Husein Galijašević

Tešanjski dnevnik 20-27.6.2016. godine

Tradicionalni zanat izrade kožne galanterije nastavlja da živi u Tešnju

Mislio sam da je Enver Korajlić zadnji majstor tradicionalnog zanata izrade kožne galanterije u Tešnju i da nakon njegove smrti više neće biti takvih radnji u Tešnju. Starim zanatima se u Tešnju još uvijek bave Fehim Hodžić u svojoj obućarskoj radnji i Muhamed Hotić koji ima krojačku radnju preko puta Riječke džamije.

Međutim u ul. Kralja Tvrtka (Zvečaj) od februara ove godine radi zanatska radnja ANT vlasnika Nedima Čengića. Vlasnik firme ANT je mlad čovjek koji je svoju budućnost vidio u ovom poslu.

Nedim Čengić za starom mašinom iz Napretka za kojom su radili njegovi roditelji

Nedim Čengić je rođen 1984. godine od oca Alije i majke Ramize nekadašnjih radnika Napretka.

Završio je Elektrotehničku školu, školsku praksu obavljao je kod Nezira Prnjavorca koji ima radnju za popravku TV i radio uređaja. Trenutno vanredno studira na Ekonomskom fakultetu. Prvo zaposlenje sa 22 godine imao je u Šoping centru Jelah gdje je radio na nabavci i prodaji bijele tehnike.

Sa obradom kože se prvi put susreće u svom sljedećem zaposlenju u firmi Das Leder na Vukovu, vlasnika Damira Samardžića, koja se bavi proizvodnjom auto presvlaka. Sljedeći posao je u Napretku gdje radi dvije godine kao mehaničar mašina. Radio je i u Mann und Hummelu na jednoj od proizvodnih linija. U to vrijeme je kupio neke osnovne mašine i počeo se kod kuće baviti proizvodnjom kožne galanterije(od prirodne i vještačke kože). Kada je u jednom trenutku grupa radnika Mann und Hummela, koja je primnjena na određeno vrijeme, poslana kući, među kojima je bio i Nedim, odlučio je da se u potpunosti posveti poslu izrade proizvoda od kože. Uz punu podršku Općine i načelnika mr. Suada Huskića,koji je iskazao interes za očuvanje starih zanata, od početka ove godine počeo je sa probnim radom bez registracije da bih vidio kako će posao ići. Nakon dva mjeseca registrovao je firmu i evo već četiri mjeseca proizvodi i prodaje svoje proizvode: putne torbe, kaiševe, novčanike, razne vrste ženskih torbi i dr. Zadovoljan je sa odvijanjem poslova. Ima mogućnost da u kožu utiskuje znak firme, grada pa bi i na ovaj način Tešanj i tešanjski privrednici mogli dobiti bolji izbor suvenira i poklona za goste i poslove partnere nego što su do sada imali.



Završena obnova fasade zgrade Vemalove prodavnice

Zgrada Vemala u Titovoj ulici je zasigurno najljepša stara trgovačka zgrada u Tešnju. U vrijeme vlasništva hadži Avde Mešića (čiji inicijali se nalaze otkovani na metalnim vratima) to je bila najveća trgovina raznom robom uključujući i zemljane proizvodeu Tešnju pa i šire.

Avdo Mešić je liferujući goveda za vojsku, zaradio mnogo novca. Kao najbogatija tvrtka na cijelom prostoru od Sarajeva do Broda, nabavljao je velike količine robe u Beču, Pešti, Trstu i drugim trgovačkim centrima, a istovremeno je na ovom širokom prostoru vršio otkup zemljanih proizvoda. Nakon smrti hadži Avde tri godine nakon okupacije Bosne od strane Austrougarske, posao su nastavili njegovi sinovi hadži Halil i Omer-aga.

Hadži Halil i Omer-aga jedne godine izgubiše na trgovini šljivom i kukuruzom10 000 dukata. Šljiva se puno kvarila pa joj je cijena pala kao i kukuruzu. Kada Omer-aga sazna za gubitak “udari ga kap i na mjestu osta mrtav”.Vjerovnici dođoše da naplate svoje. Najveći vjerovnik bio je Izrael Ruso iz Budimpešte, zatim Oto Popović, Merkadić i Tansić iz Slavonskog Broda. Hadži Halil-aga se nekako nagodi s njima bez potpunog stečaja, ustupivši im veći broj magaza i dućana u Tešnju u vlasništvo, i na drugi način, ali osta bez velikog dijela imetka.

(Iz knjige Tešanjske zanatlije i trgovci 1642-1992 Alije Galijaševića).

Godine 1897. magazu kupuje Ademaga Mešić,a 1905. kupuje je trgovačka tvrtka NeusohlerErsteTuchund Sehafrollvaren Farbrks Actien Gesellschaft u Nensohln. Godine 1906. upisana je trgovačka tvrtka Josefa M.Galderona iz Beča,a 1961. proglašena je Društvenom svojinom. U 2004. godini upisana je kao Društvena svojina, a korisnik je Vemal d.d. iz Tešnja, da bi 2012. godine Vemal d.d. bio upisan kao korisnik sa obimom prava 1/1 (podaci iz Muzeja Tešanj koji je ovaj objekat svojevremeno kandidovao za nacionalni spomenik).

Umro Fuad (Mustafe) Sarić


Nakon kratke i teške bolesti u 72. godini života umro je Fuad Sarić. Fuad Sarić pripada eliti tešanjskog sporta svih vremena. Počeo je igrati fudbal, veoma mlad, u Borcu iz Jelaha. Karijeru je nastavio u Tošku da bi jedno vrijeme igrao i za Slogu iz Doboja, a fudbalsku karijeru je završio u Borcu. Bio je na probi i u poznatom timu Željezničara kod trenera Ribara. Nakon završetka fudbalske karijere bio je trener Borca. Bio je dobar tehničar, veoma jakog udarca, znao je čuvati loptu.

Inače Fuad Sarić je bio VKV radnik, metalostrugar. Radio je u Pobjedi na poslovima strugara, zatim kao kontrolora, a nakon otvaranja Fabrike filtera radi poslove kontrolora i poslovođe. Nkaon odlaska u penziju bavio se i pčelarstvom.

Foto zabilješka


Radovi na asfaltiranju parkinga u ulici Kralja Tvrtka (Zvečaj)

Nermin Handžić treći u finalu takmičenja Neki novi klinci

Takmičenja pjevača su postala jako popularna u BiH. Na TV programu domaćih i regionalnih TV stanica dominiraju programi iz kuhanja i pjevanja. Na TV OBN Grand produkcija prikazuje takmičenje djece u pjevanju pod nazivom Neki novi klinci, a za one preko 15 godina pod nazivom Zvjezde Granda. Treće takmičenje u produkciji Granda je onih starijih od 45 godina pod nazivom Nikada nije kasno. TV Pink BiH takođe u istim terminima prikazuje takmičanje djeceu pjevanju pod nazivom Pinkove zvezdice, starijih Pinkove zvezde, dok i TV Hajat takođe organizuje takmičenje pjevača. Na takmičenjima OBN-a, pored takmičara iz Srbije, Makedonije i manje iz Hrvatske, učestvuje i dosta takmičara iz BiH pa je taj program i najgledaniji. Međutim, Tešnjaci zasigurno najviše gledaju emisiju Neki novi klinci jer tamo je do samog finala dogurao naš Nermin Handžić.

Nermina sam kao interpretatora prvi put zapazio 2011. godine nakon takmičenja u gađanju glinenih golubova na Kiseljaku. Kako to lovci umiju napravili su nakon gađanja feštu u kojoj je učestvovao i Nermin sa svojih sedam ili osam godina interpretirajući Safetove sevdalinke.

Nermin je sin Hasana Handžića i Sabrije (rođ. Omerbašić). Ima brata blizanca Belmina i starijeg brata Ermina koji je student Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.


Nermin je lovac od malih nogu i nastvalja tradiciju Handžića sa svojim bratom Belminom. Na fotografiji lovaca koji dolaze iz porodica Adema i Nurije Handžića Nermin je u prvom redu djece prvi s lijeva (fotografija iz 2011. godine)

Učenik je OŠ Huso Hodžić i u sljedećoj školskoj godini polazi u osmi razred. Pohađa muzičku školu, harmonika. Uspješno je završio četvrti razred. Član je Omladinskog ansambla i zajedno sa Nejrom Brka redovni učesnik nastupa škola u koje ide ili  Omladinskog  ansambla.

Kako su nastali dani ljetnog raspusta redovno igra fudbal na poligonu u Dobropolju i svojim ponašanjem se ne razlikuje od drugih vršnjaka. Takmičenje Neki novi klinci je započelo 180 učesnika iz Srbije, Makedonije i BiH, a Nermin se plasirao u finale i osvojio treće mjesto čime je ostvario mogućnost da učestvuje u programima i timu Grand produkcije do punoljestva.

Stare fotografije


IV 2 razred gimnazije Musa Ćazim Ćatić Tešanj 1982. godina.

Prvi red s lijeva: Aida Subašić, Hata Travančić, Enisa Mandžukić, Mira Blažević, Hafiza Hadžić, Nađa Agić, NN.

Drugi red s lijeva: Ćazim Sinanović, Hazim Sinanović, Fikret Roša, Franka Radeljak, Simbada Silajđić, Ana Blažević, Emina Sejdinović, Hikmeta Bukvić, Jasmina Ljevaković

Treći red s lijeva: Muhidin Hujdur, Rušto Mahmutefendić, Marko Anić, Džemal Ajanović, Ismet Agić, Jasmin Hotić, Samir Hundur, Ferid Dizdarević, Ratko Vasić i Nenad Grgurević

(Fotografija iz albuma Aide Vlašić)

Sa table na Gornjoj čaršiji








O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *