TESANJ.NET stranica grada
Obilježavanje Dana grada
Prijem kod Načelnika općine
Tešanj je desetog decembra obilježio svoj 455. rođendan. Načelnik općine mr. Suad Huskić je organizovao svečani prijem u prostorijama Općinskom vijeća na kome su bili pozvani delegati u Općinskom vijeću, uspješni privrednici (tešanjske firme koje su se našle među prvih sto po raznim kriterijima Privrednih novina), direktori javnih ustanova i javnih preduzeća, dosadašnji dobitnici općinskih priznanja, predstavnici vjerskih zajednica, predstavnici boračkih udruženja i predstavnici političkih stranaka.
Načelnik mr. Huskić se obrača zvanicama
Načelnik mr. Huskić je podsjetio goste na datum od kada se Tešanj tretira kao urbana sredina i obilježava 10. decembra kao Dan općine i upoznao ih sa stanjem u općini i dostignutim rezultatima.
I ako se očekivalo, ove godine nije bilo svečane dodjele općinskih priznanja, koja nisu dodjeljivana već četiri godine. Predsjednik komisije Općinskog vijeća za dodjele priznanja Salih Brkić me obavijesti da je komisija Vijeću dostavila svoje prijedloge koji očito do svečanog trenutka nisu usvojeni od strane OV-a.
Izložba tešanjskih vakufnama
Nakon završetka svečanog prijema kod načelnika večina zvanica se uputila da posjeti mezar osnivača grada Ferhad-bega, a zatim prisustvuje izložbi tešanjskih vakufnama koja je organizovana u okviru Dana grada 2014.
Izložbu tešanjskih vakufnama organizovao je Medžlis Islamske zajednice u Tešnju. Izložbu je priredio mr. Osman Lavić bibliotečki savjetnik Gazi Husrev-begove biblioteke iz Sarajeva, a o tešanjskim vakufima je govorio Aladin Husić iz Orijentalnog instituta u Sarajevu.
Izložba je postavljena u atriju zgrade Medžlisa Islamske zajednice gdje je inače trajno postavljen prepis vakufname Ferhad-bega kojom je Tešanj postao urbano mjesto i taj dan obilježava kao svoj rođendan.
Izložbu je otvori načelnik mr. Huskić.
Jedna od izloženih vakufnama sa prevodom
Obraćanje glavnog imama Fuad ef. Omerbašića na izložbi
Promocija Trilogije o nama Mugdima Galijaševića
U organizaciji Opće biblioteke, a u okviru manifestacije Dani grada 2014. održana je promocija tri knjige Mugdima Galijaševića pod nazivom Trilogija o nama. Radi se o knjigama: Suze na mezaru, Kapija života, Ispod duge. Promotor knjige je bio Senad Čišija direktor Opće biblioteke u Kaknju, a tekstove iz knjiga čitala je novinarka iz Zenice Sadžida Beganović Isaković. .
Senad Čišija, Sadžida Beganović Isaković, Miralem Galijašević, Esmir Bašić
Mugdim Galijašević je rođen 1945. godine u Sarajevu, a porijeklo vodi iz Tešnja. Njegov otac Suljo (Sulejman), koji je pred sami završetak Drugog svjetskog rata odveden u logor Jasenovac gdje je pogubljen, je sin Hakije trgovca iz Tešnja koji je imao i sina Muhameda dugogodišnjeg vozača u Pobjedi. Mugdim je odrastao uz majku Rašidu (djevojačko Mulalić iz Doboja).
Još prije 30 godina se počeo baviti novinarstvom u tadašnjim Večernjim novinama. Bio je novinar i urednik Oslobođenja. Nakon rata radio je kao dopisnik Deutsche Welle gdje se javljao sa svojim komentarima.
Rodio se nakon očeve smrti i kako kaže pisac, otac mu je došao samo jednom u san i rekao da piše o onima koji su dale svoje živote za državu kao što je to i on učinio. Teme sve tri knjige su agresija na BiH i borci za državu kroz večinu istinitih priča o poginulim borcima.
Promocija poeme Hava majka Prijedorčanka Admira ef. Muhića
U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice u velikoj sali Centra za kulturu i obrazovanje održana je promocija knjige Hava majka Prijedorčanka autora Admira ef. Muhića. Na promociji su o poemi govorili: dr Dželal Ibraković, Ferid Krak ,zamjenik načelnika općine Cetingrad u Hrvatskoj na granici sa BiH kod Kladuše i Dževad Ponjević novinar. Moderator je bio Fuad ef. Omerbašić.
Autor je dobio inspiraciju i odlučio da napiše poemu o majki Havi Tatarević iz sela Zecovi kod Prijedora poznata po njezinoj planetarnoj tragediji kada su joj u jednom trenutku odveli i ubili 6 sinova i muža čiji su posmrtni ostaci tek ove godine pronađeni na dubini od 15 m u grobnici Tomašica. Nakon dženaze Havine djece i muža koje je Admir ef. Muhić spustio u mezar odlučio je sa porodicom posjetiti majku Havu. Taj sat vremena razgovora sa Havom, koja nikoga ne mrzi niti proklinje ostao mu je duboko urezan pa je odlučio, kako to on kaže, da jedan obični hodža napiše napiše poemu kada se već nije našao neko drugi sposobniji kao što su to činili Skender Kulenović i Goran Kovačić u Drugom svjetskom ratu.
Dr. Dželal Ibraković, Fuad ef. Omerbašić, Admir Muhić, Ferid Krak i Dževad Ponjević
Naučni skup o djelu Vojislava Vujanovića
U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje, a u okviru Dana grada 2014., održan je Naučni skup o djelu Vojislava Vujanovića. Skupu su prisustvovali poznati književni, likovni i filmski kritičari i znalci koji su govorili o djelu Vojislava Vujanovića. To su:
Enver Kazaz :Vojislav Vujanović, kulturni hroničar, Nedžad Fejzić : Zadata mjera Vojislava
Vujanovića, ili hroničaru, ipak, svidjela se gluma, Gradimir Gojer: Polivalentna teatrološka
misao o kritičkom i teatrologijskom djelu Vojislava Vujanovića, Željko Grahovac šire, glumci
su ostali…! Monografske sinteze Vojislava Vujanovića o glumačkim karijerama za pamćenje, Irina Dobnik: Treba ih voljeti, Purpurna ruža sjećanja sa 15 baršunastih glumačkih latica, Ranko Pavlović: Pozorišne monografije Vojislava Vujanovića, Fehim Hadžimuhamedović: Očuvanje tajne i otkrivanje čovjeka u njoj Crtice o umjetnosti i njenom
čitanju – likovni kritičar Vojislav Vujanović Miralem Brkić: Riječ u dijalogu s bojom, o
likovnoj kritici Vojislava Vujanovića
Muhidin Džanko:Hermeneutičko obzorje Vojislava Vujanovića, Bilješke uz knjige “Kozmologija riječi” i “Zatočnik svjetlosti”, Ljiljana Šop: U misiji tumača poezije,
Razmišljanja nad knjigama “Zatočnik svjetlosti” i “Kozmologija riječi”
Naida Osmanbegović & Emina Selimović: Dijalektika spoljašnjeg i unutrašnjeg
u artikuliranju moći jouissance-a o knjizi “Kozmologija riječi”
Alija Galijašević: Vojislav Vujanović i Tešanj, Sead Emrić: Vojislav Vujanović i serhat,
Mirko Pejak: Vojislav Vujanović – afirmator likovnog života u Kiseljaku, Momčilo Spasojević: Vojislav Vujanović – skriveni pjesnik
Vojislav Vujanović
Rođen je u Gredi kod Bosanske Gradiške 13.4.1937. godine. Školovanje je započeo u Bosanskoj Gradišci, srednju školu nastavio nastavio u Banjaluci, studirao u Zagrebu (povijest umjetnosti), Sarajevu (historiju jugoslavenskih književnosti i orijentalnu filologiju) i Beogradu gdje je specijalizirao nacionalnu povijest u vrijeme osmanske vlasti, sa magistarskom radnjom o pokretu Hamzevija u Bosni 1574. godine.
Radio je kao prosvjetni radnik, glumac (u Dječijem pozorištu u Banjaluci) i kao novinar (u Oslobođenju, Večernjim novinama i Radio-Sarajevu). Bio je urednik u redakciji studentskog lista Naši dani, u redakciji Trećeg programa Radio-Sarajeva i u redakcijama časopisa Treći program, Pozorište (izlazio u Tuzli), lista Stećak, revije Fondeko svijet i dr. Objavio je ogroman broj različitih tekstova (studija, ogleda, eseja, kritika o književnosti, teatru, likovnim umjetnostima, povijesti i iz oblasti orijentalistike) u velikom broju bh. i inozemnih časopisa i listova.
Najveći dio radnog vijeka proveo je kao urednik kulture u redakciji Radio-Sarajeva, odnosno Radija Bosne i Hercegovine.
Živi i radi u Sarajevu, a član je Društva pisaca BiH i Hrvatskog društva za znanost i umjetnost.
Knjige: Svitanja (poezija); Likovno djelo Miroslava Bilaća; Iz Talijina hrama (pozorišne krititke); Alkemija slike (likovne kritike); Antologija bosanskohercegovačke drame XX vijeka (sa Gordanom Muzaferijom i Fahrudinom Rizvanbegovićem); Plodovi i rađanja (monografski ogled o Pozorišnim igrama u Jajcu); Jelena Kešeljević (portret glumice); 50 godina Pozorišta lutaka u Mostaru (monografija); Kozmologija riječi : Poliptih o pjesniku Amiru Brki; Ljubičasti notturno (monografija o Gradimiru Gojeru); Madrigali sa Save : Susreti pozorišta u Brčkom (monografija); Romor trajnosti : Škola primijenjenih umjetnosti u Sarajevu 1945/46-2007/08. (monografija); Zatočnik svjetlosti (monografija o pjesniku Velimiru Miloševiću); Grimizna ogrlica (portreti 16 bh. glumaca); Ines (monografija o glumici Ines Fančović);
Dobrotvor (1991-2011) : Dvadeset godina humanitarnog rada; Lazar Drljača (1882-1970-2012).
Iz uvodnog izlaganja Amira Brke:
…..da je on svojim posvećenim angažmanom učinio izuzetno mnogo na vrednovanju i afirmaciji brojnih stvaralaca s prostora Tešnja, te da je svojim dugogodišnjim sudjelovanjem u kulturnom životu naše sredine učinio za naš duhovni razvoj neuporedivo više nego ijedna druga osoba u povijesti, a koja nije iz Tešnja. Vujanović je, naime, pisao tekstove i otvarao izložbe u Tešnju, Sarajevu i drugim gradovima gotovo svim tešanjskim likovnim umjetnicima: Hasan Mehinović, Osman Morankić, Miroslav Bratić, Ahmet Hundur, Miralem Brkić, Sabahudin Kovač, Tonko Rajkovača, Drago Marelja. Također, on je pisao kritičke i esejističke tekstove o knjigama Alije Galijaševića, Ivice Budulice, Saliha Karahodžića, Hajre Planjca, Franje Bratića, Seada Korajlića, Amira Brke – i govorio na njihovim promocijama u Tešnju i drugdje.
Kulturni život tešanjske sredine Vojislav Vujanović decenijama je visokokvalitetno obogaćivao i na druge načine. Režirao je tri predstave u tešanjskom pozorištu (Majka Ahmeda Muradbegovića 1992. godine, Pomrčina krvi A. Muradbegovića 1998. godine i Sredinom džade Muhidina Džanke 1999. godine). Pisao je predgovore, pogovore ili kritike u časopisima za brojne knjige drugih autora koje su objavljene u Tešnju, prvenstveno u Centru za kulturu i obrazovanje (Muhidin Džanko, Ljubica Ostojić, Atif Kujundžić, Gradimir Gojer, Ibrahim Kajan, Dragan Marijanović, Amir Talić i brojni drugi), te govorio na promocijama tih knjiga u Tešnju i u drugim gradovima. Pisao je tekstove i govorio na otvorenju izložbi u Tešnju brojnih bh. slikara. Vujanović je sudjelovao i u naučnim skupovima i okruglim stolovima koji su u Tešnju organizirani: Tešanjski prostor na početku 21. stoljeća 2004. godine, Djelo dr. Adema Handžića 2006. godine, Publicističko-historiografsko djelo Alije Galijaševića 2008. godine, Tešanjski prostor u prošlosti 2009. godine, Književno djelo Kemala Mahmutefendića 2010. godine, Omer Pobrić, baštovan sevdalinke 2011. godine, Književno djelo Rešada Kadića 2012. godine, Književno djelo Jozefine Dautbegović 2013. godine – sa kojih su objavljeni ili su u pripremi zbornici u kojima su i njegovi tekstovi.
Veče sjećanja na Omera Pobrića
U velikoj sali Centra za kulturu i obrazovanje održano je muzičko veče sevdalinke pod nazivom Veče sjećanja na Omera Pobrića. Organizator je Omladinski ansambl na čelu sa Damirom Galijaševićem koji je ovaj koncert učinio tradicionalnim.
Svu učesnici su na kraju programa pjevali zajedno
Učestvovali su Omerovi prijatelji i članovi Instituta sevdaha: Hasiba Agić, Nusreta Kobić, Esada Kovačević, Džavid Pamuković, Ljubica Berak, Reuf Feković, Ivan Grubišić, Alma Subašić, Zanin Berbić, Maša Perenda, a specijalni gosti su bili, sestra Omera Pobrića Havica Hećo (koja je sa braćom Omerom i Ruštom nastupala i pobjedila na festivalu Maglajsko ljeto prije 50 godina) i general Ante Prkačin. Prisutna je bila i publici se obratila i Omerova kćerka Zlata. Voditelj je bio Enver Šadinlija, a Veče sjećanja na Omera Pobrića je dio sadržaja Dana
grada 2014. Izvanredna atmosfera i koncert za pamćenje.
Publika je često bila na nogama, a kraj je dočekala sa ovacijama
Koncert je oduševio posjetioce koji su ispunili salu do posljednjeg mjesta. Na kraju su svi izvođači pjevali zajedno sa publikom i stvorili jedinstvenu, nezaboravnu atmosferu (voditelj je najavio da koncert snima TV Face i da će biti naknadno emitovan).
Vanredni kongres SDP-a BiH
Nakon veoma loših izbornih rezultata SDP Bosne i Hercegovine održao je vanredni kongres na kome je izabran novi predsjednik Nermin Nikšić i Glavni odbor sa 121 članom. Iz Tešnja u Glavni odbor su izabrani Ermina Salkičević Dizdarević i Vedran Kaser.
Ermina Salkičević Dizdarević Vedran Kaser
Naravno da se u ovoj stranci ovim promjenama ništa ne mijenja jer je novi predsjednik iz kruga Zlatka Lagumdžije koji su ovu stranku potpuno dezorjentisani prije svega u ideološkom smislu. Socijal demokratska stranka je BiH potrebna, ali daleko od one “socijaldemokratije” kakvu vode Dodik, koji je bio žešći nacionalista nego srpske narodne stranke i kakvu je vodio Lagumdžija koji je prije svega volio sebe i vodio stranku u neprepoznatljivost. Koliko partije počnu mijenjati samu sebe možemo očekivati promjene i u zakonodavnnoj i izvršnoj vlasti. SDP najvljuje promjene. Međutim, ako kostur stranke bude i dalje držala okoštala struktura koju je uspostavio raniji predsjednik ja sam veliki pesimista. Nadam se da će naši tešanjski članovi u Glavnom odboru u koje imam puno povjerenje pokušati uticati na suštinske promjene jer je to u interesu BiH.
Stare fotografije
Limari Pobjede 1962. godine (iz moje knjige Pobjeda 1954-2014. koja se nalazi u štampi)
Stoje s lijeva: Hasan Vehab, Safet Škapur, Mehmed (Hamida) Mešić Meho, Ibrahim Saračević, Mladen Protić, Ekrem Jabandžić, Hasan Krdžalić, Omer Husibegović, Emin Mahmutefendić, Osman Kerić, Salih Kahvić, Mujo Smailbegović
Čuče: Meho (Muhe) Mešić, Isko Silajdžić, Hamza Mahmutefendić, Ćamil Muratović, Salko Terzić, Huso Dolamić, Safet (Zeir) Agić, Adem Korajlić
Sa table na Gornjoj čaršiji
