Husein Galijašević

Tešanjski dnevnik 14.-21.9.2015. godine

Otvorena izložba tradicionalnog nakita sjeveroistočne Bosne s kraja XIX stoljeća

JU Muzej u saradnji sa JU Muzej istočne Bosne Tuzla organizovao je izložbu u Eminagića konaku pod nazivom:Tradicionalni nakit sjeveroistočne Bosne s kraja XIX stoljeća. Autor izložbe je Vesna Isabegović, muzejski savjetnik u Muzeju istočne Bosne, a tehničku postavku su uradili Mensura Mujkanović i Nedžad Hadžišehić iz JU Muzej Tešanj, Nataša Perić i Jasmin Đukić iz JU Muzej istočne Bosne. Izložba će biti otvorena do 5.10. Izložbu je otvorio direktor Muzeja Ernad Prnjavorac, a izložba je organizovana u okviru Ljeta u Tešnju.


Mensura Mujkanović, Ernad Prnjavorac i Vesna Isabegović

Mensura Mujkanović je govorila o značenju, funkciji i razvoju nakita, a Vesna Isabegović o eksponatima na izložbi.

Nakit je pored estetskog imao i simboličko značenje. Prvobitno su ga ljudi stavljali da bi se zaštitili od zlih sila.Izložene vitrine sadrže nakit po mjestu gdje se nosi: za glavu, vrat i grudi, struk i nakit za ruke. I ako se radi o nakitu koji je skupljan sa područja istočne Bosne on se samo u malim detaljima razlikuje od nakita u cijeloj BiH.

Promocija knjiga Zijada Bahtića

Promocija knjiga poezije S one strane vremena, Aplauz jedne ruke i Povijest moje kože Zijada Bahtića održana je u Šoping centru u Jelahu. Knjige je promovisao Kemal Ljevaković. Na plakatama je za promotora najavljen i prof. dr. Džanko, ali je moderator skupa Esmir Bašić najavio da je on spriječen da dođe na promociju pa je on pročitao recenziju prof. Džanke za knjigu Aplauz jedne ruke.

Organizator promocije je JU Opća biblioteka, a i ovaj događaj se nalazi u programu Ljeta u Tešnju.

Kemal Ljevaković, Zijad Bahtić i Esmir Bašić

Zijad Bahtić je rođen u okolini Kaknja 1958. godine. Kada je imao tri mjeseca porodica je preselila u očev zavičaj-Jelah. U Jelahu je završio osnovnu školu, zatim Vojnu gimnaziju u Mostaru i Vazduhoplovnu akademiju u Zadru. Radio je kao vojno lice do godinu i po pred agresiju na BiH i priključio se odbrambenim snagama BiH.

Promocija u mjestu djetinjstva je kod autora izazvala emociju koja mu nije dozvolila da počne svoje obračanje. Pa kada je zamolio Fahrudina Hrvića svog školskog kolegu da pročita pjesmu iz knjige izgubi se i Fahrudinov onaj prepoznatljivi glas sa Radio antene, da bi se vratio tek u drugoj pjesmi. Tu je bio i nastavnik Azem Unkić i kolega iz razreda Hamdo Kantić. Autor se sjetio i nastavnika srpskohrvatskog jezika Mirka Bevande koji ih je učio da što manje napišu, a što više kažu, a da se može pročitati i ono što nepiše.

Iz Ljevakovićevog promovisanja pjesnika i njegovih knjiga:

Refleksije u pjesmama Bahtića isijavaju stalno poetski eho: kako prekoračiti, ili preći iz praznine uma u puninu duše; iz plača u procvjetali behar; ili kako protjeran iz vlastitog bića, vratiti se u vlastit život; iz bespuća srca u mirise zaljubljena vremena; stare puteve novim dionicama vodim – kaže, itd. U njegovom poeziranju je stalno nastojanje otkrivati i spoznavati ono što je Božansko ili što bi trebalo da jest. Tako se Bahtić spoznavajući i stalno uči, uči se strpljenju (jer u strpljenju je spas, strpljenje je gorko, ali su mu plodovi slatki), uči se praštanju (svjevrsnom pročišćenju), vjerovanju i molitvi, ali nije to samo Bahtićevo, to je učenje i moje i svakoga koji iščitava njegove pjesme, dakle pjesnik nam predočava suštinu života kroz vlastitu sudbinu i vlastita promatranja i dopire do općeljudskog.

Azem Unkić, Zijad Bahtić, Fahrudin Hrvić i Hamdo Kantić

Dan otvorenih vrata EURO STILA-predstavljena nova članica grupacije HIFA OIL

Kompanija HIFA OIL vlasnika Izudina Ahmetlića predstavila je svoju novu članicu EURO STIL. Nisam mogao otići na dan kada je organizovana manifestacija Dana otvorenih vrata i izvršena prezentacija. Otišao sam sutradan.

Tragajući za ulazom u prostore bivše Bosanke,
naišao sam na nekog čovjeka i upitah ga gdje je ulaz za prostor bivše Bosanke gdje je otvoren novi pogon. Prije nego što me uputi čovjek se prekrsti začuđen sa riječima:

-Zar i toga ima danas, da se otvara novi pogon!

Direktor, Mirnes Turkić me primio i prezentirao mi ono što sam propustio saznati predhodni dan.

HIFA OIL je najveći privatni uvoznik naftnih derivata u BiH sa ostvarenih 270.000 tona,

čime pokriva 27%-30% tržišta u BiH. HIFA OIL distribuira “crne derivate” – bitumen i mazut

i “bijele derivate”-diezel, benzin i lož ulje. Grupacija je razvila i druge programe kroz firme EURO METALI i EURO ROAL preko kojih su lideri u prometu proizvoda crne metalurgije, aluminijskih i inox proizvoda.


Sa prezentacije u okviru Dana otvorenih vrata. Kemal Mujkanović, Mirnes Turkić (direktor EURO STILA), Venan Hadžiselimović i Kenan Ahmetlić izvršni direktori grupacije (fotografija sa stranice Radio Antene)


Detalj iz pogona za proizvodnju (fotogarfija sa stranice Radio antene)

Nova članica je EURO STIL, koja je izgrađena na prostoru bivše Bosanke u Doboju i koja zadovoljava više segmenata tržišta. Pored eko-peleta od uglja, proizvode i prodaju i drveni pelet od bukve i pelet od smrče/jele. To su peleti sa veoma malim postokom pepela-oko 1%. Pakuju se u vrećice od 10 i 15 kg za domaćinstva i 1t za pogone. Pelet se već izvozi u Italiju, Hrvatsku, Austriju, Crnu Goru.

Haram hadžije

Oni koji čitaju dnevne novine i slušaju elektronske medije zaista ponekad ostanu zatečeni i javi im se ona čuvena Mladena Delića: Pa ljudi je li to moguće!?

Čitam Dnevni Avaz i tamo lijepo piše da je Ministarstvo odbrane izdvojilo 67 000 KM za odlazak vjernika zaposlenika na hadž. Obzirom na “sveto trojstvo” odmah pomnožim cifru sa tri (200 000 hiljada/ tisuća) jer vjernici katoličke i pravoslavne vjere imaju svoja svetilištva, a svaka KM drugom više značila bi neravnopravnost naroda.

Bio sam zaposlenik u Fedearlnom ministarstvu odbrane, godinu poslije rata. Sjećam se kada mi je došla obavijest da se prijavim ako želim da idem na hadž. Nema toškova, sve organizuje saudijski kralj Fejsal, leti se čarter letom. Prvo su upit dobili zamjenik ministra i pomoćnici, a vjerujem i redom linijom komandovanja u vojsci. Veliki broj se prijavio. To su najvećim dijelom vojna lica koja su se veoma brzo izvšila tranziciju u svojoj duši, otkrili su Boga i nakon veoma kratkog vremena postali sljedbenici koji su svaki dan što prvi put pročitaju o vjeri prenosli kao svoje veliko znanje. To su bili oni što su namjerno klepetali nalunama (da bi ih šefovi čuli) kroz hodnike da bi u radno vrijeme uzimali abdest i klanjali svaki namaz u džamiji preko puta ministarstva.

Ne znam koji to zaopslenici Ministarstva odbrane
BiH sada idu na hadž, ovaj put to nije o trošku jednog suverena strane države već o trošku poreznih obveznika. E tu je problem. Koliko ja znam samo bedelima neko drugi plaća hadž koji nije u mogućnosti da to sam uradi.

Gledam fotografije naših hadžija koji su ove godine otišli na hadž, neke i poznajem. Znam sigurno da su se dugo godina morali odricati mnogo čega da bi uštedjeli 7 000 KM koliko košta odlazak na hadž, a koliko tek njih nije u mogućnosti sebi ispuniti želju odlaska na hadž jer nemaju para.

Vlada traži uštede, poljoprivrednici zatvaraju granični prelaz jer već godinama im se duguje poticaj, penzioniri opravdano jadikuju kako sastaviti kraj s krajem Vlada nema para za stvorene obaveze i donesene odluke. Koliko je samo bilo problema da se 10 000 KM za reprezentativnu selekciju koja nam je donijela puno toga.

Vlada rješenja traži zadužujući buduće generacije komercijalnim kreditima koje će vraćati nekim drugim komercijalnik kreditima, a dugovi će rasti. U Ministarstvu odbrane BiH očito nije kriza ili je i ova stavka ušla u kolektivni ugovor pa se boje kolektivnih sudskih presuda. Neke stvari se dešavaju u ovoj našoj Bosni i Hercegovini, da ti pamet stane.

Sjetim se riječi moje majke. Kada se njen otac, trgovac, vratio sa hadža u smiraj života nikada više nije ušao u trgovinu kako ne bi i nesvjesno napravio haram. Pojedine današnje hadžije koje idu o državnom trošku na hadž prave haram, a da nisu ni krenuli na hadž.

Izbori za predsjednika SDP-a BiH

Članovi SDP-a BiH, su u nedjelju izašli da neposrednim izborom biraju novog predsjednika (ovo je prvi ovakav slučaj u političkoj praksi u BiH da se biranje vrši neposredno) između pet kandiata:Emira Đikića, Jasmina Imamovića, Mire Lazovića, Nermina Nikšića i Svetozara Pudarića. Na spiskovima je evidentirano 27 000 birača. Na nivou tešanjske općine na biračkom spisku se nalazi 1003 člana koji imaju pravo glasa. Izbori su obavljeni na 12 biračkih mjesta.

Na biračkom mjestu u Tešnju sam zatekao na glasanju Bobana Kršića

Tri kandidata su pripadala najužem rukovodstvu dosadašnjeg saziva SDP-a, jedan je iz starog članstva koji nije imao značajne funkcije i jedan koji nema puno partijskog staža, a rukovodećeg nikako. I sami članovi SDP-a traže promjene u odnosu na dosadašnju politiku, posebno vračanje temeljima ideologije koju zastupa ova stranka. Da li će se desiti kvalitetne promjene izborom novog (starog) čelnika ostaje da se vidi. Bosni i Hercegovini, a posebno Bošnjacima, treba jak SDP. Pretpostavljam da će se još dugo godina njihov politički život kretati između SDA i SDP-a kao vodećih stranaka.

Koncert Zorana Predina

Koncertom Zorana Predina u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje završena je tradicionalna manifestacija Ljeto u Tešnju. Koncert je održan u velikoj sali Centra uz prisustvo tridesetak gledalaca.

Zoran Predin

Svojim izborom pjesama, pjevanjem i duhovitim kazivanjima između pjesama sigurno je ostavio malobrojne gledaoce zadovoljnim.

Prateći sva muzička događanja u Tešnju pokušavam da nekako identifikujem orjentaciju tešanjske publike, koje koncerte najviše posjećuju, koliko na to utiče cijena ulaznica i dr. Teško je donijeti zaključak. Na koncertu urbane muzike Predina sam vidio mali broj gledalaca. Međutim i koncert sevdalinke izuzetnog interpretatora Jukana nije bio posjećen. Zadnji Bajramski koncert duhovne muzike imao je najmanju posjetu u odnosu na predhodne godine. Najposjećeniji koncerti su koncerti Omladinskog ansambla (besplatni) i koncerti učenika Muzičke škole kada salu popune braća, sestre, roditelji djece koja učestvuju u programu.

Turbofolk pjevači uglavnom nastupaju u diskotekama i ne nastupaju u kino sali pa je teško procijeniti kakvu bi posjetu imala, ali možemo pretpostaviti da bi sala bila ispunjena. Ono što je sigurno, najviše se gledaju na televizorima zvjezdice i zvjezde PINK i GRAND-a.

Dan otvorenih vrata Mann und Hummela

Fabrika filtera Mann und Hummel BA ove godine obilježava 10 godina od ulaska u grupaciju njemačke kompanije Mann und Hummel. Ovaj značajan događaj za fabriku, ali i Tešanj, obilježen je već tradicionalnim Otvorenim vratima. Ovaj put su fabričke hale bile otvorene za porodice radnika i sugrađane. Poseban program je pripremljen za djecu. Bili su tu mađioničari, klovnovi, pčelica, trkači automobil i puno toga drugog.

U proteklih deset godina vrijednost prodaje Mann und Hummela BA je kontinuirano rasla da bi sa 2013 godinom porasla za 128%, a planirano je povečanje sa 2016. godinom još za 15%. U ovoj 2015. godini planirana vrijednost proizvodnje premašuje 30 milona €.

Istovremeno raste i broj zaposlenih od nešto više od četiri stotine radnika 2005. Da bi 2015. godine bio za dvjesto radnika veći.

Među posjetiocima je bio i Seid Krdžalić jedan od članova prve grupe radnika koja je otišla u Mann und Hummel nakon kupovine licence 1973. godine

Djecu je zabavljao klovn mađioničar

Šesta tradicionalna Fišijada na jezeru Mrkotić

U organizaciji Udruženja sportskih ribolovaca Blinker Kalošević-Tešanj održana je VI tradicionalna Fišijada. To je jedino gastronomsko takmičenje na tešanjskoj općini. Ove godine učestvovalo je 10 ekipa iz Broda, Maglaja, Teslića, Doboja i Tešnja. Takmičari spremaju riblji paprikaš koji ocjenjuje žiri. Pored toga održano je i takmičenje u u disciplini potezanja konopca, bacačkim disciplinama sa ribolovnim štapom i gađanje iz vazdušne puške. Izvršen je i izbor najuređenijeg takmičarskog mjesta.

I ako je protekle sedmice bila izuzetna vrućina ravna onim julskim i avgustovskim (od 34-38°C, a na osunčanim termometrima na Hifi i u gradu i preko 40°C) u nedjelju je pala temperatura ispod 20°C, a padala je poslije dužeg vremena i kiša. Međutim to nije smetalo učesnicima Fišijade za lijepo druženje i zabavu.


Stare fotogarfije


Seljenje tešanjskog sreza

1.Adila Mešić (Kahvić), 2.Ifeta Mahmutefendić, 3.Vahida Galijašević, 4.Safida Berberović 5.Zlata Dervić, 6. Olgica Petrović, 7. Fikreta Ruštić, 8. Kemal Korajlić, 9. Zemka Hadžismajlović, 10. Hamdo Đonlagić, 11. Husein Đonlagić, 12. Zeir Đonlagić, 3. Hasan-efendija Ćatić, 14. Haki-efendija Korajlić, 15. Hadži-Mehaga Turalić, 16. Sabit Čampara

17. Reuf-beg Đonlagić, 18. Minka, 19. Zeir-efendija Terzić, 20. Smail-aga Galijašević, 21. Nešad Bojadžić, 22. Ibrahim Galijašević, 23. Hrvić, 24. Muho Hadžihasić

25. Velija Tahirović, 26. Dedo Hodžić, 27. Omer Kahvić, 28. Rizo Smailbegović, 29. Ahmed Školjić, 30. Hakija Srkalović, 31. Esma Đonlagić, 32. Hajrija Eminagić, 33. Miloš Petrović 34. Branko (šef pošte), 35. Ilijas Ajanović, 36. Ibrahim, 37. Omer Đonlagić (Kalošević)

(Po sjećanju Adile Kahvić zabilježio Dino Ibrahimkadić)

Sa table na Gornjoj čaršiji






O Tesanj Net

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *