Tešanjski dnevnik 30.1-6.2.2017. godine

Sa istekom mjeseca januara prestadoše minusi i temperatura se podiže na 14-15ºC. Snijeg se počeo ubrzano topiti. Malo sporije onaj koji se sa puteva i staza sklanjao i od koga su nastale ledene sante. U petak organizovana akcija razbijanja i sklanjanja snijega i leda. Pored radnika JU Rad učestvovali su povremeno angažovani radnici za ove vrste poslove. U subotu su ulice oprane mlazevima vode iz cisterne. Neki su prokomentarisali da je završetak radova tempiran za dolazak u Tešanj Bakira Izebegovića, predsjednika SDA i člana Predsjedništva BiH i poželjeli da što češće posjećuje čaršiju.

Bez obzira na ovakve komentare možemo biti zadovoljni angažovanjem Rada i Toplane u proteklom zahtjevnom periodu. Čak sam imao priliku da od stanara Simetrala čujem pohvale (što baš nije čest slučaj) na račun grijanja koje je funkcioniralo i po noći u vrijeme veoma niskih temperatura.

Osmo Hurić imenovan za direktora OŠ Huso Hodžić

Osnovna škola Huso Hodžić ima svoju dugogodišnju tradiciju kojom se može pohvaliti mali broj škola u BiH. Pred Austro-Ugarsku okupaciju škole su organizovane u okviru vjerskog ili nacionalnog obilježja. Tako su postojale škole za muslimane, katolike, pravoslavce i jevreje.

Austro-Ugarska vlast je provela reformu školstva, pa je na osnovu toga osnovana Opća osnovna škola (Allgemeine Elementar Schule) 1886. godine, čija je nasljednica OŠ Huso Hodžić (Prošle godine navršilo se 130 godina od osnivanja, a da ta godišnjica nije obilježena u okviru OŠ Huso Hodžić).

Otvorenje škole 1886 godine

(Na fotografiji Cko u desnom uglu piše 1885. Pripremajući izložbu Školstvo u tešanjskom kraju 1878-1918. godina autori su utvrdili 1986. godinu kao godinu otvaranja škole. I neki drugi izvori to potvrđuju-Hronologija ličnosti i događaja tešanjskog kraja Mustafe Ćemana)

Škola je nastavila funkcionirati u istom obliku i u Kraljevini Jugoslaviji kao Mješovita narodna osnovna škola. Nakon drugog svetskog rata uvode se osnovne škole sa četiri razreda da bi se od početka školske 1957/58 uvelo obavezo osmogodišnje školovanje pri čemu je u ovaj oblik obrazovanja “utopljena”Niža realna gimnazija. Škola je od osnivanja bila smještena u zgradi gdje sada zgrada nekadašnjeg hotela, a od 1962. godine nalazi se na današnjem mjestu. Ime je dobila po narodnom heroju Husi Hodžiću nakon uvođenja osmogodšnjeg školovanja 1958. godine.

Ovu školsku godinu su upisala 803 učenika. Deset učenika je ispisano, a naknadno upisano 6. Među ispisanim su i pet učenika čiji roditelji su odselili u inostranstvo. I ako Tešanj važi za mjesto veće zaposlenosti ipak se i iz Tešnja njegovi stanovnici iseljavaju. Što je interesantno i oni koji nisu bili sicijalno ugroženi.

Za direktora OŠ Huso Hodžić izabran je Osmo Hurić dosadašnji pomoćnik direktora koji je ovu dužnost i obavljao nakon odlaska Almine Brkić na mjesti direktora JU Opća biblioteka Tešanj.


Rođen je 1964. godine u Sjenici, općina Sjenica, u kojoj je završio osnovnu i Srednju novinarsku školu stičući zvanje Stručni radnik u službi javnog informisanja, odnosno novinara-dopisnika. Filozofski fakultet je završio 1990. godine u Prištini, odsjek za historiju i stekao zvanje profesora historije.

Prvo zaposlenje je imao 1991 u OŠ Mustafa Mulić u Šijama (tada se zvala Sedam sekretaraSKOJ-a). Početkom agresije na BiH angažovan je u okviru radne obaveze za izvođenje nastave u Šijama i u Tešnju. Zbog neposredne blizine vojnih dejstava u Šijama, nastava se izvodila po punktovima tako da je dnevno pješačio i preko 35 km.Od 1993.godine je uposlenik OŠ Huso Hodžić.U nastavnom procesu kao nastavnik historije ostvario je zapažene rezultate, što pokazuje i Riješenje pedagoškog zavoda o ocjenjivanju nastavnika. U tom ciklusu ocjenjivanja nastavnika ocjenjen je sa ,,Naročito se ističe”, i po broju bodova bio je među deset najboljih nastavnika u Kantonu. Od 2007. godine obavlja funkciju pomoćnika direktora.

Komesar Uprave policije Ze-do kantona u radnoj posjeti Tešnju

Komesar Uprave policije Ze-do kantona Semir Šut, imao je radnu posjetu našoj Općini. Tom prilikom održan je radni sastanak kome su prisustvovali načelnik mr. Suad Huskić, komandir Policijske stanice Tešanj Jusuf Katica i načelnik Policijske uprave IV, Nijaz Klinčević.Tokom sastanka, razgovorano je o stanju sigurnosti na području općine Tešanj i ZDK, o konkretnim projektima koje će Općina i MUP zajednički realizovati, kao i unapređenju saradnje policije i Općine Tešanj.

S lijeva Jusuf Katica, Nijaz Klinčević, Semir Šut, mr. Suad Huskić

Održana redovna godišnja skupština OO SDA

U prostorijama stranke OOSDA Tešanj održana je redovna godišnja skupština. Pored 92, od 96, delegata skupštini su prisustvovali i gosti:Bakir Izetbegović predsjednik SDA BiH, Miralem Galijašević predsjednik KO SDA Ze-Do kantona, Sadik Ahmetović zastupnika u Predstavničkom domu Skupštine BiH Osman Brka ispred GO SDA BiH. Skupštinom je predsjedavalo radno predsjedništvo:Šemsudin Mehmedović -predsjednik OOSDA, Amir Kurtić -potpredsjednik, Adisa Kokić Hinović- predsjednica Asocijacije mladih i Aida Salkić -predsjednica Asocijacije žena.

Na skupštini su kroz izvještaj izneseni podaci o radu u prošloj godini koji su izneseni i na redovnoj godišnjoj konferenciji za štampu u decembru. Međutim obilježje ove skupštine je bilo prisustvo predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i to u vrijeme razilaženja sa četvoricom zastupnika u Parlamentu BiH među kojima je Šemsudin Mehmedović predsjednik OOSDA Tešanj.

Samim pozivom predsjedniku i njegovom odazivu kao i prisustvo drugog člana “četvorke” Sadika Ahmetovića najavljivalo je relaksaciju odnosa kao rezultat aktivnosti koje je Glavni odbor stranke preduzeo. Osjetilo se to i u izlaganju Šamsudina Mehmedovića koji je istakao neslaganje sa procesom demokratizacije stranke kao i promjenu kadrovske politike, spominjući klimoglavce i one koji se kriju pod skutima vlasti tražeći obezbjeđenje jednake šanse za sve. Spomenuto je i neslaganje sa unutrašnjom i vanjskom politikom stranke prema nekim pitanjima, ali je to sve bilo u normalnoj stranačkoj kritici iz koje se nisu mogle uočiti eksplicitnost zahtjeva posebno o Kongresu stranke i tadašnjim izborima na čemu je četvorka insistirala.

Bakir Izetbegović u svom obraćanju

Bakir Izetbegović je u svom izlaganju elaborirao već poznate stavove u vezi BiH, SSND-a i HDZ-a, poziciji SDA i Bošnjaka u takvoj konstalaciji, ekonomskim pitanjima, međunarodnim odnosima i drugo. Govorio je i o reviziji tužbe BiH dajući joj pravni, a ne politički aspekt. Promjene unutar stranke je najavio kroz korekciju akata stranke i izmene u oblasti kadroviranja.Nakon postavljanja pitanja delegata odgovarao je na njih.

Bakir Izetbegović na Gornjoj čaršiji

Na konferenciji za štampu koja je organizirana nakon održane skupštine novinari su ga upoznali sa odlukom Senada Šepića da se neće vratiti u Klub SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Sutradan sam pročitao u novinama da je takvu odluku donio i Salko Sokolović jedan od “četvorke”. Kada su novinari na pres konferenciji iznijeli odluku Šepića Izetbegović je kazao da to nije trebao učiniti, a Mehmedović da nije razgovaro sa Šepićem i da nije upoznat sa odlukom. Jedinstvo kod Bošnjaka i unutar stranke se dalje gubi, još se ne zna dokle će stići, a jedinstvo koaliconih partnera personalno. SDA i SSB i političko da se i ne spominje.

Zapazio sam i istupanja Osmana Brke i Ismeta Avdića. Osman Brka je bio iznenađen zašto 5000 Tešnjaka nije glasalo za SDA pored silnih uspjeha koje ima tešanjska općina, a drugo da je NOP bio pozitivan antifašistički pokret, a da je Tito izvršio državni udar 1945. godine u ime komunista!

Ismet Avdić je, kao ratni komadant, konstatovao uznemirenost boraca događanjima u RS-u, pitao Izetbegvića da li priprema nasljednika i zašto se državna politika vodi u kafanama.

Znajuči da su Ismet Avdić i Sakib Kurtić dugo godina bili jedini javni predstavnici ratnih komadanata i boračke populacije bliski stranci SDA, pa da se Kurtić u zadnje vrijeme povukao, a i Avdić prelaskom u druge stranke nije pojavljivao ovo je prvi javni nastup kome ja prisustvujem u novoj-staroj ulozi Avdića. Uvijek se pitam kada neko istupa ispred neke populacije zašto ne spomene i legitimetet za takvo istupanje. Da li je to samo status ratnog komadanta?

Izetbegović je, po završetku skupštine, darovao OO SDA Tešanj komplet knjiga Alije Izetbegovića.

 

Otvorena izložba slika Seada Emrića

U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje otvorena je izložba slika Seada Emrića iz Bužima. O slikama Seada Emrića govorio je akademski grafičar Miralem Brkić.

Amir Brka, Sead Emrić i Miralem Brkić

Sead Emrić je rođen 1965.godine u Bihaću. Pedagošku akademiju, likovni odsjek, završio je 1990. u Banja Luci. Član je ULU BiH-a od 1997.godine. Živi i radi u Bužimu. Imao je više kolektivnih i samostalnih izložbi u BiH i inostranstvu (Austrija, Slovenija, Hrvatska). Dobitnik je nagrade za crtež na IV BUM BiH 2008.godine.

Foto zabilješka

Na izlasku iz Cko zapazio sam u prostoriji kod ulaza dječicu kako slikaju. Sjetih se da je prošle godine u organizaciji Cko Mehmed Džananović, profesor likovnog, održao školu slikanja za djecu. Prispio sam na prvi dan održavanja škole slikanja u ovoj godini.

S lijeva: prof. Mehmed Džananović, Benjami Školjić, Lamija Školjić, Lamija Halilović, Amina Brka i Zejna Džafić

Stare fotografije

Tešanjski trgovci-penzioneri kod direktora Trgovinskog magazina Sulejmana Hodžića i Alija Mandžukića

Stoje s lijeva: Hamdija Terzić, Selma Galijašević, Muharem Kotorić, Edib Mahmutefendić i Alija Mandžukić

Sjede: Mahmut Kahvić, Mušan Bukvić, NN, Dedo Kantić, Ahmet Medarić, Suljo Kremić, Hasan Brkić, Ibrahim Mulabdić i Sulejman Hodžić.

Sa table na Gornjoj čaršiji




O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *