TESANJ.NET stranica grada
Sunčano i lijepo vrijeme cijele sedmice. I noći su nešto toplije pa smo ušli u grejnu sezonu (15.10.) bez loženja u većini domaćinstava. Sedmica mirna bez puno događanja. Ipak je to sedmica koja me iznova puni crnim mislima o našoj BiH perspektivi. Sjedim sa penzionerom, bivšim radnikom iz Pobjede,u kafani. Sin mu je poslužilac CNC mašina i radio u FAD-u. Od kako je Prevent, većinski vlasnik ove fabrike, imao konflikt sa VW-om prekinute su isporuke. Pokušavao sam dobiti više informacija, ali me direktorica upućivala za informacije na viši nivo. Međutim ,činjenica je da se tamo zaposlenost reducira svakodnevno. Tako je i sin mog sagovornika ostao bez posla. Ubrzo je riješio zaposlenje. Naime, iz Slovenije je došao vlasnik firme, koja treba takve profile radnika, i posjetio ga kod kuće kao i trojicu njegovih kolega. Obezbijedio im je posao u svojoj firmi, besplatan smještaj i plaću od 1500€. Nakon izvjesnog vremena dok se aklimatizuju pridružit će im se i porodice.
Poznata je priča o odlasku informatičara, medicinskog osoblja i drugih u Njemačku. Razlog je jednostavan. Naš čovjek je stručan, najbrže prihvati organizaciju i red u firmi ili drugoj instituciji gdje je dobio posao, vrlo brzo integriše u slovenačko ili njemačko društvo.
U egzodusu izbjeglica iz Sirije kojima su pridružile izbjeglice iz Avganistana, Iraka Njemačka je primila njih milion. I ako joj treba i daleko više radne snage pretpostavka naših ljudi koji rade u Njemačkoj da se njih ni 10% nije uključilo u Njemačko društvo i da nigdje ne rade nego imaju socijalna primanja izbjeglica. Tako će se odliv kvalitetnih ljudskih resursa iz naše države nastaviti u svim nivoima obrazovanja. Pružat će im se sve moguće olakšice u dobivanju „papira“.
Obzirom da ogroman broj stanovništa u BiH živi na bazi solidarnosti generacija ili od socijalne pomoći (penzioneri, invalidi, borci i dr) postavlja se pitanje ko će obezbijediti sredstva za sva postojeća davanja, a kamoli povećanja. U inostranstvo jedino ne ide administarcija koja će sebi obezbijediti kvalitetnu egzistenciju dok ne sahrane Državu, a onda bi od mrtve tražili u Strazburu nadoknade za nekakav svoj rad.
Kada sam otišao da provjerim koliko će me koštati registracija auta, sračunaše mi skoro 500 KM, stoja više od prošle godine.
Imao sam i nekoliko razgovora sa ljudima koji su odlučili da registruju firmu. Rokovi, greške u izdanim dokumentima pa ponavljanje procesa registracije, dobivanje PDV broja od Uprave za indirektno oporezivanje koje je zaoštreno zbog zloupotreba opet ide na uštrb brzine registracije i dobiti broj prije ispod mjesec dana nema šanse.
U privrednim organizacijama sve je više prelazaka iz firme u firmu. Radnici traže bolje uslove, a na tržištu rada nema ponude onih koji su osposobljeni, da zbilja traže, trebaju i žele posao. U svemu tome, zvanično složni tešanjski privrednici, počinju vrbovati dobrim platama radnike iz drugih firmi pa se pomalo i narušavaju međusobni odnosi.
Na ovakva složena kretanja na koje utiče obrazovni sistem, rad na crno, odnos prema ljudskim resursima u firmama, odnos prema privredi, nesposobnost administracije BiH i dr. BH društvo nema odgovora. Putovanje u starost postaje sve neizvjesnije. A tamo vas na svakom koraku čeka neki zahtjev za novcem od zdravstvenih ustanova, vjerskih zajednica, administarcije.
Jedina vam je šansa da vam djeca odu u Njemačku ili Sloveniju pa nešto pošalju.
Održan 6. memorijalni malonogometni turnir
Prije 25 godina ispred Vatrogasnog doma od neprijateljske granate poginula su dva mlada vatrogasca Mensur Hodžić i Mujo Hadžić. Dobrovoljno vatrogasno društvo Tešanj 1905 već šestu godinu tim povodom organizuje malonogometni turnir. Ove godine učešće na turniru imale su ekipe dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Tešnja, Jelaha i Usore i nekoliko privrednih organizacija. Na otvaranju turnira ispred Vatrogasnog društva Tešanj 1905 obratio se Rušto Mahmutefendić, a Turnir je otvorio komandir Profesionalne vatrogasne jedinice Hasan Ćeman.
Mensur Hodžić i Mujo Handžić
Rušto Mahmutefendić
Organizovan je i svečani defile vatrogasnih vozila Dobrovoljnog vatrogasnog društva 1905 iz Tešnja, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Jelah iz Jelaha i Profesionalne vatrogasne jedinice. Organizovano je takmičenje omladinskih ekipa u vatrogasnim vještinama gašenja požara. Učenici mektebske nastave obišli su mezare poginulih zajedno sa Besim ef. Bedakovićem
Održana promocija knjige Amira Brke Sa palube-epitafi iz „Adele“
U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje u maloj sali je održana promocija knjige pjesama Sapalube-epitafi iz „Adele“ Amira Brke. Knjigu su promovirali Ljiljana Šop i dr. Enver Kazaz, a moderator je bio Suad Livnjak.
Amirovo nepredvidivo pjesništvo se ovaj put pojavilo u epitafima živima. U prvoj pjesmi Iz pjesnikove ostavštine piše kao „otpor ništavilu što ga vrijeme sprema“. Stihovi su nastajali u Adeli, kafani u koju pjesnik rado svraća.Pogovor pod nazivom Epitaf Nojevoj lađi napisao dr. Enver Kazaz. Na zadnjoj korici knjige dr. Kazaz je zapisao:
Pjesnik koji neprestano proširuje prostor poezije, Amir Brka je zbirkom „Sa palube“ pokazao da poetska igra može od jedne forme koja se činila ako ne mrtvom, onda zasigurno poetski neproduktivnom, čak pomalo arhaičnom, načiniti formu koja u sebi usisava ogroman semantički prostor-od svakodnevnog do metafizičkog, od onog političkog aspekta života do transcedentalnog- i da, pri tom,od najtežeg čovjekovog pitanja, što smrt zasigurno jest, način karnevalesknu igru koja nas uvjerava da poezija može triumfovati i nad ništavilom kao osnovnim sadržajem vremena.
S lijeva: Suad Livnjak, Amir Brka, Ljiljana Šop, dr. Enver Kzaza
Dr. Melida Travančić gostovala u Živinicama
Na portalu živinicani.com našao sam i sljedeći tekst sa fotografijom:
Jučer, 13. 10. 2017., u 18 h u Teatar sali JU BKC Živinice, Gradska biblioteka Živinice je upriličila druženje s Melidom Travančić.
Melida Travančić, doktor humanističkih nauka iz područja književnosti, autorica je dviju knjiga pjesama: “Ritual” i “Svilene plahte”. Dobitnica je treće nagrade “Mak Dizdar” za neobjavljenu knjigu pjesama na Manifestaciji “Slovo Gorčina” u Stocu. Za prvu knjigu pjesama “Ritual” dobila je nagradu “Anka Topić” za najbolju knjigu bh. pjesnikinja za period 2002.- 2008. godine.
Svilene plahte, njena druga pjesnička knjiga, objavljena je 2009. godine, a iste godine bila je u užem izboru za nagradu “Risto Ratković” za najbolju pjesničku knjigu autora s prostora Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.
Svojim radovima iz oblasti književnosti se predstavila na mnogim naučnim skupovima u našoj zemlji i inostranstvu. Osim poezije, piše i kratke priče i putopise. Zaposlena je u Centru za kulturu i obrazovanje u Tešnju.
Melida je publici čitala svoja književna djela te su prisutni s njom razgovarali o konferencijama, njenim knjigama i književnosti uopće, izdavaštvu, putovanjima, ideologijama i dr.
Zadovoljna onim što je čula i vidjela, publika je izrazila želju da Biblioteka nastavi organizirati ovakva druženja.
Foto zabilješka
Put koji vodi od Marin Hana preko Sejmen Polja do raduške džamije uskoro bi trebao biti spojen asfaltom u cjelosti. Značajno je proširen na dijelu od Hadžibegovog bunara do farme Madi d.o.o. i spreman za asfaltiranje. Istovremneo je asfaltiran dio puta kroz Sejmen Polje, a prema radovima bi trebao biti uskoro završeni, potpuno vezan asfaltom za put Raduša-Jevadžije. Na farmi koka nosilja firme Madi d.o.o. sam primjetio još tri nova objekta.
Stare fotografije
Čuče s lijeva:Zeir Mujaković, Nurija Brkić, Fadil Dževdetbegović, Aljo Šišić, Rešad Halep Ešed i Mujo Šišić
Stoje:Mujo Šišić, Mustafa Mujčić, Hasaničević, Munib Mujkanović, Hamza Brkić, Adem Šišić i Mesud Halep
Ovo su Radušani organizatori akcije za dovođenje električne energije 1963. godine u Radušu (među njima je i Fadil Dževdetbegović koji je mogao dolaziti iz Elektrodistribucije ili nekog državnog organa inače šura Izudina Alićehajića). Fotografiju je dostavio Amir Halep.
Kao što sam pisao u Dnevniku električna energija iz vanjskih izvora došla je u Tešanj pedesetih godina dalekovodom iz Doboja peko Jelaha. Šezdesete godine su veoma značajne u izgradnji infrastrukture u Općini. Tada se odvija akcija izgradnje 1000 škola u BiH, a četiri u Tešnju, sela se elektrificiraju.
Veoma važnu ulogu u elektrifikaciji imali su ugledni mještani koji su organizovali i obezbjeđivali kopanja, bandere, prelazak preko zemljišta stubova i dr. Elektro Tuzla je za zasluge Muširu Unkiću dodijelila zahvalnicu.
Sa table na Gornjoj čaršiji
