MAGLAJ: POPLAVA PROBLEMA

Sjednica Vlade Zeničko dobojskog kantona održana je u četvrtak 3.7.2014. godine u Maglaju, sigurno najviše stradalom gradu u nedavnim poplavama. Bio je to tematski skup posvećen prije svega situaciji u Maglaju nakon katastrofalnih poplava koje su, prema informaciji koju je podnio načelnik Općine Mehmed Mustabašić, bez krova nad glavom ostavile više od pet hiljada građana.

U Maglaju su poplavljene  1482 kuće. Totalno su uništene dvije. Poplavljen je 351 stan, a totalno uništeno njih 24.

Sabrano, pod vodom se u Maglaju našao 1781 stambeni objekt.

Štete se uvećavaju kada im se doda istina da je 91 kuća uništena u klizištima. Od odrona zemljišta ugroženo je i dalje 436 kuća za koje je vezano više od 1300 osoba.

Oštećeni su viseći most, regionalne ceste Novi Šeher- Tešanj i Maglaj- Lješnica, lokalni put Jablanica- Rakovac, Liješnica- Bradići, te ceste u nekoliko sela…

Svemu treba dodati štete na 294 privredna objekata među kojima su najizraženije one na pogonima kompanije Natron Hayat, potom na školama, vjerskim i kulturnim i sportskim objektima, dječijem vrtiću, apotekama, trgovinama, ugostiteljskim objektima… I još: na tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji procjenjuju se gubici na 167 hektara ratarske proizvodnje, 160 hektara povrtlarske kulture, pet hiljada kvadratnih metara plasteničke proizvodnje, 52 hektara štete na šumskom zemljištu, 78 hektara  višegodišnjih nasada voćarskih kultura  jabuke, kruške i maline je uništeno. Uginula su 43 grla goveda, 25 svinja, 50 ovaca, 3120 komada peradi…

-Ovo su,-kaže načelnik Mehmed Mustabašić,-preliminarno zbrajanje općinskih službi i gotovo je zastrašujuće.  U Maglaju smo najviše zabrinuti za ono sutra koje nam nikako ne obećava dobro. Stagnira se u pomoći , mi nemamo sredstava, do sada smo napravili troškove koje općina sama ne može podnijeti. Zamislite samo koliko je goriva trebalo potrošiti za čišćenje ulica. Sve to treba platiti a novca nema niti dolazi.

Načelnik Mustabašić je posebno govorio o porastu nezadovoljstva građana Maglaja zbog sporosti u priticanju pomoći koju s pravom očekuju. Oni najavljuju blokade saobraćajnica kako bi, tvrdi načelnik, skrenuli pozornost države na probleme koje je ovom gradu ostavila poplava. On je izrazio posebnu zahvalnost Vladi ZDK što je prepoznala aktuelnu situaciju u Maglaju i tematsku sjednicu posvetila upravo ovom gradu.

Premijer ZDK Munib Husejnagić je podnio informaciju o poduzetim radnjama kantonalne vlade od 14. maja do danas. Posebno je istakao potrebu precizne evidencije šteta i utvrđivanje registra pružene pomoći  pojedincima i kolektivima kako ne bi došlo do dupliranja pomoći na iste adrese. On je detaljno  objasnio uslove pod kojima međunarodni faktori  daju pomoć te da je za očekivati da će sredstva priticati tek nakon preciznih procjena koje će biti sačinjene na terenu, ali na temelju međunarodnih propisa.

O poduzetim aktivnostima po resorima u Vladi ZDK referisali su ministri, najprije prostornog uređenja Edin Terzić koji je u funkciji komandanta Štaba CZ ZDK izvjestio o toku aktivnosti na sanaciji šteta sa posebnim osvrtom na kontakte sa predstavnicima međunarodnih organizacija koji se interesuju za načine pomaganja . Zatim je Mirko Trifunović ministar obrazovanja nauke, kulture i sporta govorio o pripremama za narednu školsku godinu koja će morati uvažiti stanje objekata obrazovnih ustanova. Ministrica zdravstva Senka Balorda je istakla da je u teškoj nesreći koja je pogodila  Maglaj sreća da nije bilo ljudskih žrtava i epidemija , ali i naglasila da to ne daje razlog za zadovoljstvo jer nikako ne znači da ovih slučajeva neće biti ukoliko se situacija ne bude svakodnevno držala pod kontrolom.   Muhamed Husić, ministar privrede je govorio o štetama u privredi Maglaja i načinima njihovog saniranja. U raspravi su učestvovali i ministrica finansija  Sabina Heljić , ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Ivica Ćurić.

O potrebi što hitnijeg djelovanja na saniranju šteta govorili su i predstavnici privrednika Maglaja.

Poslije tematske sjednice, članovi Vlade ZDK su obišli pogone najviše stradale firme u poplavama Natron Hayata. Tom prilikom , najuže rukovodstvo Natron Hayata koje je predvodio Mehmet Eraj Nasoz je upoznalo članove Vlade sa  trenutnim stanjem u kolektivu, načinjenim štetama čija veličina još nije precizno utvrđena, ali i sa potrebama pomoći preduzeću koje mogu učiniti različiti nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini. Zaključeno je da će se o svim posebnim temama vezanim za razvoj situacije u Natron Hayatu razgovarati u resornim ministarstvima. Predstavnici menadžmenta najvećeg maglajskog kolektiva su naglasili da ne namjeravaju napustiti ovaj grad i da će i dalje pružati sigurno radno mjesto za više od 900 svojih radnika.