Tešanjski dnevnik 30.5-6.6.2016. godine

Nove investicije u Koteksu

Uz staru zgradu Koteks d.o.o.bageri skidaju grič, a uz novu zgradu izrasta još jedan objekat sa prizemljem i dvije etaže. Prije mjesec dana zapazio sam da je i Načelnik potpisao ugovor sa Koteksom oko kupoprodaje državnog zemljišta. Da saznam o kakvoj investiciji se radi posjetio sam Koteks. Direktorice Adise nije bilo pa sam razgovor obavio sa osnivačem Muharemom Sejdićem i izvršnim direktorom Harisom Sejdićem.

U toku je realizacija prve faze investicija koja iznosi preko dva milona KM, a nakon završetka stvorit će se uvjeti za nove proizvodne i druge prostore potrebne za funkcionisanje povećane proizvodnje.

Nova hala u izgradnji

Radovima koji se izvode uz stari objekat, skidanjem zemljišta, stvoriće se prostor za pomoćne objekte i parkiralište, a oslobodio bi se prostor uz novi objekat za izgradnju proizvodno-poslovnog prostoro od 3000 m2. U njemu će biti instalisana proizvodna oprema u prvoj fazi u vrijednsti od 700 000 KM. Novom opremom će se povećati postojeća proizvodnja i zaposlit će se novih 50 radnika (kolika je i obaveza po ugovoru sa Općinom za zemljište kod starog objekta). Investicijom je predviđena i izgradnja pasarele koja će povezati jedan i drugi objekat preko puta Tešanj-Tešanjka.

Firma Koteks d.o.o.je porodična firma. Osnivač i vlasnik je Muharem Sejdić. Sin Haris je završio Ekonomski fakultet, a zatim stekao i zvanje magistra ekonomskih nauka. U Koteksu je sa ocem radio i prije završetka studija. Sada je izvršni direktor sa prokurom i aktivni je učesnik u razvoju firme. Aktivan je i društevnom i političkom životu općine Tešanj i BiH. Direktor Koteksa je Adisa, kćerka Muharemova, udata Karahodžić.

Adisa je nakon završetka studija prava počela odmah raditi u Koteksu prvo na pravnim poslovima, a poslije na poslovima izvoza. Pored toga što je direktorica Koteksa., Adisa je i član Upravnog odbora Udruženja privrednika Tešanj, a odnedavno i član upravnog odbora Udruženja Poslodavaca FBiH.

Osnivač Muharem Sejdić je završio višu komercijalnu školu i do 1988. godine radio je u firmi RO Sloga Tešanj koja se bavila proizvodnjom kožne konfekcije, nešto kožne galanterije (uprtači, fišeklije, kožne oficirske torbe) i gornje dijelove obuće. RO Sloga je zapošljavala blizu 900 radnika. Muharem je obavljao poslove rukovodioca nabave, zatim rukovodica prodaje i na kraju direktora komercijale.

Od 1988. godine radi u firmi Derma (koža na latinskom) Zagreb koja je bila veliki sistem u bivšoj Jugoslaviji. Derma je imala poslovnu jedinicu u Čitluku, a otkupnu stanicu sa skladištem i kancelarijom u Doboju. U Otkupnoj stanici i skladištu u Doboju, pored Muharema, bio je zaposlen još jedan radnik. Pored ove otkupne stanice koža se na ovim prostorima otkupljivala u još nekoliko firmi ali su posebno jake bile dvije firme KTK Visoko i izvjesni Said iz Dervente koji je radio za jednu beogradsku firmu. Muharem je radio je u Dermi u Doboju do 30.4.1992. godine kada dolazi rat.

Tešanj je bio u prvom okruženju dva mjeseca. Oslobađanjem Kahvice otvaraju se uvjeti za dolazak roba jer se već pojavila nestašica i Muharem je bio angažovan na ovim poslovima. Neposredno nakon eliminisanja blokade puta vojnom akcijom 5. juna 1992. godine, nakon komandanta Halilbašića i još jednih kola, Muharem prolazi prema Kahvici sa Sulejmanom Brkom u vozilu Lada Samara i nailaze na protivtenkovsku minu. Sulejman je poginuo, a Muharem teško ranjen. Liječenje je bilo dugotrajno i nakon izvjesnog oporavka radi određene poslove po zadatku Predsjednika Ratnog predsjedništva Općine kada dočekuje drugo okruženje.

Nakon drugog okruženja otvaraju se putevi prema Hrvatskoj, a Muharem je ostao u kontaktu sa Dermom iz Čitluka koja je postala samostalna firma.

Pojavile su se kože, put otvoren pa Muharem započinje biznis 1994. godine otvaranjem firme Koža promet.

Od 1995. godine koristi prostor kod kuće, malo skladište u zgradi Zadruge u Mekišu. Kancelariju je imao na spratu zadnjeg dućana prema Gradini. Od 1996. ili 1997. godine firma dobiva naziv Koteks (u bivšoj Jugoslaviji bilo je nekoliko firmi sa ovim nazivom, ali u BiH ne)

U Industrijsku zonu Bukva dolazi 1998. godine gdje izgrađuje skladište dimenzija 20×10, a sljedeće godine preseljava i kancelariju.

Od 1996. do 2000. godine Hamzalija Korajlić, bivši radnik Sloge, je radio za Koteks kožne jakne, a od 2001. godineKoteks je uspostavio vlastitu proizvodnju. Pored prometa kože razvija se proizvodnja vlastite kožne konfekcije pod nazivom Danial. Počinje i proizvodnja kožne galanterije (opasači, tašne, futrole i sl), a 2004. godine formira se i kćerka firma pod imenom DANIAL S pa se zaokružuje program sa prometom kože, proizvodnjom kožne konfekcije i kožne galanterije.

Uvode se nove tehnologije 2005. godine mašinom za vez, a 2006. godine kupovinom specijalne mašine šavovi se vežu varom i počinju isporuke kože za automobilsku industriju (Prevent).

U sljedećoj fazi Koteks ulazi u namjensku proizvodnju kao prva poslijeratna firma koja je dobila rješenje pored predratnih profesionalnih firmi. Proizvodi odijela sa balističkom zaštitom, uniforme za vojsku, policiju i vatrogasce.

Koteks d.o.o danas radi na dvije lokacije, jedna je u Tešnju, a druga je u Visokom gdje se proizvodi tekstilna konfekcija. Koteks zapošljava ukupno 260 radnika. Raspolaže proizvodno-poslovnim prostorom od 7000 m2.Svoje proizvode izvozi u Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Slovačku, Poljsku, Tursku, Italiju, Njemačku i Sloveniju. Jedno vrijeme ostvaren je izvoz i u Albaniju, Kosovo, Švajcarsku, Holandiju i Francusku.

Muharem Sejdić, Adisa Karahodžići, Haris Sejdić

Maturanti

Maturantske šetnje gradom srednjih škola; Gimnazije, Srednje mješovite i Tehničke ulicama grada odvijale su se i ove godine. Posjetio sam škole i upoznao se sa osnovnim podacima uspjeha, broja maturanata i učenicima generacije. U isto vrijeme općinski načelnik mr. Suad Huskić i predsjedavajuči OV- a Senad Subašić organizirali su prijem u dvorani Cko za učenike generacije srednjih i osnovnih škola(12), učenike sa posebnim diplomama (33), učenike sa takmičenja (70), profesore i nastavnike (7) i direktore škola (12).

Učenici generacije po osnovnim školama su:

Huso Hodžić Tešanj Kajtaranović (Armin) Amer, Mustafa Mulić Šije Ernes Halilović, Džemal Bijedić Miljanovci Melika Smajić, 1.mart Jelah Nedim Hodžić, 9. Septembar Medakovo Enes Hadžić, Rešad Kadić Denis Bukvić, Kulin ban Tešanjka Neira Mehinović, Gazi Ferhad-beg Jablanica Refik Bašić, Abdulvehab Ilhamija Kalošević Asija Mević

Mr. Suad Huskić i Senad Subašić su napravili zajedničku fotografiju sa učenicima

Gimnazija

U Gimnaziji je ukupno 84 maturanta od kojih su 21 oslobođeni mature jer su sve četiri godine završili sa odličnim uspjehom. Prosječna ocjena je 4,48 i manja je nego prošle (4,73) dobrim dijelom zahvaljujući trojici učenika koji su značajno pokvarili prosjek. Učenik generacije je Emin Širbegović, a učenici sa posebnim diplomama, osim Emina, su i Amina Mević i Nerman Turkić.

Emin Širbegović

Emin Širbegović je sin Namika i Dinhete Širbegović. Učestvovao je na Kantonalnom i Federalnom takmičenju u matematici i fizici. Svira harmoniku i glumi. Dobitnik je i grupne nagrade za glumu na festivalu srednjoškolskog teatra u Travniku.

Srednja tehnička škola

Podatke o maturantima Tehničke škole dobit ču naknadno, ali sam imao priliku upoznati učenika generacije Nejlu Husukić i dobiti imena dobitnika posebnih diploma: Nedim Krličević, Muamera Subašić, Emina Artuković, Adnan Jašarević, Ramo Unkić i Mirzeta Mujkanović.

Husukić Nejla

Nejla Husukić je učenica Srednje medicinske škole iz Tešnja. Takmičila se u matematici i fizici, a već četiri godine je član Tešanjskog pozorišta. Imala je uloge u pet predstava. Završila je i Srednju muzičku školu.

Srednja mješovita škola

U Mješovitoj srednjoj školi ove godine broj maturanata je 221 od čega 129 su učenici trogodišnje škole raspoređenih u šest razreda, sa prosječnom ocjenom 3,45. Jedan učenik je pao na maturu pa će je ponovo polagati u jesen.

Prosječna ocjena 92 učenika četvrtog stepena raspoređena u četir razreda 4,12.

Učenik generacije je Sanid Škiljo.

Sanid Škiljo

Sanid Škiljo je sin Ismeta i Enise iz Mravića općina Doboj Jug. Tehničar je drumskog saobraćaja. Namjerava upisati Mašinski fakultet. Osvojio je drugo mjesto na Festivalu rada srednjih škola.

Izložba lehvi-radova učenika

Na incijativu nastavnika i učenika, a u organizaciji OŠ Rešad Kadrići Medžlisa IZ-e u atriju IZ-a postavljena je izložba slika-levhi radova učenika. Na crtežima je Božija riječ pretvorena u formu crteža. Na taj način učenici su dali svoj doprinos najavi mjeseca Ramazana. Na izložbi su govorili direktorica OŠ Rešad Kadić Berina Merdić, profesor likovnog i glavni organizator slikanja Mehmed Džananović i domaćin glavni imam mr. Fuad ef. Omerbašić.

Prije otvaranja izložbe učenica Lejla Braković je predala poklon .glavnom imamu mr Fuad ef. Omerbašiću, jedan od učeničkih radova.

S lijeva: mr. Fuad ef. Omerbašić, Lejla Braković, Berina Merdić i Mehmed Džananović

Prodavač suvenira

Na Gornjoj čaršiji već godinama jedan čovjek prodaje “suvenire” koje izrađuje od drveta. Ovakve suvenire nisam baš cijenio pa se nisam puno ni interesovao o prodavaču. Međutim, on tu prodaje svoje rukotvorine godinama i jako puno turista i posjetilaca Tešnja obilaze njegovu postavku, a mnogi i kupuju. On je dio grada, a ja ne znam ni kako se zove. Zato sam odlučio da porazgavaramo.

Zove se Salih Zećiri. Prodaje figure od drveta koje radi već 11 godina. Kaže da je ih je počeo izrađivati dok je bio na Husaru u rovu tokom rata gdje je dva puta ranjen.Vodio je evidenciju kome je sve prodavao svoje proizvode. Kada je upisao sve kontinte i 20 američkih saveznih država prestao je voditi evidenciju.

Salih Zećiri

Zbrinjavanje elektronskog otpada

Nakon inicijative i velikog posla na aktivnostima oko zbrinjavanja PET ambalaže Šefket Turalić već duže vrijeme nastoji animirati svojim E-mailovima i organizaciju zbrinjavanja elektronskog otpada (baterije, računari, štampači, mobiteli i sl.). Neki dan me je obradovao link na općinsku stranicu, koji mi je Šefket proslijedio, kako bih vidio da se i na ovom pitanju rade konkretne aktivnosit.

Naime ,općinski načelnik mr. Suad Huskić, direktori devet osnovnih škola i direktori tri srednje škole sa područja općine, direktor EKO –Servisa i Udruženje EKO-Mladi potpisali sporazum o prikupljanju elektronskog otpada. Općina Tešanj će u okviru realizacije projekta obezbijediti neophodnu infrastrukturnu podršku. Podršku projektu dalo je i Kantonalno ministarstvo saobraćaja, komunikacija i okoliša Ze-Do kantona.

Općina Tešanj partner 14. Sajma trešnje u Mostaru

U Mostaru je održan 14. Sajam trešnje na kojem je općina Tešnja bila partner Sajma.

Otvorenju su prisustvovali brojni zvaničnici iz Federacije BiH, tri kantona i nekoliko općina. Sajam ima međunarodni karakter.

Općinski načelnik Suad Huskić u svom obraćanju prisutnima, istakao je važnost ljudskih resursa za razvoj svake zajednice, te se zahvalio na ukazanom povjerenju.
Općini Tešanj je dodjeljena Plaketa Zlatna trešnja za liderstvo u kreiranju poslovnog ambijenta.

S lijeva: Dedo Hadžiedhemović, mr. Suad Huskić, Adnan Lihić i Ernad Prnjavorac

Umro Salče

Umro je Saudin Hodžić Salče. Imao je svoje zabavljačko mjesto u čaršiji. Vatreni navijač TOŠK-a koji je poznat po galami i “prijetnjama” sudijama i zanimljivom komunikacijom sa čaršijom. Odlaskom Saliha Husare i Taše takvih više nema u čaršiji.

Dugo godina je bolestan pa ga u Čaršiju dovozio Kemo u kolicima. I pored toga bio je pun nekog specifičnog, svog, duha kao što je to je to bilo i dok je svojim nogama dolazio u Čaršiju.

Foto zabilješka

Munare na Ferhad-begovoj i Riječkoj džamiji su dosta oštečene. Na Riječkoj džamiji je izvršena sanacija tako što je šerefe i dio iznad šerefeta ponovo sazidan, a vrh je ovaj put opkovan prokronom (inoxom) umjesto bakrom.

Stare fotografije

Radnici Stolarsko tapetarske radionice koji su staklili prvu Pobjedinu halu u Bukvi: Stoje s lijeva:Hazim Krdžalić, Hamid Hatidžić, Zulfo Dizdarević, Ahmet Galijašević, Halid Handžić, Smajl Mulabdić, Iso Deljkić, Mehmed Isić.

Sjede učenici

(Fotografija i identifikacija Zijo Krdžalić)

Sa table na Gornjoj čaršiji