Tešanjski dnevnik 26.2-5.3.2018. godine

Sedmica sa zimom kakvu odavno nismo imali po niskim temperaturama i dužini trajanja. Temperatura se kretala uglavnom od -6º do -15ºC. Sitni snijeg je padao skoro svaki dan, a u petak uveče padala kiša, ujutro osvanula zaleđena i stvorila poledicu po kojoj se bilo veoma teško kretati.

Ovu sedmicu su obilježili demobilisani borci. Zatvorili su najprometnije puteve. Tešanjski borci su bili među borcima koji su zatvorili put u Karušama. Njihovi zahtjevi su poznati, a i ja sam o tome pisao u Dnevniku:Javnu objavu spiska boraca, smanjenje broja organizacija boraca i borački dodatak. Podijeljena su mišljenja građana o postupku kojim se ispostavljaju zahtjevi. Ne osporavajući pravo da iskažu svoje zahtjeve, ali ne na račun privrede i građana. Transport je zaustavljen, au kolima na putu su ostali mnogi građani sa malom djecom, bolesni… Nažalost Vlada je već imala ovakve slučajeve i povoljno je riješila zahtjeve, kao kod radnika Željezare Zenica. Borci kažu da im je žao, ali je ovakav način jedini koji daje rezultate.

Održana javna tribina pod nazivom Darivanje organa novi život na dar

U organizaciji Donorske mreže BiH i Udruge/udruženja dijaliziranih i transplatiranih bolesnika FBiH i domaćina JU Opća biblioteka održana je javna tribina pod nazivom Darivanje organa novi životni dar.

Učesnici tribine su bili prof. dr. Besim Prnjavorac, Tomislav Žuljević transplatirani pacijent i dr. Nermina Rizvanović anasteziolog i član eksplantacionog tima Kantonalne bolnice u Zenici. Program je vodila mr. Almina Alagić

S lijeva: prof. dr, Besim Prnjavorac, Tomislav Žuljević, dr. Nermina Rizvanović i mr. Almina Brkić

Prof. dr. Besim Prnjavorac, specijalista interne medicine, nefrolog, klinički imunolog, koji obavlja dužnost načelnika Odjeljenja dijalize u Općoj bolnici u Tešnju od njegovog osnivanja 1992. godine, govorio je o bubrezima i bubrežnim bolestima, načinu identifikacije njihovog rada i zastoja kao i mogućnostima jedinog organa čija se funkcija može obavljati vještački u dijaliznim centrima. Na milion stanovnika dolazi 20-25 dijaliznih bolesnika.Iznosio je podatke o brojevima dijaliznih bolesnika na broj stanovnika u svijetu, broju transplatiranih pacijenata i ekonomskim efektima koje donosi transpaltacija. U Općoj bolnici u Tešnju se dijalizira 58 pacijanata. Jedna pacijentkinja se dijalizira tako dugo da je trošak dijalize iznosio miliom KM, a u BiH transplatacija bubrega košta 34 000 KM, iz čega se mogu vidjeti ekonomski efekti transplatacije. Član je Donorske mreže BiH od 2002. godine.

Žuljević je transplatirani pacijent koji se aktivno uključio u rad Udruženja i promoviše kroz tribine pristupanje Donorskoj mreži iznoseći svoje iskustvo.

Dr. Rizvanović je detaljno opisala moždanu smrt, postupke utvrđivanja i vezu sa transplatacijom nakon moždane smrti.

Učesnici tribine je grupa entuzijasta koja pokušava široj javnosti približiti ovu problematiku. Zakonska rješenja imamo, ali puno toga je još potrebno uraditi, prije svih nadležna ministarstava i javnom mjenju, da bismi se približili, recimo, susjednoj Hrvatskoj koja je jako puno učinila u ovoj oblasti. Do tribine je došlo zahvaljujući Saši Turkovići i društvenoj mreži koji je uvezao Opću biblioteku i učesnike tribine. U publici je bila i majka Fikreta Halilović koja će donirati sinu bubreg. U publici su bile dominantno učenice Medicinske škole i Mješovite srednje škole koja pohađaju zdravstvena zanimanja.

Održana javna tribina Domovina u srcu

Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, UG
Vrijeme/Zeman iz Tešnja, Udruženje Klub
prijatelja Srebrenice iz Tešnja i Savez bošnjačkih nevladinih organizacija BiH organizovali su javnu tribinu pod nazivom Domovina u srcu. Učestvovali su Nezim Halilović, hatib džamije kralja Fahda u Sarajevu i rukovodilac Ureda za hadž Rijaseta IZ-e BiH, general Atif Dudaković, komadant 5. Korpusa Armije RBiH, i Jasmin Hadžikadunić, predsjednik UG Vrijeme/Zeman.

Od onog momenta kada je BiH stekla nezavisnost 1.3.1992. godine, politička situacija u BiH se značajno promijenila, pa je i odnos prema ovom datumu različit. Dok u RS u praksi ne priznaju BiH, pa, naravno, ni ovaj datum, u dijelu Federacije su takođe pristupi različiti. Tamo gdje je hrvatski narod u većini takođe se ne obilježava ovaj dan, samo više rukovodstvo to čini formalno, a kod Bošnjaka to čini vlast i javne ustanove prigodnim programima u vrijeme neradnog dana, sa istaknutim državnim zastavama na javnim objektima. Udruženja građana takođe obilježavaju ovaj praznik, kao što je bilo i ovom prilikom u Tešnju.


S lijeva:Esmir Bašić, Nezim Halilović Muderis, Atif Dudaković i Jasmin Hadžikadunić

Na tribini je iskazan patriotizam prema BiH, najvećim dijelom preko vjere i njenog odnosa prema državi. Slušali smo hadise i na arapskom i na našem jeziku, saznali za snove turskog osvajača Sarajeva, slušali o genocidu nad muslimanima.

Zapamtio sam jednu rečenicu generala Dudakovića koja je poticaj na realnost i prilog domovini, a to je da se moramo posvetiti obrazovanju i radu.

Interesantno je da na ovakvim skupovima svi drže poduke iz historije Bosne, Bošnjaka, muslimana. Niko ne govori o moralu i etici, o bolesnom društvu današnje BiH gdje se svakodnevno dobri Bošnjo, funkcioner, musliman, redovan na namazu u džamiji, postač, nalazi u pritvoru, jer je krao od države. Jesu li oni neprijatelji ove države? Kakvo mjesto zauzima odnos prema radu i stvaranju, i da li je i to odnos prema državi?

U današnje vrijeme patriotizam se pokazuje na različite načine, kao na primjer kroz ekonomski patriotizam. I ako smo najbogatija zemlja pitkom vodom po stanovniku u regionu mi smo u 2017. godini uvezli vode, mineralne vode i pakovanja sa ubačenim sladilima u vode za 144 miliona KM.

Kada porazgovaram sa privrednicima iz Tešanja kažu najmanje po glavi stanovnika prodaju u svojoj općini, Tešnju. Očekivao sam na ovakvim tribinama da poenta bude na moralu, etici, domoljublju kroz odnos prema radu u najširem smislu i ekonomskom patriotizmu, koga očito nema dovoljno.

I Dudaković i Halilović su kazali da se u posljednje vrijeme druže i da prave ovakve tribine. Džamija kralja Fahda je teritorija Saudijske Arabije u kojoj je vlast veoma bliska vehabijskom i slefijskom pokretu. Saudijsci su i veliki prijatelji sa USA, a najveći neprijatelj im je Iran (odnosno šije). U našu zemlju su, zajedno sa novcem, ova učenja islama došla tokom rata. Saudijska Arabija je redovno snosila troškove hadža velikom broju visokih visoke zvaničnike BiH več godinama. Prije odlaska na hadž Dudaković i Konaković su dovu učili u ovoj džamiji.

Pošto je BiH oduvijek izložena raznim uticajima velikih ili manje velikih sila, a sve se kasnije pokušava usmjeriti u politiku, da li je sada na putu nova politička partija, ili će se neka postojeća useliti u džamiju kralja Fahda – to ćemo tek vidjeti, jer nam slijede izbori. Visoki dužnosici u vojsci tokom rata (Sefer Halilović) i dužnosnici u vjerskim zajednicama su i do sada sa velikom ljubavlju prihvatali demokratski put u vlast (Cerić, Zukorlić).

Tribini su prisutvovali Načelnik Općine mr. Suad Huskić, glavni imam Fuad ef. Omerbašić i predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Zehrudin Kruško

Svečanost u MSŠ povodom Dana poduzetništva

Obilježavajući Dan poduzetništva kao i Dan nezavisnosti BiH SMŠ je organizovala prigodan program i potpsivanje ugovora o saradnji sa firmama partnerima.

U radnom dijelu direktor škole Muharem Saračević je upoznao prisutne o rezultatima rada u prošloj godini, a profesori Damir Kadribašić, Armin Hamustafgić, Dž. Jusufbašić i Halid Bošnjak su kratko upoznali prisutne o četiri projekta koja se realiziraju u školi.

Projekat Tehničko stručno obrazovanje u općini Tešanj-od dobre do bolje prakse predstavio je profesor Damir Kadribašić (o tom projektu sam već pisao u Dnevniku), drugi projekat je Uključimo se na sunce o kome je govorio prof. Armin Hamustafić. Ovim projektom je predviđeno instalisanje solarnih panela i proizvodnja električne energije za potrebe škole, prije svega rasvjete.

S lijeva:Muamer Ganjgo, Emir Ahmetović, Enis Artuković, Muharem Saračević i Adnan Bajraktarević

Vrijednost projekta je 29 900 KM, a finansira ga Vlada Češke. Treći program nosi naziv Staklenička proizvodnja 2018, koja je već u fazi realizacije, finansijer je firma Hifa, a proizvešće 8 000 sadnice dvije vrste cvijeća i četvri program se naslanja na IT tehnologije i nosi naziv Baza podataka. Ovim programom su umreženi svi podaci o rezultatima učenika u školi (ocjene, vladanje i dr), koje će služiti za internu upotrebu.

Ugovori o saradnji su potpisani sa firmama Autocentar Ganjgo d.o.o. Doboj Jug, Eni-Em
d.o.o. Doboj Jug, Art d.o.o. Jelah i Global metal construction d.o.o. Žabljak.

Program su obogatili i učenici koji su recitovali tekstove poznatih BiH stvaralaca posvećene našoj Državi, a drugi su pjevali i svirali sevdalinke. Ovaj program je bio odličan kao i prošli put. Da bude tako autorici profesorici Nadini Bešlagić pomogli su učenici dobrin izvedbama.

Učesnici u programu: Enid Delić, Selma Hadžić, prof. Nadina Beslagić,Aldina Kovačević, Eldar Pezer, Nadina Hadžiedhemović, Harisa Salkić, Zerina Jaranović, Almedin Zilkić, Alen Kotoric (solista pjevač) i Muris Džafić (harmonika).

Općinski program obilježavanja Dana Nezavisnosti

Ovogodišnji Općinski program obilježavanja Dana nezavisnosti odvijao se polaganjem cvijeća na Spomen obilježje, Tribinom, svečanim potpisivanjem ugovora o stipendiranju i koncertom Omladinskog ansambla.

Polaganje cvijeća na Centralno spomen obilježje

Cvijeće na Centralno spomen obilježje položile su delegacije:Općine Tešanj, Vlade Ze-Do kantona, Udruženje boračkih organizacija i članovi Odreda izviđača “Crni vrh”. Vrijeme je bilo veoma hladno pa je obraćanje Načelnika obavljeno u velikoj sali Cko gdje je u nastavku obavljeno i svečano potpisivanje i predaja ugovora o stipendiranju za 2018. godinu.

Potpisani ugovori za općinske stipendije u 2018. godini

Na Dan nezavisnosti svečano su potpisani ugovori sa najboljim studentima, a ostalim su predati potpisani.

Općina Tešanj već šestu godinu dodijeljuje stipendije za studente za što je utrošeno preko 2 miliona KM.

Ove godine na raspisani oglas prijavljeno je 380 studenata. Uslove je ispunjavalo 358, a 20 ih je automatizmom dobilo stipendije. Sa prosjekom ocjena 9 i više prijavilo se 9 studenata, jedan učenik generacije iz srednje škole, dva studenta iz porodica poginulih boraca i šehida, 7 iz porodica RVI sa procentom invalidnosti 50% i više i jedan student oca koji je nosilac ratnog priznanja. Na listi Ministarstva za boračka pitanja Ze-do kantona bilo je 14 studenata. Bila su prijavljena i 22 studenta čija porodična primanja prelaze limit.

Na osnovu toga potpisani su ugovori sa ukupno 344 studenta u ukupnom iznosom od 259 300 KM. Studenti deficitarnih zanimanja, njih 51, dobili su stipendiju u iznosu od 1300 KM godišnje, a ostali 1000 KM.

S lijeva: Amina Krdžalić, mr. Suad Huskić i Elma Bavrk

Studenti koji su imali prosjek devet i više, trebali su svečano potpisati ugovore, a to su:Anes (Fuada) Hodžić iz Marin Hana student druge godine Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, odsjek Politologija prosječna ocjena 9,42, Amina (Ibrahima) Krdžalić iz Bukve, studentica treće godine Fakulteta prirodnih i tehničkih fakulteta u Sarajevu, smjer Industrijski inžinjering sa prosjekom ocjena 9,42, Alen (Muharema) Hatkić, iz Mrkotića, student treće godine Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu i Elma (Seada) Bavrk iz Jelaha, studentica pete godine Farmaceutskog fakulteta u Tuzli sa prosjekom 9,33. Anes Hodžić i Alen Hatkić nisu mogli prisustvovati potpisivanju, dok su ovom svečanom prilikom to uradile Amina i Elma.

Učenicima i roditeljima su se obratili načelnik mr. Suad Huskić i predsjednik OV-a Senad Subašić.

Tribina u CKO: Aktuelni sigurnosni izazovi za nezavisnost BiH

Povodom Dana nezavisnosti CKO je organizirao javnu tribinu pod nazivom Aktualni sigurnosni izazovi za nezavisnost BiH. Izlagač je bio naš Tešnjak dr. Nedžad Korajlić, profesor i dekan na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Tribini je prisustvovao i predsjedavajući OV-a Senad Subašić, koji se obratio i čestitao praznik, kao i glavni imam Medžlisa mr. Fuad ef. Omerbašić.

Senad Subašić, dr. Korajlić i Amir Brka

Dr. Korajlić je naglasio da on nije želio da ova tema bude politička, ali da je nju nemoguće odvojiti od politike. Govorio je o BiH, stalnosti njenih granica, gubljenju suvereniteta i teškom ponovnom sticanju. Neovsinost i sloboda su plaćeni životima građana, materijalnim i kulturnim razaranjem svega što je simboliziralo BiH. BIH je jedna specifična zemlja koju čini mozaik naroda i religija, i to je ono što joj daje vrijednost i što je čini izuzetnom. Svi smo mi njen dio. Teško je reći da li onih 64% zaista vjeruje u ono za šta su glasali i šta misle njihova djeca koja sve više napuštaju BiH. Korajlić smatra da će otići svi koji se ne nalaze u dva koncepta koji urušavaju BiH:

  • Političko-nepotističko-kriminalno-familijarni,
  • Političko-interesno-mafijaško-sicilijanski.

Političko-ekonomske elite, ili kvazi-elite (oni u politici i oni sa parama), razmišljaju samo o tome kako da zadrže pozicije i dopuštaju da se talasa do granice kada bi njihova moć i biznis mogli da budu ugroženi, jer ih jedino strah od sukoba i rata održava na pozicijama sa kojih mogu biti “dio kolača”.

Bombardovani smo različitim informacijama i svaka priča koja diže tenzije dobija maksimalnu pažnju javnosti. Navžanije je ukazivati na sigurnosno zanimljive pojave, koje ne treba potcjenjivati, ali ni precjenjivati, a raspravu o tome treba ostaviti struci. Međutim, kod nas i u regiji Balkana struku i politiku je teško razdvojiti – kazao je Korajlić.

Danas u BiH vlada osjećaj duboke krize, a to ima uticaja i na sigurnost, što se vidi kroz napade na državno tužilaštvo, napade na ustavni sud BiH, napade na OSU, probleme u vezi sa Izbornim zakonom, uspostavu vojne neutralnosti jednog dijela BiH, pojavu paravojnih formacija.

Krah nacionalističkih projekata je prvi korak u uspostavi novog društvenog poretka, novih demokratskih vrijednosti. Mora se odbaciti i poraziti politika razdvajanja.

Da bi BiH bila uistinu cjelovita, moramo je svi prihvatiti kao svoju domovinu – zaključio je Korajlić.


Govorio je Korajlić i o socijalno-klasnim pitanjima (izuzetno niska primanja radnika), o odlascima iz BiH u potrazi za sigurnošću, o sigurnosnim izazovima u kontekstu predstojećih izbora, te o globalnim, regionalnim i unutrašnjim izazovima. Govorio je i o tolerisanju krivičnih djela, narušavanju ustavnog poretka, raspirivanju rasne i vjerske mržnje, tromom i slabom tužilaštvu, nepoštivanju presuda na svim nivoima, naročito Ustavnog suda, sve složenijim i uvezanim krivičnim djelima, dok je sitem razmrežen, neodgovornom izvještavanju medija i dr.

Potreban je novi politički i sigurnosni mehanizam: sigurnost za sve u svakom dijelu države, politički dijalog visokog nivoa, kreiranje ekonomske međusobne zavisnosti, prihvatanje kulturnog pluralizma, konstantna i sveobuhvatna edukacija u sigurnosnom sektoru, depolitizacija i neovisnost sigurnosnog i sudskog sektora.

Omladinski ansambl održao koncert povodom Dana nezavisnosti

Omladinski ansambl uveličao je obilježavanje Dana nezavisnosti koncertom pod nazivom Bosna prkosna od sna.

Soliste je pratio Veliki hor i orkestar pod upravom Nusreta Salkanovića i Damira Galijaševića.

U programu su učstvovali solisti:Nermin Handžić, Selma Plančić, Asdnan Kptprić, Adelisa Krdžalić, Selma Ahmetagić, Ajna Krdžalić, Sadžida Hafizović, Merisa Muminović, Avdo Škokan, Adna Smailbegović, Irma Katić, Almija Krdžalić, Sara Brković, Alen Kotorić, Nedžad Hasanbašić i Ajla Kruško. Kao specijalni gost nastupila je Nusreta Kobić.

Tema svih patriotskih pjesmi i sevdalinki je Bosna. Eldar Pezer, učenik Mješovite srednje škole je recitovao tekstove o Bosni.

Foto zabilješka

Svatove Hakije Halilovića prato je trubački orkestar iz Vladičina Hana.
Otac Ahmo i ako bolestan sa maskom na licu darovao je članove orkestra

Stare fotogarfije


Prvi red čuče: Rasema Prnjavorac, NN, Muhamed Dubošlić, Fuad Ahmetagić, Muho Agić, Muhamed Hotić, Hamdija Hotić, Husein Saračević, Ahmet Smailbegović, Ago Hadžismajlović, Ibrahim?, Osman Hodžić, Ankica Pajić, Zora ?

Gornji red: Hasnija Smailbegović , NN, Šuhra (Brkić) Prnjavorac, Almasa Saračević , Selma Irejz, Enisa HadŽihasić, NN.

Prvi poslijeratni tešanjski autobus, Hidajet Morankić i Hamo Mešinović

Sa table na Gornjoj čaršiji

(Halilović Huseina Salih)

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com