Tolerancija “najluđe noći”

Tolerancija je važna riječ u društvenom životu. Ona ima svoje enciklopedijsko značenje, ali i neizbježno pojedinačno razumijevanje i interpretaciju. Tako wikipedia toleranciju definira kao pojam iz oblasti društva, kulture ili religije koji se odnosi na kolektivnu i pojedinačnu praksu prihvatanja i saradnje sa osobama koje nisu iste vjere, ne misle na isti način, imaju drugačiji politički stav ili se razlikuju po nekom drugom osnovu. Tolerancija uključuje svjesnu odluku da se postupi nenasilno ili uzdržano. Zasnovana je i na vjerskim učenjima svih dominantnih religija, ali i na državnim zakonima koji ustanovljavaju pravo na različito mišljenje i neugrožavanje pojedinca. Ali ako počnete razgovor sa mašinskim inženjerom (ovo navodim jer sam po zanimanju mašinski inženjer) o toleranciji, on će vam odmah početi pričati o spojevima dva mašinska elementa, o mjerama izrade nekog dijela koji pored nazivne mjere ima i neki iznos odstupanja od te mjere, a da još uvijek taj dio bude ugradben, zamjenjiv i funkcionalan.

Neki ljudi razumijevaju toleranciju kao poštivanje drugih i drugačijih kada su u mogućnosti da ih ne poštuju. Drugi smatraju da tolerancija znači tolerisati ili trpiti nekog ko ti se ne sviđa, s kim se iz nekih razloga ne slažeš. Treći smatraju da je tolerancija suvremen izraz suživota bez ograničenja u ponašanja drugih ljudi sve dok oni ne nanose štetu trećoj strani.

Ljudi nemaju obavezu na isti način razumijevati značenje riječi, iako riječi služe međusobnom razumijevanju a ne međusobnom nerazumijevanju. Čovječanstvo nije našlo odgovor na konfuziju koju samo proizvodi. Čak sta više, ovovremene generacije svjedoče da iste ljude i iste događaje imenujemo riječima koje imaju potpuno suprotno značenje. Na primjer, ljudi koji se bore za slobodu imenuju se od svojih pristalica oslobodiocima, borcima za ljudska prava, dok isti ti ljudi se imenuju teroristima i kriminalcima od onih koji drže vlast, ili imaju interes od takve vlasti. Značenje ne samo riječi, nego sudionika i događaja, postaje ovisno od nečije percepcije a ne od istine, s ne od onog što je ispravno i pogrešno be obzira o kome se radilo, i bez obzira o kakvim događajima se radilo.

Propaganda zna dobiti takve razmjere da zlo samo po sebi kao takvo više nije dovoljno, nego zlo dobiva etiketu, ili marketinškim riječnikom kazano: brand. Zlo koji počini amerikanac (pripadnik američke vojske u nekom ratu) nije isto kao recimo zlo koje počini neki europljanin. Prvi neće biti ni pozvan u Hag, a drugi vjerovatno hoće. Ili ako zlo počini jevrej, kršćanin, ateist, agnostik,… to može biti imenovano kao terorizam, ali ako to isto zlo počini musliman onda je to brand: islamski terorizam. Nekome je to potrebno kako bi se postigli viši ciljevi takvom propagandom. Najvjerovatnije, lakši prolaz silom do eksploatacije još uvijek značajnog naftnog bogatstva koje leži u državama sa većinskim muslimanskim stanovništvom.

Ali postoje i druga pravila. Stoga ne treba nimalo čuditi što se u „najluđoj noći“ (kako su marketinški osmislili obilježavanje prelaska sa stare na novu godinu) potroši najviše novca u jednoj noći (od svih dana i noći u toku godine) na zabavu, na provod, na zadovoljenje sopstvenih strasti iako u isto vrijeme, u istoj noći milioni ljudi nemaju dovoljno hrane, lijekova, nemaju sigurnosti, krova nad glavom. Svjedočimo da se u tome takmiče i oni koji se smatraju kršćanima/hrišćanima, jevrejima, muslimanima, ateistima, agnosticima,…

Ovogodišnji pobjednik je Dubai. Priprema je trajala deset mjeseci, a petstohiljada projektila je ispaljeno za šest minuta. U Ginisovu knjigu je upisan novi svjetski rekord. Vatromet je koštao šest miliona američkih dolara. Uz to, Hotel Emirates Palace u Abu Dabiju saopštio je da ima najskuplju jelku na svijetu vrijednu 11 miliona dolara. Jelka je visoka 13 metara, ukrašena je dijamantima, biserima, safirima, a ukupno je krasi 181 dragi kamen. Vladar Dubaija, šejh Mohamed Ben Rašid al-Maktum želi da Dubai ojača svoj status turističke i poslovne destinacije jer je krajem novembra izabran za domaćina svjetske izložbe Expo 2020. Za pobjedu, Dubai se oslanjao na sliku “drugačiju” od arapskog svijeta, tolerantan i otvoren, sposoban da prevaziđe nestabilnost Bliskog istoka i kršenja ljudskih prava prisutnih u brojnim državama regije.

Dakle, stigli smo do još jedne definicije tolerancije: bogatim ne smetaju bogati ma kakve vjere, boje kože, načina života ili političke filozofije bili. Važni su sjaj i bogatstvo. A šta ostaje obespravljenim: valjda umjesto što krive bogate i moćne, treba da pokažu više tolerancije!?

To što je nered na Zemlji, što ima loših stvari, nisu prvenstveno odgovorni oni koji to čine nego oni koji znaju šta je ispravno, a šta pogrešno. Oni treba da uspostave red na Zemlji, a ne da se povlače pred onima koji nered uspostavljaju. Da li su svjesni te odgovornosti, ili su nemoćni, ne može biti nikakvo opravdanje nikome.

Fuad Šišić

Raduša bb

7460 Tešanj