Amir Brka / HOTEL KARLA ANGELUSA

Bilješka uz jednu sumornu tešanjsku godišnjicu

Nakon hanova, objekata iz osmanskoga perioda koji su služili za prenoćište putnika i njihovih karavana, kakvih je bilo i na tešanjskom prostoru – ukupni društveni razvoj tokom austrougarske uprave, koji se do pred sami kraj 19. stoljeća odvijao i u ovom gradu, proizveo je potrebu za osnivanjem modernih hotela. Prve hotele u Sarajevu, Foči, Trebinju, Jajcu, Bugojnu i drugim bh. gradovima držali su Jevreji, a tako je bilo i u Tešnju. Hotel Karla Angelusa tu je otpočeo s radom 1897. godine, a imao je šest soba. Hotelijeru Angelusu u Tešnju su rođeni kćerka Julča (za koju imenik tešanjske osnovne škole iz tog vremena ne navodi godinu rođenja, ali budući da je u školu upisana 1908. – vjerovatno je rođena 1901.) i sin Aleksander 1904. godine.

Hotel Karla Angelusa u Tešnju
(Snimljeno 1977. godine, sa terase novoga hotela)

Ovaj hotel prestao je raditi 1918. godine. Nije mi poznato u kojoj je funkciji bila ta zgrada do Drugoga svjetskog rata, ali, s obzirom na katastrofalno stanje ovoga grada u tom periodu, ne čini se realnim da bi hotel u Tešnju tada mogao imati razlog postojanja. A nakon 1945. to je iznova hotel – do 1972. godine jedini u Tešnju, jer je te godine otvoren novi, za to vrijeme vrlo moderan hotel. Kao državna firma, “Angelusov” hotel i dalje je radio, a Tešnjaci su ga zvali Stari hotel. Zgrada je srušena 1990. godine, i na toj je lokaciji izgrađena filijala Privredne banke Sarajevo.

Od 1992. godine sve do danas u gradu Tešnju ne postoji hotel, a već desetak godina čak ni koliko-toliko pristojno prenoćište. Dakle – 120 godina nakon hotela Karla Angelusa…

O Amir Brka

Amir Brka rođen je u Tešnju 1963. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1987.). U Tešnju vodi Centar za kulturu i obrazovanje, glavni je urednik časopisa za kulturu Diwan (Gradačac), bio je predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine 2010-2014. godine.

Pjesničke i prozne knjige: Prirodni redoslijed (poezija), 1996; Bjelina paspartua (poezija), 1997; Zavičajni muzej (poezija), 1998; Antikrist u jeziku (poezija), 1999; Monografija grada (roman) 2001. i 2004; Na pergameni lica: 100 pjesama (1990-2000) (izbor), Sarajevo, 2001; Antikristul în limba (poezija, izbor), Bukurešt, 2001; Izložba sitnih životinja (poezija) 2003; Jedan u tome skupu (poezija, izbor), Priboj, 2003; Uređujemo staru kuću (poezija), 2005; Vrijeme sretnih gradova (poezija), 2006. i 2007; Đavo na Dunavu (poezija), 2008; Dovoljno za radost (poezija, izbor; edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK "Preporod" Sarajevo), 2010; Turistički vodič (poezija), 2010. i 2011; Ruševine se podupiru (poezija, izbor), 2012; Crna sveska (proza), 2014; Tačka (poema), 2015; Čuvar groblja. Pjesme sa Ćatićem (poezija), 2015; Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju (poema), 2016; Sa palube. Epitafi iz »Adele« (poezija), 2017; Nebeski nomad (poezija), 2019; San o gradu (poema, sa slikama Miralema Srkalovića Lale), 2020; Sa pjesnikova odra (poema), 2020; Dijalektika tmine (poezija), 2020; Dan državnosti (poema), 2020; Poeme, 2021; San mizantropa (poezija).

Kulturna i opća historija, publicistika: Rudolf Zaplata - bibliografija, 2000; Svjetlosti kasabe. Iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, 2002; Teatar u tešanjskom teatru (ogled), 2003; Negativna geografija (eseji, kolumne, intervjui), 2005; Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju (studija), 2016; O dr. Ademu Handžiću. Uz stogodišnjicu rođenja (memorat), 2017; Nisim Albahari, tragični revolucionar (studija), 2018; Kenotaf za ubijene tešanjske Rome (studija), 2022.

Proučavajući kulturnu povijest, prvenstveno tešanjsku, objavio je još 10 knjiga.

Stvaralaštvo Amira Brke prevođeno je na brojne strane jezike, a uvrštavano je i u sve značajnije bosanskohercegovačke antologije. O njegovoj književnosti objavljen je veliki broj književnokritičkih tekstova, eseja i studija, kao i šest knjiga: Vojislav Vujanović: Kozmologija riječi, poliptih o pjesniku Amiru Brki (2007.), Enver Kazaz: Jezik negativne ontologije, poetički okviri književnog opusa Amira Brke (2016.), Almir Zalihić: Poetika razdešenih detalja Amira Brke (2016. i 2018.), U svijetu bez središta (zbornik sa naučnog skupa, 2017.), Milan Garić: Zapis o Knjizi ili Sabrano pjesničko govorenje Amira Brke (2019.), Kritičari o Amiru Brki (priredio dr. Muhidin Džanko, 2020.).

Nagrade i priznanja: Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine (2001. i 2006.); Nagrada Planjax za najbolju knjigu poezije u Bosni i Hercegovini (2003.); Nagrada "Edhem Mulabdić" za najbolju bosanskohercegovačku novelu (2004.); Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u Zeničko-dobojskom kantonu (2001, 2003, 2005, 2006. i 2011.); Nagrada Fondacije za izdavaštvo (2010.); Nagrada "Skender Kulenović" za najbolju knjigu u Bosni i Hercegovini (2022.); Plaketa Općine Tešanj (2005.) i Plaketa Zeničko-dobojskog kantona (2019.).

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *