TESANJ.NET stranica grada
Mirsad Hadžić je kandidat za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona ispred Stranke demokratske akcije. U razgovoru za Novo vrijeme kaže da su ekonomska pitanja prioritetna, a među najvažnijim su rasterećenje realnog sektora privrede i kreiranje boljih uvjeta za ulaganje u našu državu
NV: Ekonomski ste analitičar. Kakvu strategiju predlažete za izlazak iz trenutne situacije (političko-ekonomske) u Zeničko-dobojskom kantonu, odnosno u Bosni i Hercegovini?
Strategija za izlazak iz trenutne situacije treba da počiva na koracima koji prate trenutne društvene zahtjeve, a oni su:
Što prije izaći iz ekonomske krize i njenih negativnih utjecaja na državu i društvo, te prvenstveno kreirati povoljan ambijent za funkcioniranje realnog sektora i preduvjeta za nova zapošljavanja.
Ispuniti očekivanja u vezi s izvršenjem pravde za nedjela koja su nastala zbog korupcijskih afera, bez obzira na stranačku pripadnost i umiješanost aktera, i odlučno se posvetiti borbi protiv korupcije na svim razinama društva i vlasti.
Okončati političku nestabilnost uzrokovanu višepartijskim koalicionim vladama prethodnog mandata koje su glavni krivac za dešavanja od 7. februara 2014. godine te okončati pesimizam koji je donijela ova nestabilnost.
Osnovni preduvjet za privredni rast i zapošljavanje je poboljšavanje poslovnog ambijenta koji se može ostvariti jedino putem podrške malim i srednjim preduzećima, pojednostavljenjem procedura za početne biznise, razvojem poslovne infrastrukture, poticaja izvozno orijetiranih preduzeća te putem finansijske stabilnosti kantona.
NV: Poznato je da BiH ima problem s administracijom koja je velika i prilično neučinkovita. Kako riješiti taj problem?
Neophodan je nastavak reformi javne uprave, ukidanje administrativnih barijera i formiranje uprave u službi građana. Potrebna je javna uprava koja će mnogo brže i kvalitenije pružati usluge građanima i privrednim subjektima. Problem je moguće riješiti smanjivanjem broja zaposlenih u upravi, uvođenjem elektronske uprave, odnosno povećanjem elektronskih usluga i uvođenjem javno-privatnog partnerstva kao modela poslovanja između javne uprave i građana te poslovnih subjekata, a s ciljem rasterećenja budžeta. I, što je najvažnije, neophodno je smanjiti administraciju za 20 posto u naredne dvije godine.
NV: Kako privući investitore u Bosnu i Hercegovinu? Šta uraditi i koje korake poduzeti?
Institucionalnim djelovanjem i kreiranjem ambijenta, donošenjem zakona o strateškim investitorima, rasterećenjem putem obaveza i parafiskalnih nameta, kreiranjem sigurnosti te eliminiranjem korupcije i promoviranjem transparentnosti.
NV: Kako smanjiti ogromnu nezaposlenost?
Prije svega, poboljšanjem poslovnog okruženja i podrške malim i srednjim preduzećima, pojednostavljenom procedurom za početne biznise, razvojem poslovne infrastrukture, poticajem izvozno orijentiranih preduzeća, reformom javne uprave, kreiranjem i aktiviranjem kreditnih fondova, programom povećanja konkurentnosti, aktiviranjem biznis-servis centra na nivou općina, kantona…
NV: Problem privrednika u BiH su veliki doprinosi i porezi, pa zbog velikih doprinosa na plaće privrednici često pribjegavaju “sivoj zoni” poslovanja. Kako riješiti taj problem?
To je ogroman problem i potrebno je smanjiti obavezna izdvajanja iz plaće ispod 50 posto od neto primanja, paraleno s ukidanjem neoporezivih stavki, naprimjer naknada za topli obrok i regres. Strane privredne subjekte osloboditi u prvim godinama poslovanja od plaćanja obaveza, a nekim industrijskim granama kakve su drvna i tekstilna industrija, građevinarstvo i druge uvesti minimalne obaveze.
NV: Može li Bosna i Hercegovina napraviti poreske olakšice za investitore i privrednike?
Može i mora. To se mora uraditi strateški na nivou države uzimajući u obzir svaki privredni sektor posebno, kao i porijeklo kapitala, ustvrditi odakle na koji način on dolazi, kako bi se i na taj način smanjile barijere za nesmetano poslovanje, ulaganje i privlačenje stranih investicija.
NV: BiH se sve više zadužuje. Dug prema MMF-u je sve veći. Kako smanjiti dugove prema MMF-u a istovremeno povećati vlastite prihode kojima bi se “zakrpile” budžetske rupe?
Posljednje informacije govore da taj dug iznosi oko milijardu i 20 miliona – brojka koju je teško i napisati i izgovoriti. Sve govori da je u proteklom vremenu ekonomski rast usporen ili ga nema. Neosporno je da su potrebne radikalne reforme, a prije svega stabilizacija. Zatim su potrebni zahvati koji će sigurno biti teški i bolni, ali jedini mogući koji bi ekonomiju pokrenuli naprijed.
NV: Kandidat ste za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona. Šta očekujete od izbora i eventualnog ulaska u Skupštinu?
Kao uposlenik firme iz oblasti građevinarstva, nastojat ću svojim djelovanjem inicirati određene izmjene u oblasti rasterećenja privrednih subjekata, posebno u dijelu parafiskalnih nameta koji značajno otežavaju ekonomsku stabilnost privrede, sprečavaju strana ulaganja, a time i značajno otežavaju otvaranje novih radnih mjesta. Podržavat ću i aktivno učestvovati u donošenju zakona i odluka kojima će se mladi motivirati na razvoj malog poduzetništva, te primjerenom investicionom politikom stimulirati mlade na samozapošljavanje i obrazovanje kadrova za potrebe tržišta, a ne zavoda za zapošljavanje. Borit ću se putem kantonalnog parlamenta da se jačanjem socijalnog dijaloga i osiguravanja adekvatnih finansijskih fondova mladima, uz zapošljavanje osiguraju i povoljni uvjeti za stambeno zbrinjavanje, kao osnovni preduvjet za zasnivanje porodice.
Posebnu pažnju i pomoć usmjerit ću na mjere smanjenja nezaposlenosti, koje se odnose na zapošljavanje barem jedne osobe iz porodica u kojima nijedan član nije zaposlen, iz porodica boračke populacije te invalidnih lica.
Mirsad Hadžić rođen je 1981. godine u Doboju. Diplomirani je ekonomist te aktivist različitih udruženja i nevladinih organizacija u Tešnju. Član je SDA od 2000. godine. Na listi za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona nalazi se pod rednim brojem 32.
