Husein Galijašević

Tešanjski dnevnik 18.-25.5. 2015.godine

Održan 11.Sajam privrede “Biznis Tešanj 2015”

U četvrtak 21.5. otvoren je 11.Sajam privrede “Biznis Tešanj 2015.” Organizator Sajma uz podršku Općine Tešanj i pojedinih firmi je Udrženje privrednika Biznis Centar Jelah- Tešanj. Ove godine ovu tradicionalnu privrednu manifestaciju su otvorili Premijer Vlade FBiH ,Fadil Novalić i predsjednik Udruženja privrednika Biznis Centar Jelah –Tešanj, Senad Brka.


Fadil Novalić i Senad Brka presjecaju traku

 

Ove godine na Sajmu je svoje proizvode izložila 81 firma. Među proizvodima su bili i novac i osiguranje i komunikacije. Naravno da je i ove godine bilo najviše izlagača iz Tešnja, a organizator je je iznio podatak da je odnos tešanjskih i drugih firmi bio 50:50%.

Sajam je prvi put organizovan u Bukvi na zemljišnom prostoru preko puta Madija na kome je instalisan veliki šator za izlagače, konferencijska sala i bina za otvaranje Sajma. Neposredno prije Sajma asfaltirana je i treća traka puta kroz industrijsku zonu. Po mom mišljenju Sajam je ove godine najviše izgledao sajamski. Odlično je organizovan, ali ono što je posebna vrijednost su vansajamske aktivnosti. U tome je posebno značajna bila veoma dobro organizovana panel diskusija veoma važnih učesnika. Prije toga je načelnik mr. Huskić Suad,govorio na temu: Tešanjski ekonomski razvoj, ista vizija nove
mogućnosti.

Iz njegovog izlaganja možda samo par podataka za 2014. godinu koje ranije nisam imao priliku zabilježiti: privrednici Tešnja su uložili 500 000 KM za razne njihove potrebe, da je oko 50% vlasnika kapitala u privredi dolazi izvan Tešanja. Da je u 2014. godini svaki 17 šleper u izvozu BiH išao iz Tešnja, da je svaki 20. novozaposleni dolazi iz Tešnja.

Iznio je i opredjeljenje da nije dovoljno biti prosječan u Državi pa i regiji nego najbolji. Govorio je o vlastitoj odgovornosti u vlastitoj sredini i potrebi kontinuiranog dijaloga lokalne zajednice i privrednog sektora.

 

U panel diskusiji pod nazivom Lokalni ekonomski razvoj kao vitalni zajednički interes učestvovali su veoma kompetentni učesnici: Pored načelnika mr. Huskića to su Fadil Novalić premijer Vlade FBiH, Miralem Galijašević premijer Vlade ZE-DO kantona, Visoki predstavnik Valentin Inzko, privrednici Izudin Ahmetlić, Rusmir Hrvić, predsjednik Udruženja privrednika FBiH Sefudin Čengić, Lejla Hadžiabdić iz Microsofta BiH. Pored njih govorili su ambasadori Rumunije i Hrvatske i predstavnici Udruženja privrednika iz Gračanice i Gradačca takođe uspješnih privrednih sredina. Panel diskusiju je vodila Ika Ferrer Gotić.


Detalj iz sajamske hale

Tešanjski sajam nije ni imao ambicije da bude u rangu velikih sajmova i da se mjeri po broju izlagača. On je prije svega prezentacija mogućnosti tešansjke privrede i privrede u okruženju. Međutim, ono što je Udruženje privrednika prepoznalo kao mogućnost je ovaj Sajam bude mjesto okupljanja privrednika i predstavnika vlasti, privrednih komora i svih onih koji bi mogli poboljšati uslove privređivanja, odakle bi se mogle sa većom snagom odaslati važne poruke onima koji odlučuju o privredi.

Takav skup je održan, a poruke su odaslane. Nisu u prvi plan stavljeni Dejton, ni političari i njihove politike, nego primarni sektor i kako stvoriti ambijent za njegov razvoj. Podržan je pristup ovom pitanju premijera Novalića koji je prezentiran u nastupnom ekspozeu. Diskutovano je o javno- privatnom partnerstvu i promjeni stanja da 60% prometa prave državne firme, a one su inertne i na tome se ne može graditi perspektiva. Treba razmišljati o promjeni filozofije da sve državne resurse treba čuvati od privatnog realnog sektora.

U našem društvu se stalno spominju promjene kao neophodnost mijenjanja lošeg, prije svega socijalnog stanja. Te promjene treba da stvore bolje uslove primarnom sektoru.


Međutim, svaka promjena zahtjeva promjene u glavama i djelovanjima svih učesnika tog procesa, a to je najteži dio posla. O tome ne odlučuju ni privrednici ni izvršna vlast već vođe partija, bar je do sada tako bilo. Partner u promjenama je i sindikat. Kada se samo površno stvari gledaju onda imamo sliku da liberalni kapitalizam nastoji propisima legalizovati izrabljivanje radnika, a kao sindikat je njihov branilac i ne da promjene.Tada se pojave u javnosti čuvari radnika u obliku organizovanog sindikata.

Međutim, kada se malo dublje zarovi i odnosi malo i drugačije pogledaju sve izgleda drugačije. Sindikat danas ima svoje organizacije u javnoj upravi i savim uređenim fabrikama gdje i nema onih problema iza kojih se kriju. Tamo gdje postoje problemi i gdje se ni zakoni ne primjenjuju nema organizovanog sindikata. Sindikalnim rukovodstvima su važni oni koji plaćaju članarine i omogućuju im udobnost. Fabrikama gdje ima problema se priključe tek kada u nemoći izađu na ulice da traže višemjesečne plaće, uvezivanje staža i dr. kako bi se poajvili u sredstvima informisanja.

Političari moraju prepustit privrednicima ova pitanja, a ne koristiti riječi primarni sektor i i zapošljavanje kao šarenu lažu biračima. Lijepo je bilo biti na skupu gdje nijednog trenutka u prvi plan se ne stavljaju politike stranaka i njihovih vođa.

Međutim, za promjene su potrebne podrške nosiocima promjena. One prije svega treba da krenu od privrednika, zatim političkih partija, sredstva informisanja (recimo o ovom po meni za privredu izuzetno važnom skupu i po učesnicima i temi o kojoj je bio razgovora najtiražniji dnevni list nije donio ni slova) i građana. Privrednici su iskazali podršku programu Premijera Novalića, a da li će ona biti dovoljna i kako prikupiti kritičnu masu za promjne teško je reći, jer je u ovom društvu previše sidraša.

Govoreno je i o tome ako promjene ne idu odozgo zašto ih ne pokrenuti odozdo gdje za to danas imamo dobre primjere u Tešnju, Gračanici, Gradačcu, a zašto tako ne krenuti i ostalim mjestima.

Lejla Hadžiabdić je kazala da od 8 uspješnih projekat u BiH, dva su realizovana u Tešnju.

Iskazana je inicijativa Udruženja privrednika općina Tešanj, Gradačac i Gračanica za jedinstvenu podršku premijeru Novaliću, prvom premijeru koji dolazi primarnog sektora na realizaciji njegovog programa. Tražit će to i od ostalih udruženja.

Hrvatski ambasador u BiH je oduševljen skupom.

U panel diskusiji je učestvovao i Enis Bešlagić naš poznati glumac, ali ovaj put nije nasmijavao učesnike nego je govorio o sasvim ozbiljnoj temi u okviru ukupne diskusije, Tešnja i njegove profesije.

 

Izvedena pozorišna predstava Mlaćenici plaćenici “Bosanskog pozorišta”

U povodu 150 godina od prve pozorišne predstave u Tešnju Judita Friedricha Hebbela koju je postavio Stevo Petranović 23.5.1865. godine (predstavljane i kao prve u BiH) Bosansko pozorište je izvelo predstavu Mlaćenici plaćenici.

Prije početka predstave na bioskopskom platnu su prezentirane predstave i njihovi akteri od osnivanja 1953. godine do danas sa pojedinačnim i grupnim fotografijama glumaca. Redali su se likovi Mehe i Mehmedalije Bajraktarevića, Dade i Rifata Kantića, Smaila Handžića, Smaila Terzića Penjka, Ekrema Ajanovića Sosa i mnogih drugih glumaca amatera tešanjskog pozorišta.

Pozorišni amaterizam u Tešnju ima svoju historiju, ali i mnoge terete koji su najmanje umjetnički. Petranovićeva predstave i pozorišni amaterizam je bio najmanje umjetnički o čemu se počelo pričati tek nakon rata 1992-1995. godine. Poslije Petranovićevog vremena dolazi vrijeme Uzdanice i Gajreta, kada je pozorišni amaterizam ponovo bio izložen političkim uticajima, a od 1953. godine formira se Amatersko pozorište “Stevo Petranović” koje opet obilježava vrijeme u kome egzistira. Od 1993. godine pozorište mijenja ime u Bosansko
pozorište koje i danas nosi to ime. Amatersko pozorišno djelovanje u Tešnju kroz historiju je bilo mjesto preklapanja najmanje pozorišnih vrijednosti. O tome je najdetaljnije pisao Amir Brka u “Teatar u Tešanjskom teatru”. Naravno da ima različitih mišljenja o svemu tome. Jedna sklona Petranoviću se u zadnje vrijeme pojavila na portalima. Međutim, dobro je danas da se oko pozorišta okupljaju i mladi i stari, da pune dvoranu i najčešće na repertoar stavljaju komedije. Smijeha depresivnom gledaocu treba u velikim količinama, a danas ih je kao nikada. Nadam se da će reditelj pronaći i one aktuelene teme koje su umjetnički obrađene i šalju porike. Toga nam danas nedostaje bez obzira što takve teme ne privlače publiku.

U svakom slučaju čestitke Nerminu Ajanovići i njegovim saradnicima što održavaju svojim amaterizmom i ovaj kulturni izraz u Tešnju.


Akteri predstave s lijeva:Narcis Halilović, Darmin Kahvić, Safet Paravlić, Almedin Nakić, Sabina Paravlić, Merisa Medarić i Željko Katavić

 

Tekst predstave Mlaćenici plaćenici su napisali Miroljub Nedović i Timošenko Milosavljević, a režirao Nermin Ajanović. Glumili su:Almedin Nakić, Sabina Paravlić, Safet Paravlić, Željko Katavić, Darmin Kahvić, Merisa Medarić i Narcis Halilović. Scenografija Enes Hodžić, muzika Haris Agić, svjetlo Amel Bašić, rekvizitar Adnan Pihljak i Lea Fejzić, sufleri :Ilma Terzić i Alema Navrboc.


 

Foto zabilješka


Pred kraj školske godine osnovne škole prave ekskurzije obilazeći historijska mjesta u BiH. Među njima je i Tešanj. Tako je su petak 22.5. posjetili učenici II, IV i VII razreda OŠ Miričina područna škola Rašljeva. Predvodile su ih nastavnice:Vildana Alić, Sanela Hasić, Edina Deverdžić i Edisa Okić. Sa djecom je bilo i nekoliko roditelja.

 

Stara fotografija


S lijeva: Smail Hundur, NN, Sead Kotorić, Mujo Smailbegović, Rusmir Bešlagić i Besim Hotić

S lijeva: Ćefa Halilović, Mustafa Dautefendić, Ahmet Turković, Smail Handžić, Đoko Vasiljević ?, Husein Kahrimanović, Smail Terzić, Mujo Smailbegović, Rusmir Bešlagić, Džemal Zejnilović, Osman Silajdžić, Rifat Kantić, Ekrem Ajanović i Vahidin Kantić

Sa table na Gornjoj čaršiji

 





O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *