TESANJ.NET stranica grada
Izložba Husinska buna 1920-2015.
Muzej Tešanj u saradnji sa Muzejom istočne Bosne i Arhivom Tuzlanskog kantona organizovao je izložbu pod nazivom Husinska buna. Ove godine se navršava 95 godina od ovog historijskog događaja. Pobuna husinskih rudara nastala je kao rezultat veoma teških uslova rada, malih nadnica i poskupljenja životnih namirnica. Nakon štrajka i pobune kada su rudari smrtno ranili žandara Ristu Reljića uslijedila je odmazda vojske i žandara. Preko 800 ljudi je pretrpjelo teške batine, a 2000 je odovedeno u zatvor.
O izložbi su govorili Esaf Lević, direktor Muzeja istočna Bosna i kustos Muzeja i koautorica izložbe Nataša Perić. Izložbu je otvorila pomoćnica načelnika Azra Muslija. Otvarenjem izložbe nastavljena je manifestacija Tešanjsko proljeće 2015. Izložba je otvorena do 15. aprila.
Esaf Lević, Nataša Perić, Azra Muslija i direktor JU Muzej Ernad Prnjavorac
Drugi ženski košarkaški turnir Tešanj 2015
Dnevnik predajem subotom do 12 sati, ali se desi da se neki događaji završavaju i nedeljom poslije podne. Prošle sedmice 21. i 22. je održan Ženski košarkaški turnir Tešanj 2015. Ponekad ne budem na samom događaju, ali obezbjedim potrebne podatke. Tako mi je za turnir podatke poslao Armin Ćostović, a trener Ekrem Ibrahimović i Senad Durkalić fotografije i imena naših pionirki.
Organizator turnira je ŽKK Tešanj. Ove godine turnir je organizovan samo za za selekcije pionirki, a zbog učešća naših kadetkinja u Omladinskoj ligi BiH. Turnir su otvorili pomoćnik Općinskog načelnika Azra Muslija i predstavnik KS Zenica Zoran Marković.
Na Drugom ženskom košarkaškom turniru Tešanj 2015 su učestvovale ekipe iz Tuzle, Srebrenika, Maglaja, Doboj-Juga i Tešnja.
Pionirski tim ŽKK kluba Tešanj. Gornji red (s lijeva na desno): trener Ekrem Ibrahimović, Iman Turković, Hana Balić, Kanita Omerbašić, Amila Hadžismailović, Dalila Alić, Amina Hajdić
Donji red (s lijeva na desno):Džejna Spahić,Iman Kantić, Merjem Sinanović, Almira Čakanović, Sara Ćostović, Ajla Handžić, Berina Bašić
U dvodnevnom programu su osim pionirskih utakmica, organizovane i revijalne utakmice škole košarke i pretpionirki ŽKK Tešanj. Prvo mjesto na turniru je osvojila ekipa KK Fenix iz Srebrenika, drugo mjesto je pripalo ŽKK Tešanj, treće KK Maglaj, četvrto Školi košarke Start iz Tuzle, dok je peto mjesto osvojila Škola košarke Basketball Heroes Doboj-Jug. Najuspješnijim klubovima i pojedincima su dodjeljeni trofeji i diplome, dok su se ostalim učesnicima turnira dodjelile zahvalnice. Najboljom igračicom turnira proglašena je Elma Buljubašić, članica KK Fenix, dok je nagradu za fair play dobila Kanita Omerbašić iz ŽKK Tešanj.
U subotu je odigrana i košarkaška utakmica ŽKK Tešanj i ŽKK Konjic. Rezultat je bio 67:47. Najbolji strijelac naše ekipe je bila Ivana Lončar. U predigri su igrali pionirski timovi i Konjičanke su bile bolje i pobjedile sa 25:18.
ŽKK Tešanj
(fotografija Senad Durkalić)
Posjete
U mjesnoj zajednici Tešanj živim, a moram priznati da o radu Savjeta MZ-a i predsjednika veoma malo znam. Kao i većina sugrađana kada imamo problem onda ih prozivamo i kritikujemo. Obzirom da je predsjednik Savjeta MZ Tešanj moj školski drug Mujo Smailbegović nije bilo teško dogovoriti posjetu i saznati neke informacije.
Mujo Smailbegović
Mjesna zajednica Tešanj teritorijalno obuhvata površinu od 7,8 km2 i sastoji se od gradske jezgre i teritorija do Marin Hana (restoran Sirano), do mosta prije fudbalskog igrališta Toška, prema Crnom Vrhu do veterinarske stanice, a istočno i zapadno obuhvata naselja Sejmen Polje, Hrvatinoviće i Tugoviće. Prema nekim ranijim podacima ima 2571 domaćinstava i 6830 stanovnika.
Dugo godina poslije rata rad MZ Tešanj bio je dosta problematičan i sa stanovišta djelovanja, ali i finansijski. Aktuelni savjet na čelu sa predsjednikom, volonterom, Mujom Smailbegovićem (uvijek predsjednici snose glavni teret posla) je zatekao dug od 12 000 KM. Dug je saniran i danas MZ Tešanj posluje pozitivno. Predsjednik Skupštine je Dževad Mulasmajić, a tehnički sekretar profesionalac je Adelaida Subašić.
MZ Tešanj se finansira (vjerovatno kao i sve ostale MZ) iz općinskog budžeta sa 1000 KM mjesečno. To su sredstva koja uglavnom podmiruje troškove tehničkog sekretara, režijske i druge troškove koje MZ ima.
Kapitalne projekte kandiduju OV-u.
Zanimljiv je odnos MZ Tešanj i Općine Tešanj. Jedan značajan broj kapitalnih investicija vodi općina, ali i ubire sve prihode koji su vezani za Mjesnu zajednicu kao što su parkitrališta (izuzev onog nad Tešanjkom) čije prihode je MZ ustupila NK Tošk, prihode s pijaca i dr. Predsjednik mi nije znao odgovoriti u šta se troše sredstva koja plaćaju građani grada za korištenje građevinskog zemljišta. Nema ni koordinacije u realizaciji kapitalnih projekta, kaže predsjenik. Tako smo mi jedne godine, kaže Smailbegović, kandidovali projekat pokrivanja kockom Šehagića prolaza. Odbijen je, da bi ga općina sljedeće realizovala, ali ne u cjelosti. Tako je asfaltiran i put u Sejmen Polju koga je predsjednik zapazio tokom šetnje.
Imaju u MZ tešanj dosta pritisaka iz prigradskih naselja za poboljšanje putne mreže, vodovoda i kanalizacije i dr. ali nemaju sredstva da odgovore zahtjevima. Rado bi popravili stanje nadgrobnih spomenika gradonačelnika Zijadbega Džonlagića i dr. Nikole Ljahova jedinog ljekara duži niz godina u Tešnju. Za ovu godinu im je rečeno da mogu kandidovati samo tri projekta.
Naravno da nisam upoznat sa zakonskim i drugim regulatornim dokumentima kada je u pitanju rad općine i MZ, ali bi u svakom slučaju trebalo objediniti jedinstvo djelovanja i međusobno informisanje bez obzira iz kojih se izvora neka aktivnost finansira. Toplifikacija ulice Tabaci je ove zime imala efekte u smanjenju zagađenosti i MZ Tešanj ima interes da se proces toplifikacije nastavi bez obzira u kakavim relacijama će se iznalaziti izvori finansiranja.
Drugi Sajam srednjih škola i fakulteta
Drugi Sajam srednjih škola i fakulteta organizovala je Gimnazija “Musa Ćazim Ćatić” pod pokriveteljstvom Općine Tešanj. Ove godine je bilo 29 izlagača, od čega 16 fakulteta, 8 srednjih škola, a ostalo su javne ustanove, centri za strane jezike i sl.
Sajam je otvorio predsjednik OV-a Senad Subašić, a obratili su se i predsjednik organizacionog odbora Izudin Karahmet i direktorica Gimnazije Aida Salkić. Subašić je naglasio prisutnim učenicima da vode računa i da ne upisuju fakultete čijih završenih studenata danas ima na Birou rada oko 300.
I na otvaranju Sajma imao sam jedno zapažanje koje se ponavlja kada su u pitanju manifestacije u SRC-u. Naime u vrijeme intoniranja državne himne svi posjetioci su bili okrenuti prema bini gdje su se pojavljivali govornici, igrači folklora, a zastava je postavljena tako da je svima bila iza leđa. Ne mislim da su učenici okrenuli leđa državnoj zastavi (državi) svjesni bilo čega. Problem je u organizatoru što nije postavio zastavu na pravo mjesto i nastavnicima koji bi djeci trebali ukazati na odnos prema himni i zastavi. Drugo je sada pitanje kada i u kojim prilikama se sve intonira himna (ne odnosi se na Sajam).
Kantonalno takmičenje srednjoškolaca ZE-DO kantona u matematici
Organizator takmičenja srednjoškolaca ZE-DO kantona u matematici koje se održava već 20 godina je Pedagoški zavod ZE-DO kantona. Ove dodine je domaćin Gimnazija “Musa Ćazim Ćatić” Tešanj. Na takmičenju je učestvovalo 116 učenika, a njih dvadeset (iz kategorije svakog razreda po pet) najboljih će nastaviti takmičenje na Federalnom takmičenju.
Iz Tešnja su se takmičili učenici iz Gimnazije, Srednje tehničke škole i Srednje mješovite škole.
Takmičari iz Gimnazije: Lamija Bešlagić, Faris Kantić, Edin Redžić, Demir Hasičić, Sadifa Ćeman i Emin Širbegović
Prisutnima se obratila direktorica Gimnazije Aida Salkić, načelnik općine mr. Suad Huskić, a takmičenje je otvorila direktorica Pedagoškog zavoda Munevera Selmanović. Otvaranju takmičenja prisustvovali su Šemsudin Mehmedović poslanik u parlamentu BiH i predsjednik OV-a Senad Subašić, članovi Opčinskog viječa i drugi gosti.
Takmičari iz Srednje mašinske tehničke škole sa profesorom: Adnan Babajić, Selvedin Dubravac, prof. Admir Kopić, Nedim Krličević i Selmira Hrvić
Takmičari iz Srednje mješovite škole sa profesoricom: Aldina Kovačević, prof. Enisa Brka i Arnes Sejdić
Takmičari i gosti
Prvo mjesto u kategoriji prvih razreda osvojio je Imran Kovač iz Međunarodne srednje škole
Zenica, u kategoriji drugih razreda Adin Polić iz Međunarodne srednje škole u Zenici, u kategoriji trećih razreda Kanita Lemeš Gimnazija Visoko i u kategoriji četvrtih razreda Senija Biogradlija iz Prve Gimnazije Zenica. Iz svake kategorije pet prvoplasiranih nastavlja takmičenje na nivou Federacije. Od takmičara iz tešanjskih srednjih škola za dalje takmičenje se kvalifikovao Edin Redžić, a zapaženo mjesto zauzeli su Faris Kantić i Sadifa Ćeman (šesto mjesto). Svi su učenici Gimnazije.
Umro Husein Saračević
Kada sam ujutro pošao na redovnu kafu i čitanje novina još kod ćepenaka me neko zaustavi i obavjesti o smrti Huseina Saračevića. Taj dan sam sreo puno tužnih očiju sugrađana. Husein je bio omiljen.
Bio je poznat po svojoj finoj čaršijskoj duši. Nosio je to u sebi kao i njegova rano preminula braća Alija i Jusuf. Njegova radost je bila u davanju i pomaganju drugih, posebno siromašnih i u tome je nalazio svoje lično zadovoljstvo. Bio je human i pravičan. Koliko puta se meni desilo da zaustavi kola i doturi mi komad suhog mesa, svježih jaja za unučad, krušaka zimara? Takav je bio prema svima. Uvijek sam govorio da nema bolje čaršijske duše od Huseinove. Bio je društven i svi koji su ga poznavali volili su ga. Bio je vjernik i dolazi iz porodice u kojoj su se njegovale najbolje ljudske vrijednosti i odnosi sa okolinom. Sjećam se da je jedne godine za Kurban Bajram dijelio najsiromašnijim pečenu janjetinu. Malo mi je bilo neobično, ali njegov motiv je bio taj što u drugim prilikama ti ljudi takav luksuz sebi ne mogu priuštiti.
Husein je volio čaršiju, i druženja. Bio je poznat po spravljanju tagarice. Koliko je puta neko akšamlijsko društvo iznenadio pojavljujući se iznenada sa glavušom ili tagaricom i ako nije pio alkohol. Volio je u Penzionerima poigrati tablića, prišpila i žandara, sa posebnim društvom i sitnu pokericu.
Rođen je 1946. godine. Kožarski zanat je počeo učiti kod Sakiba Korajlića, poslije je radio u Napretku jer je tada ova firma počela raditi kožu. Po povratku iz vojske radi u Slogi, a od 1972 sa bratom Jusufom otvara radnju u Tesliću, a poslije se preselili u Tešanj. I poslije odlaska u penziju kao dodatnu aktivnost bavio se svojim poslom. Išao je svojim pasatom punim kožne galanterije po pijacama i vašarima .
Imao je problema sa visokim pritiskom. Zadnji put kada sam ga sreo rekao mi je da mu je predhodne noći krvni pritisak bio 240/160, ali ga ni ljekari nisu mogli lako skinuti. Tragajući za uzrocima visogog pritiska stigao je i do bolnice u Zenici gdje je i umro.
Stoti rođendan Marice Svaline
Smjestio sam sebi u glavu da je stoti rođendan naše najstarije sugrađanke Marice Svaline u aprilu. Zato sam odšetao do kuće Ive i Marije Čote da vidim koji je to tačan dan. Nažalost saznadoh da sam bio u krivu jer je baba Marica 17.3. ove godine doživjela stotu godinu života.
Marija mi kaže da se ipak osjete promjene u odnosu na prošlu godinu, ali je mogu posjetiti. U prvom trenutku me nije prepoznala, ali kada sam se približio i rekao ime prisjetila se i potom smo imali sasvim normalan razgovor, obzirom na njeno stoljeće života. Izvinio sam se za moj promašaj, čestitao rođenda sa zakašnjenjem i obećao da ću je posjetiti za Uskrs.
Prošle godine 5.10. babu Maricu je posjetio kardinal Puljić prilikom svoje redovne posjete župi Jelah
“Pogrešan peron” Radmile Karlaš
Na stolu direktora Centra za kulturu i obrazovanje Amira Brke zapazih novu knjigu koju mi je najavljivao. Za stolom je sjedio i tešanjski pjesnik Sead Korajlić koji zbog problema sa kičmom nije izlazio iz kuće već pet mjeseci. Lijepe novosti.
Knjiga na stolu ima naslov Pogrešan peron, zbirka priča
autorice Radmile Karlaš, a izašla je u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje.
U odlomcima iz recnezija u knjizi piše slijedeće:
Amir Brka: “To je svijet naseljen demonima, utvarama, sjenama, slutnjama – ali Radmila Karlaš uspijeva literarno oblikovati te prostore racionalno nedohvatljivog, jer su joj, očito je, prisno bliski, jer žive u njoj, kao što i ona živi s njima. Stoga svaka od ovih proza, kao i knjiga u cjelini, ostavljaju vrlo snažan dojam potpune vjerodostojnosti (…) Ovdje je, dakle, posrijedi posebna potreba, pa i strast za poniranjem u psihološko, također i u nesvjesno, a za proznu književnu artikulaciju ovakvih prostora neophodan je i poseban spisateljski dar. Takvi svjetovi postuliraju, naime, pripovjednu sintaksu drukčiju od uobičajene, a Radmila Karlaš u tome je dosljedno samjerena, jer je autoričin sluh nedvojben, a njezin dar i vještina uobličenja razvijeni su često i do virtuoznosti.”
Jurij Hudolin:
“Šarenilo vjera i vjerovanja, pogledi na svijet, strategije razvoja i prije svega turbulencije koje su obilježile Balkan, nude poprište na kojem od ex jugoslavenske književnosti možemo uvijek očekivati semantička iznenađenja. To potvrđuju i priče Radmile Karlaš, upravo u smislu iznenađenja i neobičnih semantičkih obrta, zaokreta te usmjeravanja. Spisateljica je tako negdje potpuno metafizički usmjerena, drugdje zavičajno raspjevana i vezana na običaje bosanskog čovjeka, na drugom mjestu svijet je usmjeren u kozmos u za pisca tipičnoj melanholiji tragaoca. (…) Upravo priče u kojima Radmila Karlaš poseže za izuzetno osjetljivim temama pokazuju je kao zrelu i formiranu autoricu koja može suvereno izaći na kraj sa patetikom, jasnim i preciznim spisateljskim diskursom, što je i dokaz da je njena vještina majstorska. Mada se njena proza dotiče melanholije i zapletenih tema, upravo joj iznenadni semantički zaokreti i vitalno nadanje daju blistavu moć.”
Radmila Karlaš (Banjaluka, 1963) novinarstvom je počela da se bavi u svojoj dvanaestoj godini (revije Džuboks i Film). Široj javnosti poznata je kroz svoj višedecenijski rad u BBC, Voice Of Amerika, WDR, Alternativ Informativ Netvork (AIM), Video nedeljnik (VIN) i mnoge druge printane i elekronske medije. Bila je višegodišnja koordinatorica Amnesty International (AI) u BiH, te članica mnogih nevladinih organizacija u zemlji i svijetu (Sistem in tranzition Berlin, Verona forum Brisel, Asocijacija Sarajevo Ruan. Forum Bosna i druge.) U svojim višestrukim javnim nastupima u zemlji i svijetu bila je bespoštedna kritičarka i oponentica akterima razdora i nacionalističkog politikanstva na teritoriji bivše Jugoslavije. Prvi roman Četvorolisna djetelina objavila je 2009, a godinu poslije drugi Kad utihnu melezi. Pogrešan peron njena je treća knjiga. Članica je Društva pisaca BiH. Živi u Banjaluci.
Foto zabilješka
Pošto je danas svakodnevna pojava da se zloupotrebljava položaj odlučio sam i ja to učiniti kao autor Tešanjskog dnevnika. Nakon otvaranja izložbe u Eminagića konaku zamolio sam lektora Muju Pobrića da me fotografiše sa tri fine dame, redovne posjetiteljke kulturnih manifestacija u Tešnju. Tako sam se u Tešanjskom dnevniku našao sa druge strane objektva svog foto aparata.
Almina Brkić direktorica OŠ “Huso Hodžić”, Azra Muslija pomoćnica Općinskog načelnika i Bernadeta Galijašević profesorica i bivša ministrica u ZE-DO kantonu
Stare fotografije
Učenici 4 jedan razreda Gimnatzije “Musa Ćazim Ćatić” 1981. godine
Prvi red s lijeva:Nerka Mehičić, Alija Ajkunić, Vida Bjeljarević, Emina Školjić, Jasmin Mešić, Radmila Pejić, Elvira Galijašević i Violeta Ćehajić
Drugi red:Ema Jašić (Karahmet), Mara Pešić, Tahira Sinanović (Dautefendić), Gospava Petrović, Zahida Šehagić (Binakaj), Besima Ahmetlić (Karapandžić), Samira Braković (Elez) i prof. Dragoslav Vlajković.
Treći red:Mijo Rajkovača, Amra Ćaro, Amra Denjalić (Ahmetlić), Besima Šišić (Ferizbegović), Asima Subašić (Bešlagić), Mersida Šišić (Bakovljev), Muhamed Artuković
Četvrti red:Nedžad Korajlić, Esad Bašić, Izudin Karahmet, Esad Mujezinović, Osman Dizdarević, Amir Brka, Damir Krdžalić i Pejo Bosić
Sa table na Gornjoj čaršiji
