TESANJ.NET stranica grada
Godišnjica stradanja civila u Tešanjci
Prije 19 godina, tačnije 8.10.1995. godine avioni bivše JNA, tada u rukama srpskog agresora na BiH, u 16 sati iznenada su prosuli kasetne avio-bombe na središte naselja Tešanjka. Tada je poginulo osam civila i jedan vojnik koji se zatekao na otvorenom prostoru. Među njima su bila i djeca, petero mlađih od 12 godina. Četrdesetak osoba je ranjeno. Ovaj zločin izvršen je kasetnim bombama u vrijeme zabrane avio-letova iznad BiH. Tada su poginuli: Sabira Bekrić (1985), Lejla Ćostović (1987), Jasmin Hrvić (1984), Zejna Babajić (1952), Ibro Silajdžić (1927), Nihada Čabrić (1978), Haris Skula (1988), Fead Makarević (1972), Jasmin Zaimović(1984).
Članovi porodica žrtava polažu cvijeće na spomen obilježje
Obilježavanje ovog stravičnog zločina održano je ispred spomen-obilježja u Tešanjci. Govorili su predsjednik MZ Tešanjka Esad Mujagić i Načelnik Općine mr. Suad Huskić. Djeca iz osnovne škole čitali su svoje pobjedničke radove na temu stradanja u Tešanjci: Sumea Bedaković, Ilhan Mehinović i Aida Mujagić, a kod likovnih radova redoslijed pobjednika je: Ahmedina Ramić, Ilhan Mehinović i Aida Mujagić.
Ratni zločini
Sjećam se dobro tog dana 8.10.1995. godine. Kada sam saznao za avionsko bombardovanje Tešanjke i stradanje civila, otišao sam isti dan da se sam uvjerim u taj strašni čin. Bilo je zaista užasno. Ljudi su još bili u šoku i nevjerici.
Prilikom obilježavanja ovog događaja u Tešanjci, pored mene je stajala jedna mlađa žena. Saznadoh da je i ona žrtva ovog avionskog napada. Iako sa nekim teretom u svakoj svojoj riječi, prihvatila je razgovor.
Zove se Esada Čabrić, sada udata Bećirović. Ima dvoje djece. Tog dana je bila sa drugom djecom i sestrom Nihadom na prostoru gdje je sada spomen obilježje žrtvama. Bilo je to vrijeme kada je sve više bilo zatišja u ratnim djelovanjima, pa su i djeca osjetila slobodu da se igraju na otvorenom.
To je samo nešto više od dva mjeseca prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Jedno od te djece Esada nije čula avion, samo prasak i mrak. Ničega se više ne sjeća. Teško je ranjena i 80 % je invalid. U blizini je bila i njena sestra Nihada, koja je imala 14 godina. Ona je smrtno stradala.
Nakon polaganja cvijeća, vidim Nađu Saltagić, udatu Ćostović. Došla je da položi cvijeće na spomen-obilježje, na kojem piše ime i njene kćerke Lejle – koja je imala samo osam godina. Teško je ranjena i bila je duže vrijeme u komi. Tek kasnije je saznala da je njena Lejla poginula kod kuće, koja je odmah iznad puta gdje se skreće za Lepenicu. Svakog osmog oktobra bol, koja nikada nije prestala, povećava se, kao da se sve to jučer desilo.
Članovi porodica poginulih nakon polaganja cvijeća
U blizini je i otac Esade. On sa ogorčenjem konstatuje da niko nije odgovarao za ovaj zločin i ako se znaju i nalogodavci i izvršioci. Kaže da je samo par dana nakon avio-bombardovanja Tešanjke izvršioca masakra nevine djece odlikovao Radovan Karadžić. Osim toga, stalne revizije invalidnosti kćerke izazivaju revolt kod njegove porodice.
Dok sam prije dvadesetak dana bio u Foto-studiju 111 u Tešnju da bih preuzeo neke fotografije,
jedna rečenica jedne žene nije me ostavila ravnodušnim:
– Našli su mi muža u Vlajićima, ispod kapele. Tu su pronašli i Rasima Galijaševića.
Rasima znam od prije rata. Bio je ugledan teslički građanin, pa zaključih da se radi o teslićkim žrtvama.
Ne upitah je za ime. Samo sam čuo kako govori da je već pronašla ostatke tri sina, od kojih je jedan bio obezglavljen, pa snaha nije htjela da se pokopa prije nego što se ne pronađe i glava. Došla je da joj urade fotografiju muža sa nekog dokumenta za smrtovnicu, kako bi ga nakon više od 20 godina ukopala. Strašno.
U prošlosedmičnom Tešanjskom dnevniku pojavila se i smrtovnica Memije Šaćirovića. Nije dala naslutiti da se radi o mužu one žene iz Foto-studija 111. Pisalo je samo “…da je nakon dužeg vremena nađen naš suprug i otac…”, pa ispod godine: 1933-1992. – i ožalošćena supruga Salij(h)a i ožalošćene kćerke i sinovi. Ona žena iz Foto studija 111 je Saliha kojoj su ubijena tri sina i muž.
Zainteresova me ovaj slučaj, jer nisam baš nigdje mogao pročitati o toj ekshumaciji. Možda mi je i promaknulo. Posljednjih dana sam slušao i čitao da su uhapšene “Miće”, pripadnici Službe bezbjednosti iz Doboja, zbog ratnih zločina u Tesliću. Neko mi reče da je bila i kratka vijest o pronalasku masovne gobnice u Tesliću koju je otkrila poplava(!).
Zainteresujem se o stradanjima u Tesliću od živih svjedoka koji sada žive na prostoru Tešnja, kod kojih još uvijek postoji bojazan od javnog iznošenja činjenica o ratnim zločinima u Tesliću.
U Tesliću su se desili stravični zločini, koji nisu dobili medijsku niti bilo koju drugu pažnju BH javnosti kakvu zaslužuju. U logoru koji je bio otvoren u Pribiniću, u zgradama bivše TO i SJB, početkom 1992. godine pritvoreno je 300 građana Teslića. Mučeni su i ubijani u logorima, na stratištima i u kućama. Jedna grupa je platila put i krenula prema Bijeljini kako bi se prebacila u evropske zemlje, ali je tamo likvidirana. Sahranjivani su, njih 97, u masovne grobnice. Jedna masovna grobnica su Bebe na planini Borja, jedna u Stenjaku, jedna u Vlajićima.
Njihovo otkrivanje i identifikacija teku nekako tiho. DNK se radi u Banja Luci i utvrđuje identitet jedne po jedne žrtve – dovoljno vremenski odvojeno da bi se žrtve se sahranile nečujno i bez bilo kakvog odjeka u javnosti. Malo se piše i govori o tome. Pokušao sam na internetu ukucati imena grobnica, ali se ne pojavljuju informacije o njima.
Za razliku od ovoga, nedavno smo se imali priliku suočiti sa organizovanim napadima, bez argumenata, na Tešanj kao mjesto navodnih ratnih zločina. Kamere Federalne televizije pratile su jalova “iskopavanja” blizu škole u Jablanici, ali nisam zapazio da su bili na Borju, Stenjaku ili Vlajićima. Da li su tadašnji napadi rezultat skretanja pažnje sa stvarnih zločina?
Fotografija “skinuta” sa filma snimljenog neposredno nakon avio granatiranja Tešanjke
Naravno da niko još nije odgovarao za ove zločine. Tek nedavno su uhapšeni pripadnici “Mića” – koji su, navodno, počinioci ovih zločina.
Međutim, nije samo problem BiH to što nisu kažnjeni počinioci. Veći problem je savjest i svijest njenih građana. Kako protumačiti nedavnu inicijativu (odluku?) da se po optuženom za najstrašnije ratne zločine i za zločin genocida nazove studentski dom na Palama? Zašto se veličaju ratni zločinci i prikazuju kao nacionalni heroji? Sa druge strane stoji ravnodušnost ostalih građana BiH, bez obzira na kojem prostoru žive i iz kojeg naroda dolaze. Zločini i zločinci trenutno su pod zaštitom politike, iste one koja ih je i proizvela i koju su oni proizvodili.
A kako je onima koji sahranjuju svoju djecu, roditelje, prijatelje i rođake? Kako je onim roditeljima nevine djece ubijene u Tešanjci, kako je majci i supruzi Salihi kojoj su ubijena tri sina i muž, kao i svim onim najbližim onih 97 teslićkih žrtava politike koja i danas živi? Kako je i svim onim drugim najbližim nevinih žrtava iz proteklog rata. Negirati zločine isto je kao i počiniti ih. Namjerno nisam spominjao narode. Uopće nije bitno iz kojih naroda su počinioci, a iz kojih su žrtve. Važna je istina, i od nje nijedan stanovnik BiH ne treba da bježi ili da je sakriva. Jedino tako će se moći izliječiti jedan dio bolesnog bh. društva . Argumentovane su tvrdnje koje kažu da su zločini počinjeni i u Tešnju i u Tesliću, ali i da se radi o istom počiniocu. Tešanjka, Vlajići, Bebe, Stenjak i druga mjesta govore o tome veoma jasno i mogu ih negirati samo oni koji ne žele da čuju istinu o sebi samima.
Kako ostati ravnodušan na fotografiju “skinutu” sa filma nakon granatiranja Tešanjke
Karavan pod nazivom “Nada” u Tešnju
Karavan pod nazivom Nada organizuje udruženje Nada iz Rudog. Ovo Udruženje vodi brigu o licima sa posebnim potrebama, a u okviru projekta Interkulturalni kamp Rudo-Strgačina. Projekat se realizuje pod pokroviteljstvom Američke ambasade u Sarajevu. Deset učenika iz OŠ
Huso Hodžić i 10 učenika iz OŠ Mustafa Mulić iz Šija boravili su u kampu Rudo. Domaćin karavanu je bila OŠ Huso Hodžić. U karavanu, koji je predvodila Milena Kujundžić
je bilo 58 osoba iz UG Majke hendikepirane
djece iz Tuzle, Udruženje invalida Gradačac, Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarići, Udruženje Sunce Pale, UG Tračak nade Foča, Udruženje Nova zora Sokolac, Udruženja Nada Rudo, Udruženje hendikepiranih osoba “Želje” iz Višegrada i NVO Altruist iz Sarajeva. Direktorica OŠ Huso Hodžić Almina Brkić je sa saradnicima dočekala goste i zaželjela im dobrodošlicu, a učenici nižih razreda iz OŠ Huso Hodžić su izveli kraći program plesa i pjesama.
Gostima je u holu OŠ Huso Hodžić priređena dobrodošlica
Porodica Skula iz Šija za Bajram dobila 35. kuću NHU Oslonac
Ključeve 35. kuće koju je izgradila humanitarna organizacija NHU Oslonac Načelnik mr. Suad Huskić predao je ključeve nove kuće porodici Nihada Skule iz Šija. Nihad ima suprugu i dva sina. Bio je to najljepši bajramski poklon koji su mogli dobiti.
Predstavnici NHU Oslonac, izvođača radova i Načelnik općine sa porodicom Skula
Sredstva za izgradnju kuće od 23 500 KM obezbjedili su, osim članova NHU Oslonac: Općina Tešanj, NHO Sadaka – Teslić, Prism Research ad Consulting – Sarajevo i Centrosolar Jelah, a izvođač radova je firma Elez.
Izbori 2014
Izborna kampanja je okončana u petak 10.10., a izbori održani u nedjelju dva dana kasnije. U četvrtak su u Tešnju održana dva predizborna skupa. SDA je završni predizborni skup održala na parkiralištu ispred zgrade gdje se nalazi sjedište stranke, a SDP u domu kulture. Obzirom da su predizborni skupovi održani u isto vrijeme obilazio sam oba skupa, a podatke o govornicima sam dobio od moderatora skupova.
Završni predizborni skup SDP-a u Tešnju
Skup je otvorio Boban Kršić koordinator četiri tešanjske organizacije SDP-a. Nakon pozivanja na odavanje počasti umrlim članovima stranke fatihom, minutom šutnje ili na drugi način, uz posebno isticanje imena Jasmina Samailbegovića Sisija rekao je:
…dok druge stranke žele jedinstvo jednog naroda, SDP želi ujediniti sve ljude i ujediniti Bosnu i Hercegovinu, a to ćemo postići jer je SDP najveća multietnička partija u BiH, a najbolji primjer je tome naša općinska organizacija SDP-a u kojoj smo svi ujedinjeni ne gledajući na naciju i vjeru.
U našem timu je i Senad i Angela i Emir i Vedran i Ajša i Salih i Boban. Jedino je SDP snaga koja ujedinjuje sve građane i narode BiH jer BiH je zemlja svih nas i ujedinjeni treba da je gradimo.
Boban Kršić
Nakon toga obratili su se kandidati iz Tešnja za sve nivoe vlasti:Ermina Salkičević Dizdarević, Senad Subašić, Elva Smailbegović, Amil Buljubašić, Vedran Kaser, Salko Softić, dr. Enes Hodžić i Almir Brka.
Ermina Salkičević Dizdarević se obraća skupu, a iza nje su:Amil Buljubašić, Vedran Kaser, Salko Softić, dr. Enes Hodžić, Elva Smailbegović, Boban Kršić, Senad Subašić i Almir Brka
Završni predizborni skup SDA u Tešnju
Voditeljica je u početku pozvala prisutne da se fatihom ili na drugi prigodan način prisjete prvog predsjednika SDA Alije Izetbegovića, šehida, svih onih koji su dali svoje živote u proteklom ratu za odbranu ovih krajeva i BiH, kao i nedavno preminulog predsjednika Sulejmana Tihića.
Skupu se obratio predsjednik OO SDA Šemsudin Mehmedović.
On je ovaj put više govorio o tešanjskim prilikama, uspjesima koje je ostvarila SDA svojim vođenjem naše općine. Govorio je i onima koji su kočili taj razvoj još 1984. godine, ali i poslije rata unoseći nejedinstvo među Tešnjacima. Kandidati SDA imaju jasan zajednički cilj obezbjediti prosperitet građanima BiH, a time i naše lokalne zajednice-naglasio je Mehmedović.
Dr. Saliha Smailbegović kandidat za Skupštinu ZE-DO kantona govori na skupu
Načelnik Suad Huskić je govorio o primjeru dobre prakse kroz primjer naše lokalne zajednice na čijem je čelu dvije godine. Ako je moguće u Tešnju zašto ne bi moglo i u drugim sredinama-kazao je Huskić.
Poslije su pročitani kandidati na izbornima:
Za Kantonalnu skupštinu: Jasmin Imamović, Nihada Husejnagić, Saliha Smailbegović, Alem Ćerim, Alem Škulj, Edita Omerović, Amer Ahmić, Adnela Šušić, Sead Kaknjo, Alisa Ibraković, Himzo Smajić, Seid Osmanović, Amela Mujdžić, Mirza Omanović, Mirnesa Šehović, Rasim Skomorac, Amir Muminović, Mirsada Čaluk, Mursad Halilović, Amra Muslić Halilović, Naidin Ahmet spahić, Muamer Čelebić, Emina Jusić, Džavid Aliličić, Adisa Kokić, Kenan Kamenjaš, Amela Kovačević, Asima Nalić, Besim Avdić, Senad Karavdić, Almedin Aliefendić, Selvedina Sarajlić Spahić, Jasmin Duvnjak, Emira Drnda Čičeklić i nosilac liste prof. dr. Ibrahim Plančić. Obratili su se Mirsad Hadžić, Ibrahim Plančić
Predstavljeni su kandidati i za Predstavnički dom FBiH koji su se predstavili skupu:Halida Džafić, Amir Kurtić i Bernadeta Galijašević
Kandidati za Državni Parlament BiH:Nisveta Mudrov i Šemsudin Mehmedović.
Skupu su se obratili kandidati: dr. Saliha Smailbegović, Mirsad Hadžić, Ibrahim Plančić, Halida Džafić, Amir Kurtić, Bernadeta Galijašević.
Predizbornom skupu se obratio i gost Sadik Ahmetović, podpredsjednik SDA.
Glasanje
U nedjelju 12. oktobra građani tešanjske općine su glasali. Na zaključenom biračkom spisku evidentirano je 38 475 birača koji će glasati na 56 glasačkih mjesta. Do 11h na birališta je izašlo 6156 birača ili 16%.
Jedno od biračkih mjesta u Tešnju
Promocija knjige Razgovor pod jabukom Todora Vujasinovića u Maglaju
U galeriji Bradarić u Maglaju održana je promocija knjige Todora Vujasinovića Razgovor pod jabukama koju je priredio Amir Brka, a koja je izašla nedavno u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje povodom 110 godina rođenja autora knjige, rođenog Tešnjaka.
Učestvovali su Amir Brka koji je govorio o autoru i književnim vrijednostima njegove knjige, Faruk Zupčević je govorio o vezi Toše Vujasinovića sa Maglajem. Promocija je prošla u prijatnoj atmosferi i van klišea klasičnih klasičnih promocija jer se odvijala kroz razgovor posjetilaca što je bilo moguće zbog manjeg broja posjetilaca.
Faruk Zupčević i Amir Brka
Foto zabilješka
Radionica Drage Handanovića je došla do faze pečenja keramike koju su uradili učesnici radionice, djeca sa posebnim potrebama. Senad Grić pripravnik u Centru za socijalni rad, Nedžad Hadžihehić, Drago Handanović, Jasmin Mandžukić, Miralem Mulabdić koordinator drevnog boravka za djecu sa posebnim potrebama
Pčelice i poletarci izviđačkog odreda Crni vrh počožili izviđačku zakletvu u Eminagića konaku.
Umro Muharem Nuhanović Plastični
Nakon duge i teške bolesti umro je Muharem Nuhanović Plastični. Ovaj Krajišnik, rudar koji je uspio preživjeti tešku rudarsku nesreću u Brezi obilježio je na svoj način tešanjsku čaršiju. Težak invalid, ali vispren i spreman na šalu i razgovor.
Muharem Nuhanović Plastični, Alija Galijašević i Ramiz Brkić
Imao je kratak “fitilj” pa je znao često burno reagovati na smišljene provokacije (kako bi se stvorila pozitivna atmosfera) njegovih sagovornika u Gradskoj kafani. Provokacije bi započinjale tako što bi ga nazivali došlom, spominjali kako se on kao gospodin liftom vozio u rudniku i sl., a Muharem je na svoj način odgovarao. Kada je prestao dolaziti u Gradsku kafanu ona je nekako postala ozbiljnija i sa puno manje proizvedenih šala.
Znao je vaditi kamen kraj svoje kuće sa velikom vještinom po najvećim vrućinama. Muharem će se spominjati kao neko ko je oko sebe stvaro atmosferu šala i raznih dogodovština. Zanimljive su bile i njegovo igranje žandara, prišpila i table. To su bile “utakmice” koje su imale posmataraće i navijaće kako bi se izvukla neka Muharemova rečenica koja bi se prepričavala.
Stare fotografije
Svećano otvaranje pogona Sloge u Tešanjci krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka
Na ovoj fotografiji se između ostalih mogu se pronaći: Alija Galijašević, Muhamed i Adila Brkić, Jakov Nikić, Milan Nesterović, Mustafa Cerovac, Pejo Lukić, Mirsad Škapurević, Mirko Lazarević, Luka Gašić, Huso Hodžić, Nedžad Agić, Vojko Dujaković, Vinko Mandir, Tonko Kulić, Safet Mešić, Marko Rajkovača, Rajko Marković, Ćazim Galijašević, Senad Avdić.
Sa table na Gornjoj čaršiji
