INTERNACIONALIZAM U BiH

Patriotizam je ideologija koja zagovara ljubav prema svojoj domovini. Ideologiju patriotizma je utemeljila Francuska Revolucija 1792. godine na temelju učenja prosvjetitelja koji su zagovarali ideje slobode i jednakosti. Za patriotizam se još koriste nazivi: domoljublje i rodoljublje. Nacionalizam u svome zdravom obliku je isto što i patriotizam tj. za nacionaliste je državni suverenitet prirodno pravo određenog naroda koji političkim organizovanjem postaje nacija. Nacionalizam i patriotizam su ideologije koje su tokom 19. stoljeća odigrale značajnu ulogu u borbi sa ostacima feudalnih odnosa te se može slobodno reći da je 19. stoljeće doba nacionalnog buđenja evropskih nacija. Patriotski oslobodilački oblik nacionalizma treba razlikovati od ugnjetavačkog oblika nacionalizma.

Veoma brzo nakon pojave nacionalizma javio se i internacionalizam kao njegova svojevrsna suprotnost. Internacionalizam je ideologija po kojoj ljudi treba da uspostavljaju odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice i unapređuju općeljudske odnose, zagovaraju zajedništvo, slogu ljudi i naroda cijeloga svijeta kao nadvladavanje nacionalnih, međunacionalnih i drugih podjela. Temelje ove ideologije je postavio njemački filozof Fridrih fon Širer (Fridrich von Schuerer) koji u jednom svom eseju kaže: “Pišem kao građanin svijeta – izgubio sam domovinu da bih je trampio za cijeli svijet”.

Globalno gledajući internacionalizam je plemenita ideja, ali lokalno u BiH gledajući internacionalizam se zadnjih godina značajno zloupotrebljava u cilju neutralizacije bosanskog naroda i njihovog pretvaranja u etnički bezlične homo sapiense bez izraženog nacionalnog identiteta. Tokom 19. stoljeća sve evropske nacije osim bosanskohercegovačke nacije su doživjele period nacionalnog romantizma kada je izgrađena njihova nacionalna samosvijest, a istovremeno bosanskohercegovački nacionalni identitet nije valjano izgrađen ni do danas. U tome smislu sva nastojanja da se ideologija internacionalizma u BiH ojača su jednostavno nerazumna. Kada se u bosanskohercegovačkom narodu usađuje internacionalizam to je kao da se nekoj mršavoj i anoreksičnoj djevojci drži predavanje na temu “Rizici od gojaznosti”. Istina je da u BiH ima mnogo srpskih i hrvatskih nacionalista koji BiH ne doživljavaju kao svoju domovinu i takvima ima smisla propagirati internacionalizam, jer Hrvatska i Srbija jesu prošle period nacionalnog romantizma, ali propagirati internacionalizam među bosanskim narodom je doista nerazumno. Svaki narod, u svom procesu sazrijevanja moraju proći kroz period nacionalnog romantizma, jednako kao što čovjek mora proći kroz pubertet da bi sazrio. Međutim, internacionalisti očito žele da se kod bosanskohercegovačkog naroda nikada ne razvije nacionalna samosvijest i sukladno tome žele da bosanskohercegovački narod ostane na stadiju malodobnosti tj. da nikada ne dođe u doba zrelosti.

Kao što je već rečeno tokom 19. stoljeća evropski narodi su prošli kroz period nacionalnog romantizma kada je izgrađena njihova nacionalna samosvijest. U tom periodu Bosna i Hercegovina je bila u sastavu Turskog Carstva. 1878. godine je Austro-Ugarska preuzela upravu nad Bosnom i Hercegovinom, a upravitelj Bosne i Hercegovine je bio mađarski plemić Benjamin Kalaj (Benjamin von Kállay). Kalaj je nastojao je izgraditi bosanskohercegovačku nacionalnu samosvijest, ali Kalajeva nastojanja su sa ogorčenjem posmatrana od strane beogradskih i zagrebačkih političara koji su već imali planove za uništenje BiH. Na žalost Benjamin Kalaj 1903. godine prerano umire u dobi od 54 godine, a nakon njega nije bilo dovoljno jakog i odlučnog političara koji bi dovršio ono što je Kalaj započeo. Naredbom Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine od 4.10.1907. određeno je da se “ima posve napustiti naziv ‘bosanski jezik’ i da se imade zemaljski jezik nazivati ‘srpsko-hrvatski jezik'”. Ovime je posljednji zadan “smrtni udarac” bosanskohercegovačkom nacionalnom identitetu.

Sve BiH patriote sada na početku 21. stoljeća, svjesni činjenice da država bez naroda ne znači ništa više od najobičnijeg pravnog lica, nastoje da se sa zakašnjenjem od barem 150 godina konačno izgradi valjan bosanskohercegovački nacionalni identitet. Na žalost istovremeno, ima mnogo veoma nerazumnih intelektualaca koji naprotiv nastoje spriječiti sva nastojanja BiH patriota. Dovoljno je samo navesti primjer inicijative za podizanje spomenika prvom kralju Bosne Tvrtku I Kotromaniću u Sarajevu koju su pokrenuli BiH patriote, a koja ne samo što nije naišla na odgovarajuću podršku već se naprotiv iznalaze raznorazni “razlozi” zbog kojih spomenik ne bi trebalo ni podići. Svuda u Evropi jedan od najbitnijih odgojnih ciljeva svih škola jeste razvijanje ljubavi prema domovini i patriotizma kod svojih učenika. Naprotiv u mnogim bosanskohercegovačkim školama se djeca odgajaju ne da vole BiH već da vole neke druge države. A također, mogu se pročitati izjave pojedinih univerzitetskih profesora da je “patriotsko obrazovanje nasilje nad djecom”.

U BiH ne djeluje i vjerovatno nikada nije ni djelovala ni jedna bosanskohercegovačka nacionalistička partija čiji je cilj bilo jačanje BiH u maniru evropskih nacionalističkih partija. Upravo ovu činjenicu su mnogi neprijatelji BiH koristili, a koriste i sada kao argument u svojim tezama da BiH ne treba ni postojati.

Kao zaključak se može reći da u BiH treba suzbijati nacionalizme koji djeluju protiv BiH, ali treba jačati BiH patriotizam i raditi na izgradnji bosanskohercegovačkog nacionalnog identiteta. Treba uvažavati činjenicu da bosanskohercegovački narod, za razliku od ostalih evropskih naroda, još nikada nije prošao kroz fazu nacionalnog romantizma koju obavezno mora proći na putu svoga sazrijevanja i u tome smislu pravljenje bilo kakvog poređenja sa narodima iz susjedstva koji su period nacionalnog romantizma prošli još prije 150 godina je odista nerazumno. Potrebno je kroz aktivnosti u kulturi, sportu i obrazovanju i kroz druge aktivnosti, končano izgraditi bosanskohercegovački nacionalni identitet kako bi bosanskohercegovačka nacija mogla kao sazrela nacija ući u veliku zajednicu evropskih nacija. Onda i kada bosanskohercegovački nacionalni identitet bude izgrađen biće mjesta i prostora za internacionalizam u BiH. Dijeta se propisuje gojaznima … anoreksiraču se ne propisuje dijeta …

Amir Halep

Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com