Amir Brka / GRAD I TVORNICA

Izlaganje na promociji knjige Huseina Galijaševića »Pobjeda« Tešanj 1954-2014. godine – Vizija, znanje, hrabrost održanoj u Centru za kulturu i obrazovanje Tešanj 27. prosinca 2014. godine, na 60-tu obljetnicu utemeljenja ove tvornice (knjiga je i objavljena u izdanju CKO Tešanj)

naslovnica

Ova knjiga jedan je od onih izuzetno rijetkih momenata u kojima se tema i autor tako blisko susretnu da nesvakidašnji rezultat naprosto ne može izostati. Ja sam prvenstveno obradovan stoga što knjiga predstavlja izvanredno svjedočanstvo o tome da uistinu postoji jedan poseban duh Tešnja, taj čudesni tešanjski genius loci – koji uvijek, u svakoj prilici, također i u svakoj, pa i u najtežoj neprilici, pronađe odgovarajuću formu u kojoj će se ospoljiti, istupiti na povijesnu scenu, i iskazati sposobnost da odgovori na izazove koji se postavljaju pred našu sredinu.

U situaciji koja je zadesila Tešanj nakon Drugoga svjetskog rata, situaciji koju bez zazora možemo nazvati gotovo beznadežnom, i to prvenstveno zbog hipoteke koja se zvala Adem-aga Mešić, kao i iz drugih političkih razloga – što posvjedučuje i ova knjiga kad govori o tom periodu, upravo je Pobjeda bila taj fenomen, taj oblik izlaska tešanjskog duha na povijesnu pozornicu i okretanja točka povijesti u korist tešanjske budućnosti. Zbilo se to kroz generaciju koju smo, na skupu održanom u Centru za kulturu i obrazovanje 1999. godine, imenovali generacijom Izudina Alićehajića – a nju, tu generaciju, krasile su upravo one vrline što su precizno eksplicirane u podnaslovu ove knjige: vizija, znanje i hrabrost.

Kroz višegodišnji rad autor je izvršio arhivska istraživanja i anketiranje sudionika Pobjedine proteklosti; naveo je, pa je u knjizi donio i faksimile brojnih dokumenata (tvorničkih, političkih, sudskih…) – slijedom kojih je uspostavljana, u najvećoj mjeri, rekonstrukcija najranijeg perioda Pobjedine povijesti. Ali, zbog nedovoljnosti arhivske građe i malobrojnosti živih aktera, autor je, u svojoj težnji ka potpunosti, za činjenicama iz Pobjedinih početaka tragao i na druge načine. Tako je uspio pronaći i stare dokumentarne video-snimke sa kojih je “skidao” iskaze, na primjer onaj od Mahmuta Galijaševića, prvog direktora metalske radionice iz koje je izrasla moderna Pobjeda. Kombinirajući ovaj istraživački pristup sa vlastitim znanjem, neposrednim iskustvom i sposobnošću da objektivno opservira ukupna zbivanja – Husein Galijašević uspio je, u tom prepletu, suvereno rekonstruirati 60 godina egzistencije ove tvornice, te sačiniti cjelovitu monografiju o svim aspektima Pobjedina djelovanja, uz kontinuirane referencije na južnoslavenska, pa i svjetska ekonomska i politička kretanja. Knjiga, dakle, opisuje nastanak, razvoj i općenitō poslovanje ove izuzetno značajne tešanjske tvornice, iz koje su iznikli i drugi ovdašnji privredni subjekti: MANN+HUMMEL BA J.S.C. Tešanj, Fabrika auto-dijelova u Jelahu, Toplana Tešanj…

Vrlo su uvjerljivo ovdje predočena i neka dramatična zbivanja iz Pobjedine prošlosti, kao što je 12 godina trajuća borba sa Famosom u vezi sa dobivanjem proizvodnje filtera, ili događaji s početka 80-tih godina kad se, usljed ataka iz jednog OOUR-a, praktično rušila Pobjedina razvojna filozofija i nagovještavalo drukčije vrijeme, vrijeme beskrupulozne tjesnogrudosti.

Zbila se, potom, 1992. godine, i katastrofalna agresija na našu zemlju. I pokazalo se da je Pobjedino djelovanje u odbrani, kroz vojnu proizvodnju, bilo toliko značajno da je veliko pitanje šta bi se bez nje i njezinih stručnjaka dogodilo tada s našim prostorom. I ovom je periodu Husein Galijašević u svojoj knjizi posvetio veliku pažnju – baš onako kako to ovo sudbonosno razdoblje i zavređuje.

Nije se, na kraju, autor zaustavljao na onome što je povijest Pobjede u užem smislu nego je, čak, imao energije da popiše i opiše i sve novije privredne subjekte što su ih utemeljili nekadašnji Pobjedini radnici.

Mene posebno fascinira i to što je autor kroz cijelu knjigu vrlo uvjerljivo pratio raznovrsno prožimanje stasavanja Pobjede i tešanjske sredine općenito nakon Drugoga svjetskog rata, sve do suvremenosti, pri čemu je rasvijetlio činjenicu da su se ova plodonosna preplitanja odvijala na matrici duha tešanjskog poduzetništva, uz respektiranje stručnosti i, nadasve, uz vizionarsku hrabrost.

Ukupno uzevši, ovo je izuzetno značajna knjiga – ne samo za Pobjedu nego i za noviju tešanjsku povijest općenito, i u tome joj do sada, uvjeren sam, nema premca. Ja se iskreno divim Huseinovom beskrajnom entuzijazmu i posvećenosti, njegovom znanju, spremnosti na ustrajnost i napor koji je morao uložiti da bismo danas imali ovu monografiju. Pobjedin 60-ti rođendan nije mogao biti dostojnije obilježen nego što je Husein Galijašević učinio ovom knjigom – koja, da ponovim, ima mnogo veći značaj i vrijednost nego što bi to bila puka historija Pobjede. Baš onako kako ni Pobjeda za Tešanj nije predstavljala tek jednu tvornicu, ma kako značajnu, nego je bila mnogo, mnogo više od toga. Zapravo, Pobjeda je jedan od najznačajnijih elemenata koji ulaze u samu srž našega, tešanjskog, vernakularnog identiteta, ma koliko to bilo u sferi intuitivne spoznaje, ili bilo osviješteno. Kao Gradina, kao pjesnik Ćatić, kao knjižna vrijednost Biblioteke, kao narodni heroji Huso Hodžić i Nisim Albahari, kao herojska odbrana od agresije 1992-1995. godine, možda k tome još i TOŠK. Ova knjiga to suvereno potvrđuje.

O Amir Brka

Amir Brka rođen je u Tešnju 1963. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1987.). U Tešnju vodi Centar za kulturu i obrazovanje, glavni je urednik časopisa za kulturu Diwan (Gradačac), bio je predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine 2010-2014. godine.

Pjesničke i prozne knjige: Prirodni redoslijed (poezija), 1996; Bjelina paspartua (poezija), 1997; Zavičajni muzej (poezija), 1998; Antikrist u jeziku (poezija), 1999; Monografija grada (roman) 2001. i 2004; Na pergameni lica: 100 pjesama (1990-2000) (izbor), Sarajevo, 2001; Antikristul în limba (poezija, izbor), Bukurešt, 2001; Izložba sitnih životinja (poezija) 2003; Jedan u tome skupu (poezija, izbor), Priboj, 2003; Uređujemo staru kuću (poezija), 2005; Vrijeme sretnih gradova (poezija), 2006. i 2007; Đavo na Dunavu (poezija), 2008; Dovoljno za radost (poezija, izbor; edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK "Preporod" Sarajevo), 2010; Turistički vodič (poezija), 2010. i 2011; Ruševine se podupiru (poezija, izbor), 2012; Crna sveska (proza), 2014; Tačka (poema), 2015; Čuvar groblja. Pjesme sa Ćatićem (poezija), 2015; Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju (poema), 2016; Sa palube. Epitafi iz »Adele« (poezija), 2017; Nebeski nomad (poezija), 2019; San o gradu (poema, sa slikama Miralema Srkalovića Lale), 2020; Sa pjesnikova odra (poema), 2020; Dijalektika tmine (poezija), 2020; Dan državnosti (poema), 2020; Poeme, 2021; San mizantropa (poezija).

Kulturna i opća historija, publicistika: Rudolf Zaplata - bibliografija, 2000; Svjetlosti kasabe. Iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, 2002; Teatar u tešanjskom teatru (ogled), 2003; Negativna geografija (eseji, kolumne, intervjui), 2005; Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju (studija), 2016; O dr. Ademu Handžiću. Uz stogodišnjicu rođenja (memorat), 2017; Nisim Albahari, tragični revolucionar (studija), 2018; Kenotaf za ubijene tešanjske Rome (studija), 2022.

Proučavajući kulturnu povijest, prvenstveno tešanjsku, objavio je još 10 knjiga.

Stvaralaštvo Amira Brke prevođeno je na brojne strane jezike, a uvrštavano je i u sve značajnije bosanskohercegovačke antologije. O njegovoj književnosti objavljen je veliki broj književnokritičkih tekstova, eseja i studija, kao i šest knjiga: Vojislav Vujanović: Kozmologija riječi, poliptih o pjesniku Amiru Brki (2007.), Enver Kazaz: Jezik negativne ontologije, poetički okviri književnog opusa Amira Brke (2016.), Almir Zalihić: Poetika razdešenih detalja Amira Brke (2016. i 2018.), U svijetu bez središta (zbornik sa naučnog skupa, 2017.), Milan Garić: Zapis o Knjizi ili Sabrano pjesničko govorenje Amira Brke (2019.), Kritičari o Amiru Brki (priredio dr. Muhidin Džanko, 2020.).

Nagrade i priznanja: Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine (2001. i 2006.); Nagrada Planjax za najbolju knjigu poezije u Bosni i Hercegovini (2003.); Nagrada "Edhem Mulabdić" za najbolju bosanskohercegovačku novelu (2004.); Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u Zeničko-dobojskom kantonu (2001, 2003, 2005, 2006. i 2011.); Nagrada Fondacije za izdavaštvo (2010.); Nagrada "Skender Kulenović" za najbolju knjigu u Bosni i Hercegovini (2022.); Plaketa Općine Tešanj (2005.) i Plaketa Zeničko-dobojskog kantona (2019.).

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *