TESANJ.NET stranica grada
Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj,
petak, 27. april, 17 sati
_____________________________________
U izdanju Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj upravo je objavljena knjiga Amira Brke Nisim
Albahari, tragični revolucionar – i njena promocija održat će se u petak 27. aprila u 17 sati. O knjizi će govoriti dr. Husnija Kamberović, mr. Srđan Šušnica, dr. Enver Kazaz, dipl. pravnik Aron Albahari iz Beograda i dipl. kulturolog Bojan Albahari iz Ljubljane.
Nisim Albahari je narodni heroj koji je rođen u Tešnju 1916. godine (umro u Sarajevu 1991.). Kroz višegodišnje istraživanje arhivskih dokumenata i literature, autor historiografski rekonstruira Albaharijev život, djetinjstvo u Tešnju i mladost u Sarajevu, a posebno njegov izuzetni predratni i ratni antifašistički i partizanski angažman. Također, knjiga opisuje život i stradanje tešanjskih Jevreja, kao i ukupnu povijest porodice Albahari: njihov dolazak koncem 15. stoljeća iz Španije na prostor Osmanske Carevine, potom na Balkan i, na koncu, u Tešanj.
Riječ je o obimnoj knjizi (350 stranica većega formata) koja sadrži i brojne fotografije i dokumente, sa tvrdim uvezom i zaštitnim ovitkom.
Recenzenti knjige su prof. dr. Husnija Kamberović, kulturolog iz Banjaluke mr. Srđan Šušnica i književnik Ivan Lovrenović, a pogovor je napisao prof. dr. Enver Kazaz.
Odlomci iz recenzija i pogovora
Iako se u svom naslovu ograničava na jednu ličnost, ova historiografski vrlo precizna i temeljita knjiga ima znatno šire značenje i njeni horizonti, ne samo u simboličkom smislu, nadilaze balkanske, pa čak i evropske okvire. Ona svjedoči da postati tragičan revolucionar ne znači izgubiti vjeru u snagu ideala dobra i vrijednosti revolucije. Vrsna je ovo potvrda da vrijedi investirati vrijeme i trud u afirmaciju univerzalnih ljudskih vrijednosti, možda upravo u ovo naše vrijeme kada se “prošlost diže u vazduh” i iz historije brišu čitave epohe s ciljem odvajanja od socijalističkog naslijeđa i kreiranja neke nove budućnosti. Ipak, siguran sam da će vrijeme pokazati da budućnost ne može biti stabilna bez vjerodostojne prošlosti. Zato je ova knjiga Amira Brke, kao pokazatelj vjerodostojne prošlosti, snažan temelj naše budućnosti.
Husnija Kamberović
Ovo djelo Amira Brke, istovremeno dokumentarno-istraživačko i snažno autorsko, žestoko je autentično u svojim motivima, a vrhunski ostvareno u nemilosrdnim zahtjevima teksta. Autor ne skriva strast i zanos koji ga goni u njegovom pisanju i opsežnom istraživanju, ali ne dopušta da ta dva anđela-demona ovladaju tekstom, nego uspijeva da tekst ovlada njima. To je najteže i najvažnije, pa kada pisac to postigne – postigao je sve. Djelo ima duktus i formu znanstvene studije, i suvereno je u tom pogledu. To je vrijednost po sebi. No ova knjiga u isti mah je i pravi roman, čvrsto strukturiran, s jednim likom u središtu, s familijom i malom narodnom grupom genealoški podrobno istraženom u širem prstenu, sve situirano u jedan konkretni ljudski habitat, malo bosansko mjesto, opisano u ogromnom historijskom rasponu, i kontekstualizirano u svoj širi društveni i politički ambijent. Čitano tako, kao roman (dokumentarni, nonfikcijski – nazovimo to kako hoćemo), ovo djelo jedan je od najsamosvojnijih romansijerskih tekstova u novijoj našoj književnosti.
Ivan Lovrenović
Preciznim i opsežnim dokumentarističkim istraživanjem autor uspijeva čitaoca voditi od porodičnih do političke istorije jevrejskih zajednica, ali i savršeno oslikati društveno-ekonomsku i ideološku fluidnost i konvergentnost identiteta u Bosni. Priča o Albahariju pokazuje da naši i dovršeni i nedovršeni, i stabilni i fluidni identiteti nikad jače nisu utekli u jedan objedinjujući tok emancipatorskog “demosa”, tog univerzalnog slobodarskog identiteta, nego u vrijeme NOB i pobjede nad fašizmom. Revolucionarno bratstvo i jedinstvo naših različitosti snažno je sjedinilo takve naše identitete u unikatan kulturološki lonac, ostavljajući prostora istim tim različitostima. Ideal i Ostavština za koje se i danas vrijedi boriti.
Srđan Šušnica
Tu, u tom gorkom grču, sa saznanjem da se može čak i preživjeti Holokaust, poraziti ubilačka mašina Hitlerovog nacizma i svjetskog fašizma, a da naučni relativizam i s njime skopčana neoliberalna ideologija u svojoj etičkoj ravnodušnosti mogu lijevom spektru ideologija čak i oduzeti pravo na antifašističko naslijeđe, a nacionalizmi demonizirati taj spektar i predstaviti ga kao totalitarne projekte u kojima su počinjenī zločini čak jednaki nacističkim, izniče Brkina nada za čovječanstvo. Odbranom antifašističkog naslijeđa kroz sistem neporecivosti naučnih istina mogu se budućnosti u naslijeđe ostaviti internacionalizam i etika partizanskih revolucionara – koji su odnijeli ratnu pobjedu, ali ih je porazila etička praznina i ravnodušnost našeg doba, te militantni oblik nacionalizma. Iza horizonta sadašnjosti niče budućnosna nada ove knjige Amira Brke: da se očuvanjem utopijā može kreirati humaniji oblik budućnosti.
Enver Kazaz
