Tešanjski dnevnik 4-11.12.2017. godine

Nakon obilne kiše u noći između petka i subote osvanuo je snijeg. Tako je intenzivno padao da dok sam očistio petu stepenicu na ulazu u kuću na prvoj je već bilo 2 cm snijega. U nedjelju ujutro temperatura pala na -7. Saobraćaj je bio jako otežan u strmim gradskim i prigradskim ulicama, a u nekim je potpuno prekinut.

Promovisana knjigaUpravljanje vakufima 1847-2017 Ahmeda Mehmedovića

Muhamed, a.s. je rođen 12-rebi-ul-evvela po hidžretskom kalendaru i predstavlja jedan od najznačajnijih datuma za muslumane. U okviru programa obilježavanja ovog datuma pod nazivom Salavat tidonosimo, Medžlis IZ Tešanj je organizovao niz vjerskih i drugi sadržaja. Tako je u atriju Medžlisa IZ u održana promocija knjige Upravljanje vakufima u BiH 1847-2017 autora Ahmeda Mehmedovića. Učestvovali su dr. Enes Pelidija profesor na Filozofskom fakulteta UNSA, Senaid Zaimović direktor Vakufske direkcije (nedavno mu je obnovljen mandat) i Osman Lavić direktor GaziHusrev-begove biblioteke u Sarajevu. Moderator je bio glavni imam mr. Fuad ef. Omerbašić.

S lijeva Ahmed Mehmedović, dr. Senaid Zaimović, dr. Enes Pelidija, mr. Osman Lavić i mr. Fuad ef. Omerbašić

U monografiji Upravljanje vakufima u BiH 1847-2017. predstavljen je vakuf od vremena Poslanika Muhammeda, a.s. do naših dana. Odnosno, knjiga prati historiju vakufa i historiju upravljanja vakufima u različitim društvenopolitičkim i pravnim sistemima: Osmanskom carstvu, Austro-Ugarskoj monarhiji, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevini Jugoslaviji, Nezavisnoj državi Hrvatskoj, Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji, i njegov položaj nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992. godine.

Predstavljeni su i najznačajniji bosansko-hercegovački vakifi, kao i vakifi iz reda uleme i žene vakifi. U knjizi su također, predstavljeni i Neobični vakifi koji su osnivani i za čija izdržavanja su izdvojena značajna sredstva. Iz domaćih vakufnama vakifi su izdvajali sredstva: za obavljanje hadža siromašnim, a pobožnim muslimanima, nojeva jaja za mihrabe, hiljade tespiha od šimširova drveta, za kupovanje ruha siromašnim djevojkama, za podmirenje poreza siromašnim džematlijama itd. Gazi Husrev-beg je u Dobor-gradu kod Modriče 1537. godine uvakufio 150 košnica pčela.

U knjizi su prezentirane sve teškoće kroz koje je prolazila vakufska uprava, odnosno Vakufska direkcija, ali i uspjesi koje je postigla od njenog reosnivanja 1996. godine do danas, te planovi za budućnost. Promocija je dio sadržaja Dani grada Tešnja 2017.

Održano dokumentarno-kulturno veče Srebrenica u Tešnju

Općinska organizacioja SDP Tešanj organizovala je u maloj Sali Cko dokumentarno-kulturno veće pod nazivom Srebrenica u Tešnju.

U okviru programa izvedena je pjesma Suza majke autorke Vildane Stanišić koju je muzički obradio bend Selma&Selma iz Luksemburga. Prikazana je i projekcija filma Anđeo Srebrenice mladog autora Ade Hasanovića, zatim Srebrenički inferno Đele Jusića, recitacija pjesme Srebrenica 95, autorke Vildane Stanišić po kojima je Selma Hadrović-Šausl uradila pjesmu Suza majke koju je izvela Alma Ćemanović.

Programu su prisustvovali i gosti iz Srebrenice:Krsto Stjepanović-stanovnik Srebrenice i prijeratni sekretar Socijalističke demokratske partije BiH, Bekir Halilović-predsjednik Foruma mladih SDP BiH Srebrenica, Hakija Meholjić, član Predsjedništva SDP BiH i Vildana Stanišić, Mostarka, Srebreničanika i Žepčanka-predsjednica Foruma žena SDP BiH Žepče koja je govorila o životu i suživotu u Srebrenici.

Posjetiocima i gostima se obratio i predsjednik OOSDP Tešanj Senad Subašić. Voditeljica programa je bila Dženana Subašić koja je naglasila da je ideja došla od prijatelja iz Žepča, a da je ideja OOSDP Tešanj da ova manifestacija saživi na cijelom prostoru BiH pod nazivom Srebrena nit.

Prisutnima su se obratili Krste Stjepanović, Bekir Halilović i Hakija Mehonić.

Održan naučni skup pod nazivom Djelo Hamida Dizdara

U organizaciji Cko, a u okviri Dana grada Tešnja 2017 održan je naučni skup posvećen djelu pjesnika, prozaiste i bibliografa Hamida Dizdara. Hamid Dizdar je posebno važan nama Tešnjacima jer se njegova vrijedna biblioteka nalazi u našoj Općoj biblioteci. Amir Brka, organizator i moderator naučnog skupaje kazao:

Daje kupovina biblioteke Hamida Dizdara jedna od najznačajnijih i najproduktivnijih investicija u historiji Tešnja – naravno, imajući na umu da, kako je kazao Alija Isaković, investicije u kulturi ne daju brze, ali daju trajne rezultate.

Biblioteka Hamida Dizdara je kupljena 1968. godine, kada je općina Tešanj spadala u nerazvijene općine u BiH. Izdvojena su sredstva od 20 miliona tadašnjih dinara.Biblioteka je sadržavala 17200 knjiga od čega 1300 raritetnih.

Učešće na naučnom skupu su imali:Alija Pirić, Muhidin Džanko, Enver Kazaz, Naida Mujkić, Velida Zukan Đogaz, Emina Đelilović, Ljiljana Šop, Edisa Gazetić, Želko Grahovac, Mirsad Kunić, Senada Dizdar, Vojislav Vujanović, Almir Alibašić-Fideler

Amir Brka, Muhidin Džanko i Enver Kazaz

I ako su bili veoma teški vremenski uslovi za putovanje ipak je više od polovine učesnika naučnog skupa bilo prisutno kakao bi izložili radove. Oni koji nisu mogli prisutvovati dostavit će svoje radove nakon čega je planirano štampanje Zbornik radova.

Organizovanje naučnih skupova u Danima grada Tešanja postaje redovna pa bi mogla preći u tradiciju.

Učesnicima se obratio i načelnik mr. Suad Huskić koji je pozdravio sve posjetioce čestitajući ima Dan grada Tešnja kao i sve učesnike skupa, čestitajući Cko i direktoru Amiru Brki da naš, i ako mali grad, pravi naučne skupove.

Amir Brka je otvorio skup kazavši … da je povod za organizaciju naučnog skupa o Dizdarevu djelu povod 110-ta godišnjica piščeva rođenja, ali suštinski je razlog u činjenici da njegova djelo ipak nije doživjelo primjerenu valorizaciju. To je tako s obzirom na činjenicu da je književna nauka ostala “dužna” i brojnim drugim bh. stvaraocima, ali svakako i zbog pjesničke veličine Hamidova brata Maka – u čijoj se sjeni djelo Hamida Dizdara kontinuirano nalazi. Pa iako je jasno da su bh. pjesnici općenito u sjeni velikoga Orfeja Maka Dizdara, ipak se to u javnosti posebno naglašava u ovoj bratskoj relaciji

U svom uvodnom izlaganju prof. Alija Pirić je naglasio da je dobro što je Tešanj kupio biblioteku Hamida Dizdara jer da je ostala u Stocu danas je nebi ni bilo. Stolac danas i nema biblioteku


U prvom redu: mr. Suad Huskić, prof. Alija Pirić, Muhidin Džanko i Enver Kazaz

O Hamidu Dizdaru Amir Brka je kazao:

Hamid Dizdar rođen je u Stocu 22.2.1907. godine, gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju je pohađao u Mostaru i Tuzli. Od 1930. godine do smrti 1967. godine živio je u Sarajevu. Bio je književnik, kulturni historičar, književni i likovni kritičar, historičar bh. pozorišta, bibliograf, novinar, feljtonist, arhivist (i direktor Arihva grada Sarajeva), urednik izdavačke kuće “Svjetlost”, jedan od pokretača i urednik revije Odjek, član redakcije časopisa Vidik i glavni urednik časopisa Život…

Objavio je 10-tak autorskih (poezija, proza, publicistika), te isto toliko priređenih knjiga, prvenstveno iz oblasti usmene književnosti Bosne i Hercegovine.

Dizdar je bio i pasionirani bibliofil, te je formirao bogatu i iznimno vrijednu biblioteku – koju je, nakon njegove smrti 17.7.1967, otkupila tešanjska općina 1968. godine. Ja smatram da je to jedna od najznačajnijih i najproduktivnijih investicija u historiji Tešnja – naravno, imajući na umu da, kako je kazao Alija Isaković, investicije u kulturi ne daju brze, ali daju trajne rezultate.

NHU Oslonac uručio ključeve objekata za još dvije porodice

U jednom danu NHU Oslonac uručio je ključeve novoizgrađenih objekata za dvije porodice, Sabine Softić iz Karadaglija i Šahze Sejdić iz Čaglića. Predaji ključeva su prisustvovali članovi Upravnog odbora NHU Oslonac, aktivisti, donatori, Načelnik i dr.

Sabina Softić je invalidna osoba. Ključeve joj je uručio Osman Saračević vlasnik firme Saračević d.o.o.koji je bio inicijator i prvi donator u akciji prikupljanja sredstava. Općina Tešanj je, kao i u svim drugim slučajevima učestvovala sa 5.000 KM.

Na ovom objektu je bio veći broj donatora među kojima su: Krdžalić Besim, Hrvić Rusmir, Hadrović Mediha, Hadrović Senad, Medena Commerce, Hadžisajlović Fahira, Šišić Hamdija, Agić Lejla, Sulić Selma, Dizdarević Mirza, Alić Husein, Šišić Emira, Mević Anis i Berina, Ahmetlić Husein. Ukupna vrijednost radova je 20.875,46KM a razliku je finansirao NHU Oslonac iz redovne članarine. Priključak vode obezbijedio lokalni vodovod LIPE. Travančić Emina je donirala kuhinju i tepih, a Hadžiselimović Nedžad TV i peć. Izvođač radova je bila firma Nedjing.

Šahza Sejdić je samohrana majka iz Čaglića. Općina Tešanj je i na ovom objektu uzela učešće sa 5.000 KM, a radne kolege iz firme Napredak d.o.o. Tešanj su skupili 2500 KM kao i firma Napredak iznos od 1500 KM. Vrijednost objekta je iznosio 21500 KM a razliku je finansirao NHU Oslonac iz redovne članarine. Ključeve novog objekta Šahzi Sejdić je uručio mr. Suad Huskić. Radove je izvela firma Elez d.o.o. Tešanj.

Osman Saračević uručuje ključeve Sabini Softić


Načelnik mr. Suad Huskić uručuje ključeve Šahzi Sejdić

Održano Toškovo Plavo veče

Ovogodišnje Toškovo Plavo veče, organizovanu u Caffe Baru Primera, proteklo je u znaku obilježavanja devedesetogodišnjice postojanja. Bilo je veselo, a za to je bio zadužen popularni interpretator narodne muzike Semir Cerić Koke. Najinteresantniji dio je bila aukcija nekoliko dresova igrača sa potpisima. Tako je dres najpopularnijeg BiH fudbalera otišao za 600 KM, Admira Ljevakovića za 400 KM I Avdije Vršajevića za 300 KM. Voditelj programa je bio Ramiz Brkić

Održano takmičenje u sportskom streljaštvu

Završnica takmičenja Streljačke lige Općine u sportskom streljaštvu serijskom vazdušnom puškom za kategorije kadeti, juniori, seniori i veterani, održana je u streljani Musala Sportsko rekreacionog centraDomaćin je bio Streljački klub Tešanj, a pored domaćina, u ovom takmičenju učestvovali su i SK Zigana Tešanj, SSK Paljuge Šije i SK Doboj Jug.

Takmičenje je održano u okviru manifestacije Dani grada Tešnja 2017.

Ispred Streljačkog kluba Tešanj, Muhamed Ibrahimovićje učesnike je upoznao sa sistemom takmičenja, upozorenjima vezana za sigurnost i mir koja se u ovakvim prilikama daju. U razgovoru sa predstavnicima Streljačkog kluba saznadoh da su se plasirali u Saveznu ligu BiH. Uslov na nastup je nabavka još jedne puške standardnog programa do početka iduće godine (uspjeli su naći donatora za dvije). Kazali su da danas imaju veći broj izvrsnih strijelaca i posebno naglasili ime Nadine Omerbašić.

VIII kolo Općinske lige Tešnja serijska vazdušna puška 10m.
Ovim kolom završena je liga, a ostvareni su sljedeći rezultati u ekipnom i pojedinačnom plasmanu.

EKIPNO
kadeti:
1.SSK Doboj Jug
2.SK Tešanj
3.SSK Paljuge

juniori:
1.SK Tešanj
2.SSK Paljuge
3.SSK Doboj Jug

seniori:
1.SK Tešanj
2.SSK Doboj Jug
3.SK Paljuge

veterani:
1.SK Tešanj
2.SSK Paljge
3.SK Zigana

POJEDINAČNO
kadeti:
1. Semir Begić – SSK Doboj Jug
2. Kemal Trbaković – SSK Doboj Jug
3. Eldar Bavrk – SK Tešanj

kadetkinje:
1. Admira Mehinović – SSK Doboj Jug
2. Sajra Aličić – SSK Doboj Jug
3. Esida Halilović – SK Tešanj

juniori:
1. Alen Halilović – SK Tešanj
2. Elvedin Adžić – SK Tešanj
3. Tarik Hodžić – SSK Doboj Jug

juniorke:
1. Nadina Omerbašić – SK Tešanj
2. Fatima Trepčić – SSK Paljuge
3. Lejla Bašić – SK Tešanj

seniori:
1. Stefan Tešanović – SSK Doboj Jug
2. Adem Kurdić – SSK Paljuge
3. Ernad Plančić – SK Tešanj

veterani:
1. Adem Ganjgo – SK Tešanj
2. Muhamed Ibrahimović – SK Tešanj
3. Sabahudin Mahmutović – SK Tešanj

Takmičari završnog kola streljačke lige

Otvorena izložba slika Ahmeta Hundura

U atriju Medžlisa IZ-e otvorena je izložba slika, portreta pod nazivom Tragom Gazi Ferhad-bega. Na portretima se nalaze tešanjski hafizi, muderizi, imami, profesori.., koji su na tešansjkom području doprinosili očuvanju islamskog učenja i tradicije. Otvaranju izložbe su prisustvovali zamjenik Reisa-l-uleme Husein ef. Smaić, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ-eTešanj Zehrudin Kruško, Načelnik mr. Suad Huskić i Fuad ef. Omerbašić, glavni imam.

Husein ef. Smajić je govorio o značaju održavanja islamske duhovnosti kroz različita vremena gdje Tešanj ima posebnu ulogu sa Ferhad-begovom medresom i džamijom i svima onima koji su u njima tolike godine to ostvarivali. Kazao je da je i njegov otac bio učenik Medrese Ferhad-bega u Tešnju. Odao je priznanje autoru izložbe, ali gradu što obilježava kao svoj rođendan dan kada je Ferhad-beg uvakufio džamiju, medresu i druge objekte i tako postavio temelje Tešnju kao urbanom mjestu.

Načelnik je čestitao prisutnim 10. decembar i odao priznanje autoru za obimno djelo.

S lijeva:Zehrudin Kruško, Husein ef. Smaić, Fuad ef. Omerbašić i Ahmet Hundur

(načelnik Huskić je pristigao nakon fotografisanja, a fotografija sa njim nije ispala dobra)

Izložba je propraćena sa opširnim prospektom u kome se nalazi tekst prof. Almira Fatića pod nazivom Bosanska estetika i poetika umjetničkog djela Ahmeta Hundura. Tekst Tešnjaka Sulejmana Hodžića, Smaila Ferizbegovića i Huseina Hundura u kome su pisali upravo o ljudima koje je Ahmet Hundur portretisao na osnovu pribavljenih fotografija. U tekstu su nabrojani mutevelije, mujezini i hafizi iz Tešnja.

Stare fotografije

Fotografija iz 1955. godine

S lijeva prvi red: Nisveta Smailbegović, Smail Terzić Penjak i NN

Drugi red:Muhamed Ibrahimpašić, Edib Abduzaimović Ćoso, Enisa Galijašević, Refija Širbegović, Vahida Ćehajić Vasiljević, Tonka Pajić Soldat, Ifeta Agić Turalić,

Treći red:Hakija Srkalović, Mehmedalija Bajraktarević, Mehmedalija Smailbegović, Meho Balić, Vahdet Smailbegović, Sead Šeremet, Ahmet Handžić i Ibro Kahrimanović

Četvrti red:Nazif Tahić, Hamdo Galijašević, Ahmet Handžić, Alija Galijašević, Marko Ljubičić, Ahmet Turković, Hidajet Mehinagić, Mehmedalija Jabandžić i Dušan Jerković

S lijeva Meho …, Smail Handžić Bata i Dževdo Osmić

Prodavnica Borovo u Tešnju je jedna od napoznatijih prodavnica obuće koja i danas postoji. Nekada je to bila jedina prodavnica obuće u Tešnju. Popularnosti su doprinosili i prodavači među kojima je bio najpoznatiji Smail Handžić Bata. Bata je bio glumac, fudbaler, trener, šeret. Imao je lijep rukopis pa je ispisivao parole nošene tokom praznika, razne plakate jer onda nije bilo štamparija današnjih mogućnosti.

Sa table na Gornjoj čaršiji

Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com