IZAŠLA PRVA BH TRILOGIJA O RATU 1992. – 1995. GODINA

Autor trilogije je hroničat tešanjske ratne zbilje Mustafa Mućo Bešlagić

Ratna trilogijaPisati uopšte, a posebno pisati o temama iz bliske prošlosti, i to o onima za koje smo svi emotivno vezani – nimalo nije lagan posao. Nije ni zahvalan. Svjedoci smo, naime, polemika koje još traju a nastale su u povodu izlaska jedne dobre i potrebite knjige u kojoj se nije moglo, niti trebalo, sve dodetaljisati i doizanalizirati da svi budu zadovoljni i da sve bude na svom mjestu. Ako bi se moglo tako, onda ne bi trebale da nastaju nove njige. A novih knjiga je svakim danom sve više. I što ih je više tim bolje, jer lijepo reče doktor Džemal Najetović:“ Što je za jednu državu arhiv, za memoriju rata to su knjige,filmovi, pjesme, spomenici i slično“. Meni se , takođe, čini da ih treba  više jer ljudi moraju i trebaju ostavljati tragove o sebi i svojim savremenicima. Zbog toga se uvijek osjećam lijepo pri pojavi svake knjige.

Sreća me obuzela i na vijest o pojavi trilogije ( tri knjige, tri romana ili dramska teksta istog pisca o istoj temi) Tešnjaka Mustafe Muće Bešlagića. Mućo se, naime, potrudio da kroz tri romana (Rat za Mali Teheran , Opsada i Gospodari fronta) opiše šta se sve u proteklom ratu dešavalo njegovom narodu, njegovoj državi i rodnom gradu, kakva je to nevolja zadesila njegove prijatelje, komšije i poznanike u vremenu 1992 – 1995. kad se na tešanjskom prostoru, i svuda u BiH, ginulo, palilo i rušilo, kad se potezalo oružje na nevine ljude, kad su se uništavala njihova dobra i kad im se uzimao život, ono što je ljudskom rodu najdragcjenije i najsvetije.

Bešlagić je, naime, na nekih 1540 stranica teksta uspio na literarno-dokumentaristički način da ispriča što je vidio, doživio i čuo a vezano je za protekli rat. Nakon što sam Mustafinu cjelovitu priču uspio izčitati tvrdim da je to samo on i mogao ispisati. Mućo, naime, ima neuobičajno veliku moć zapažanja, dobro pamćenje i silnu volju i želju da pokoljenjima ostavi potresnu, a istinitu, priču o jednom vremenu s kraja 20. vijeka kad ljudski život u Bosni nije vrijedio ni prebijene pare. I sam se, s obzirom da je bio aktivni sudionik tih događaja, nebrojeno puta uvjerio u to. Mnogo puta smrti je i sam gledao u oči.

Ali Bešlagić u knjigama koje je ispisao, najmanje priča o sebi. On donosi uvjerljive priče o podvizima što su ih činili njegovi saborci: Krezo, Tableta, Ratkapa, Štakor, Kina, Gavran, Hopa, Esko i drugi. Pa iako nose čudnovata i neobična  imena oni su ljudi poznati ovdašnjoj javnosti. Mnoge, nasreću, još srećemo na različitim mjestima u samom gradu Tešnju, a u sredinama iz kojih potiču. Neke od njih autor u knjigama determiniše stvarnim imenima i prezimenima. Ovakvi ili onakvi oni su istinski  rodoljubi, ratni heroji i vrli branitelji svoje zemlje i svog kraja, grada, kućnog praga.

Autorov roman „Rat a Mali Teheran“ ispisan je na 445 stranica. U njemu autor piše i dokazuje da viza agresora „ da će Tešanj biti čaršija smrti, a tešanjski kraj doživjeti najtežu sudbinu“, bila je agresorska zabluda.

Druga knjiga „Opsada“ govori o vremenu blokade šire tešanjske teritorije. Rukopis ove knjige ima 13 poglavlja i 487 stranica teksta u kojem je opsana sudbina ovog prostora iz vremena 1993. godine.

Rukopis treće knjige Bešlagićeve trilogije nosi naslov „Gospodari fronta“ i napisan je na 608 stranica. Radnja trećeg romana smještena je u samo tri mjeseca s početka ratne 1994.godine.

Na prvom predstavljanju ove trilogoje održanom 13. maja 2016. godine u Bošnjačkom institutu u Sarajevu o trilogiji su govorili: akademik Muhamed Filipović, prof.dr. Džemal Najetović, mr. Sakib Kurtić i Ramiz Brkić. Naročito nadahnut govor bio je govor akademika Filipovića koji je Bešlagićev način pisanja okarakterisao nečim novim u poslijratnoj BH književnosti koja govori o ratu.

„Ono što je u ovoj trilogiji najbitnije su lični stavovi, zapažanja i činjenice koje je autor, tokom niza godina prikupljao, sintetizovao i analizirao… Svaka priča zasnovana je na autentičnom događaju“,kazao je u svom govoru prof.dr. Džemal Najetović, jedan od recenzenata Mućine Ratne trilogije.

 Drugi recenzent mr. Sakib Kurtić ustvrdio je kako: „U sva tri toma trilogije, pomalo začuđujuće djeluje činjenica da je čovjek, koji je bio aktivni sudionik otpora agresiji na BiH i tešanjsko tlo, zauzimajući tom prilikom značajne ratne dužnosti visokog oficira i stariješine, imao snage, smjelosti i lucidnosti da ukupne događaje iz tog kataklizmičnog perioda, opisuje racionalno, iskreno, istinito, potkrijepljeno visokim stepenom mašte, i ono što je naše, ali ono što je agresorsko: agresorsku osionost, napasništvo, zločinaštvo, razornost, prepotentnost koja ga je skupo koštala, vandalizam i šta ne sve drugo“.

Pa iako ove knjige nisu isključivo dokumentarističke, a i jesu, niti niti su nastale samo kao piščev plod mašte, ali i to jeste – one će biti značajan dokumenat kad se bude analiziralo to što se zbilo u Bosni i Tešnju s kraja 20.vijeka. A zbila se agresija, a ne rat. Ratovati nije mogao onaj kojem rat nije bio ni u primisli. Rat je bila agresorska zamisao i djelo kako bi uništio jedan narod i opljačkao njihova dobra. To su agresori činili. A Mućo je to sve lijepo zapisao i opisao u trilogiji koja će, i treba tako da bude, da se nađe u rafama svake bošnjačke kuće. Kućama Tešnjaka prije svih ostalih.

Ramiz Brkić

Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com