Donešena je naredba svim općinama da odrede lokaciju za neškodljivo uklanjanje lešina životinja stradalih i uginulih od posljedica prirodne nesreće- poplave, u cilju sprečavanja zaraznih bolesti,
• Donešena je naredba svim općinama i njihovim resornim službama nadležnim za poslove poljoprivrede da omoguće predstavnicima Federalnog zavoda za poljoprivredu, uzimanje uzoraka povrtlarskih kultura sa plavljenih područja općine.
• Donešena je naredba općini Maglaj da odmah osigura bezbjedan prostor za odlaganje i uništavanje kabastog otpada na području općine. Ukoliko to nije u mogućnosti, da odlaganje istog osigura na Regionalnoj deponiji Moščanica – općina Zenica.
• Donešena je naredba o angažovanju jednog broja stručnih lica za potrebe Kantonalne uprave civilne zaštite,
• Donešena je naredba općinama da formiraju stručne timove koji će vršiti evidentiranje i monitoring klizišta na području općine.
• Donešena je naredba za zbrinjavanje i smještaj učenika osnovne škole iz Živinica koji su ostali blokirani uslijed poplava u Zenici,
• Donešena je nareba Općinskim štabovima civilne zaštite, da obezbjede lokacije registrovanih prihvatnih centara i svakodnevno da vrše distribucija hrane dok traje potreba za istim.
• Donešena je naredba o nabavci roba za potrebe ugroženog stanovništva, koja se smješta u Kantonalnoj direkciji robnih rezervi.
• Donešena je naredba Općinskim štabovima civilne zaštite, da na osnovu procjena i raspoloživih podataka iskažu broj: uništenih, djelomično oštećenih objekata, uništenih ili oštećenih infrastrukturnih i drugih objekata (puteva, mostova, trafostanica, rezervoara za vodu i sl.) i broj i veličinu klizišta i iskazati ako je je bilo pomijeranje grobalja i navesti podatke koje su mjere poduzete.
• Donešena je naredba da općine odrede lica za uklanjanje lešina životinja sa svojih područja i u nekim situacijama su pomagale kantonalne strukture.
• Donešena je naredba općinskim štabovima civilne zaštite o određivanju lica po mjerama zaštite i spašavanja i angažovanju snaga.
• Upućeni zahtjev Vladi Kantona za odobrenje novčanih sredstava za provođenje mjera na spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara u toku djelovanja prirodne nesreće,
• Donešen zaključak i utvrđena obaveza Kantonalnim ministarstvima da u okvirima svojih nadležnosti sa nadležnim općinskim službama ostvare saradnju u cilju preduzimanja onih mjera, radnji i postupaka kojima se može efikasno i što brže izvršiti otklanjanje posljedica koje su nastale po zdravlje i živote ljudi, kao i posljedice nastale na materijalnim dobrima.
• Donešena naredba o izuzimanju određenih mts za potrebe civilne zaštite.
• Održani brojni sastanci sa predstavnicima viših i nižih nivoa vlasti,
• Uspostavljen sistem koordinicije volontera na poslovima pomoći i čišćenja, te osigurana potrebna logistika u tom kontekstu (transport i neophodna sredstva za rad).
• Upućujeni zahtjevi organima Federacije BiH za pomoć u aktivnostima provođenja mjera zaštite i spašavanja na ugroženom području,
• Sprovedene Naredbe Federalnog štaba civilne zaštite, u cilju redovitog izvještavanja Federalnog štaba o stanju na terenu; sagledavanje stanja zaštite životinja i poduzimanje mjera i radnji radi sprečavanja zaraza; obaveza ostvarenja saradnje sa crvenim križem; obaveza saradnje sa Federalnim zavodom za geologiju da se izvrši procjena stanja klizišta i pripremi program mjera za sprečavanje nastajanja posljedica koje mogu uzrokovati klizišta; da se sačini registar klizišta; da se formiraju stručni timovi; objaviti telefon gdje građani mogu zatražiti pomoć tel.121; da se dostavljaju službeni izvještaji o umrlim osobama; poduzimanje protiepidemijske dezinfekcije na ugroženim područjima; organizovanje ddd timova; obavljanje poslova neškodljivog uklanjanja lešina; uzimanje uzoraka vode za piće iz javnih i privatnih vodovoda; da se vrši intenzivno ispitivanje uzoraka proizvoda na poplavljenim tlima i mikrobiološku i fizikalno-hemisku analizu poljoprivrednih proizvoda; formiranje kriznih štabova i moblini timovi za praćenje zdravstveno-epidemiološke situacije, te djelovanja u tom kontestu.

Šta je pred nama?

–     Stanje i potrebe se mijenjaju iz dana u dan. Do jučer su postojale velike potrebe za čamcima, opremom za spašavanje iz vode i sl. Danas ta oprema više nije potrebna.

–     Današnje urgentne potrebe se odnose na adekvatno zbrinjavanje animalnog otpada tj. leševa životinja, pumpe za mulj, vodu, isušivači, volonteri na poslovima čišćenja, sistematska dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.

–     Urgentna je potreba i adekvatno zbrinjavanje onih koji su ostali bez svojih domova.

–     Za par dana će potrebe biti potpuno drugačije. U tom kontekstu se svi mi moramo i ponašati; moramo biti brzi, efikasni, orjentisani ka rješenju problema.

–     Aposlutni prioritet u narednom periodu da omogućimo prohodnost magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva, posebno M17 na potezu Maglaj – Doboj i Zavidovići – Olovo.

–     Apsolutni prioritet je omogućiti novu sjetvu uništenih kutlura na poljoprivrednoim zemljištu gdje je to moguće i u tom smislu obezbijediti sjemenski materijal, gorivo i mehanizaciju.

–     Još ne postoje procjene troškova sanacija škola, zdravstvenih ustanova i drugih javnih zgrada, ali je jasno da su potrebe iznimno velike.

–     Nisu završene procjene djelimično ili potpuno uništenih stambenih objekata, ali je jasno da se radi o stotinama kuća i stanova.

–     Velike štete su u oblasti poljoprivrede, bilo da se radi o uništenom stočnom fondu ili propaloj biljnoj prozvodnji, a što je glavni izvor prihoda većini nastradalog ruralnog stanovništva.

–     Uskoro ćemo imati i procjene stanja mreže vodosnadbijevanja, otpadnih voda i deponija smeća.

–     Veliki broj preduzeća i prozivodnih pogona je potpuno ili djelimično uništen, tako da i tu postoje značajni negativni efetki i štete.

–     Problem predstavlja i pomjeranje neočišćenih minskih polja, čije razmjere još uvijek nije moguće procijeniti.

Mislim da je sada na  potezu Vlada Kantona i ova Skupština,  da što prije utvrde načine kako da se normalizuje život ljudi na ugroženom području, kako da se obnove kuće, putevi, kako da se osposobe i osiguraju radna mjesta, jer postoji zainteresiranost mnogih da nam pomognu i to moramo iskoristiti na najbolji i najefikasniji način. Prioritet sada mora biti briga za ljude, više nego ikad. Moraćemo redefinirati prioritete i sva raspoloživa sredstva svih nivoa alocirati za rješavanje urgentnih problema.

Dragi sugrađani, uvažene zastupnice i zastupnici, kao čovjek ne mogu da po strani ostavim emocije jer sam bio u fokusu ove kataklizme u većini najugroženijih područja naravno ne kao mnogi drugi heroji, ali vidio sam naše ljude, koji su sve izgubili, a oni mene tješe, vidio sam očaje i izgubljene, vidio sam sve, ali nisam vidio ljude koji gledaju samo sebe, svugdje su govorili o drugima koji su u većoj patnji i ugroženosti. Naši građani su dobri i strpljivi, oni zaslužuju da i mi budemo dostojni njihovog poštovanja. Zato molim da danas sa ove govornice građanima uputimo poruke nade da ćemo zajedno prevladati posljedice ove katastrofe i svi zajedno biti usmjereni ka tom cilju. Čovjek se može nositi sasvime, ali ne može živjeti bez nade.

Ako tako ne bude, džaba sam ja pisao ovu informaciju i nepotrebna je bila ova tačka dnevnog reda. Znam da ovakvim riječima rizikujem da se ovo tumači i secira na razne načine, ali baš me briga, to je moje mišljenje i moja savjest.

 

Zenica, 28. 05. 2014.