TESANJ.NET stranica grada
Izbori 2014. godine
Izborna komisija je objavila zvanične rezultate.
Predstavničkom dom
Parlamneta BiH
SDA 10 (9 iz FBiH i jedan iz RS koalicija Domovina), SNSD 6, SDS 5, DF 5, SBB 4, Koalicija HDZ BiH, HSS, HKDU, HSP HB 4, SDP 3, HDZ 1990 1, BPS 1, A-SDA 1, Koalicija DNS, NS, SRS 1 i Koalicija PDP-NDP 1
Jedini član Parlamenta BiH iz tešanjske općine je Šemsudin Mehmedović.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH
SDA 29, SBB 16, DF 14, Koalicija HDZ BiH-HSS-HKDU-HSP HB 13, SDP 11, HDZ 1990, BPS 4, SBiH 3, A-SDA 2, Naša stranka 1, Laburistička stranka 1
Sa tešanjske općine nema predstavnika u Parlamentu FBiH.
Skupština ZE-DO kantona
SDA 11, SBB 8, DF 5, SDP 4, HDZ 2, A-SDA 2, SBiH 2, BPS 1,
Iz Tešnja u Skupštinu kantona su ušli: Ibrahim Plančić, Amir Buljubašić i Hasan Handžić.
Dok Tešanj ima 3 zastupnika Skupštini Zenica ima 11, Visoko 7, Kakanj i Zavidovići po 4, Žepče 3, Maglaj 1, Breza 1 i Doboj Jug 1. Usora nema zastupnika u Skupštini ZE-DO kantona.
Koliko se ja sjećam ovo je najmanji broj zastupnika iz Tešnja na svim nivoima zakonodavne vlasti od prvih parlamentarnih izbora. Još je zanimljivo da su sva četvorica obnovili predhodni mandat.
Izbori su završeni, slijedi koaliranje i izbor predstavnika u izvršnoj vlasti. Kako je počelo izgleda da će se stranke pobjednice teško prestrojiti i izmjeniti svoj pristup u rješavanju krupnih državnih problema. To pokazuje izbor direktora Razvojne banke. Sve polemike na pisanim i elektronskim medijima vode se oko formalno pravnih stvari, a to je da li postoji sukob interesa obzirom na stranačke funkcije kandidata i obrazloženje sa druge strane da će se odreći stranačkih funkcija. Ono glavno niko ne spominje. Da li je kandidat kompetentan za taj važan posao i koje su mu reference u dosadašnjem radu i to ne one formalne nego stvrane i rezultati koje je postigao? Koliko znam , stanje u SB kantonu do sada najodgovorniji čovjek ne bi mogao rukovoditi ni dječijim vrtićem.
Šemsudin Mehmedović
Šemsudin Mehmedović, jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA), danas obavlja dužnost predsjednika Općtinskog odbora SDA u Tešnju. Rođen je 1961. godine u Lepenici općina Tešanj gdje i danas živi sa suprugom Mevlom s kojom ima kćerku Sadinu.
Diplomirao na Mašinskom fakultetu u Banjoj Luci 1983. godine, a potom se zapošljava u preduzeću Fabrika Pumpi i hidraulike Pobjeda OOUR Fabrika prečistača Tešanj, gdje radi do 1991. godine. Tokom rata je bio načelnik Policijske stanice Tešanj i načelnik Centra službe
bezbjednosti Doboj sa sjedištem u Tešnju.
Nakon rata postaje ministar unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Na ovoj funkciji je ostao do 1998. godine, kada je imenovan za ministra prometa i komunikacija u kantonalnoj vladi. Također je, od 1996. bio je i zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH), a 2006. godine je izabran za zastupnika u Predstavničkom domu
Parlamentarne skupštine BiH. Četiri godine kasnije ponovo je izabran u isti parlament.
Hasan Handžić
Rođen 1972. godine u Mekišu, općina Tešanj, oženjen, otac troje djece, nastanjen u Dobropolju. Član Stranke za BiH od njenog osnivanja. Borac odbrambenog rata od početka agresije na BiH, ratni vojni invalid i dobitnik ratnog priznanja Zlatni ljiljan. Obnaša funkciju predsjednika udruženja dobitnika Zlatni ljiljan u Tešnju. U dva mandata je bio vijećnik u Općinskom vijeću Tešanj, a od 2010. godine i zastupnik u Skupštini ZDK, gdje je na zadnjim izborima uspio obnoviti mandat. Član je SBiH.
Amil Buljubašić
Rođen je 1972. godine u Kraševu općina Tešanj. Srednju geodetsku školu je završio u Banja Luci i Mašinski fakultet smjer organizacija proizvodnje. Učesnik je Odbrambeno oslobodilačkog rata od 1992. godine i ratni vojni invalid. Zaposlen je u geodetskom uredu Geometar u Jelahu. U proteklom mandati je obnašao funciju poslanika u Skupštini ZE-DO kantona i na ovim izborima je obnovio mandat. Član je SDP-a.
Kafa kod načelnika mr. Suada Huskića
Dok sam bio u Općoj biblioteci saznadoh za jednu lijepu vijest koja me je obradovala, a to je da je izvjesno da će konačno Opća biblioteka uskoro dobiti nove prostorije. Kod benzinske pumpe INA počeli radovi, a kod OŠ Huso Hodžić se uređuje prostor. To je bio i razlog mog poziva načelniku, a on mi zakaza termin za zajedničku kafu.
Na sastanku sa Tikom (Turska agencija za međunarodnu saradnju) 11.11.2011. godine na kome je umjesto načelnika Šišića upravo bio Huskić koji je bio njegov pomoćnik i zamjenik i tadašnji direktor TRA- Hilmo Perčo dogovoreno je da općina kandiduje projekte za sredstva ove organizacije. Između ostalih kandidovan je program izgradnje objekta za Općinsku biblioteku koji je bio predviđen u Strategiji razvoja općine 2007-2014. godine. Kada su predstavnici Tike po kandidovanim programima obišli Tešanj, svidio im se ovaj projekat tako da je ušao u proceduru realizacije sa planom da općina izgradi građevinski dio i obezbijedi namještaj, a Tika da finansira sve ostale radove tako da bi učešće bilo u objektu 50% prema 50%.
Za navedene radove Tika će izdvijiti sredstva od oko 250 000 €. Treba imati u vidu da je Institut Junus Emre iz Turske još ranije obezbjedio uslove za digitalizaciju u Općoj biblioteci.
Tako će Opća biblioteka koja uz Centar za kulturu i obrazovanje i JU Muzej u Tešnju predstvalja veliku vrijednost našeg grada sada biti i mogućnosti da se još više otvori čitaocima, ali i naučnim radnicima. Blizina mezara Muse Ćazima Ćatića, blizina grada, smještajni kapaciteti stvorit će uslove za posjete određene kategorije turista i naučnih radnika. Objekat gdje se sada nalaze prostorije Opće biblioteke vratit će se svojoj prvobitnoj namjeni, djeci predškolskog uzrasta.
Benzijska pumpa INA će se pomjeriti prema zgradam simetrala i raskrsnica urediti na novi način. Iza benzijske pumpe planirano je parkiralište sa dva nivoa i nadzemnim parkiralištem Zamjenom zemljišta stvoreni su uslovi za izmještanje benzinske pumpe, a nakon javno raspisanog tendera za izgradnju garaža i parkirališta očekuje se i zaokruženje ovog prostora..
Parkirališta u Tešnju je zaista nedovoljno. Zato raduje da se uz OŠ Huso Hodžić gradi parkiralište. Investitor je Općina Tešanj.
Investicija izgradnje kanalizacije i otpadnih voda od 24 000 000 KM je došla u fazu da se može očekivati početak radova na izgradnji primarne mreže već iduće godine. Veliki dio posla oko projektovanja, koji će koštati oko 500 000 KM, je završen ili je u završnoj fazi.
Zanimljivi su i utisci Načelnika sa putovanja u Njemačku i Švajcarsku koje je načelnik imao zajedno sa privrednikom Rusmirom Hrvićem direktorom Klasa. Cilj je bio prezentacija našim ljudima u ovim zemljama mogućnosti investiranja u tešanjkoj općini i pogodnostima koje nudi općina. U Švajcarskoj se pojavio konkretan interes pa se očekuje dolazak u Tešanj i nastavak razgovora. Zanimljiva je informacija načelnika da je jedan od naših ljudi rekao da se prvi put desilo da neko iz lokalne zajednice ne dolazi po pomoć nego nudi partnerstvo u biznisu.
Prilikom posjete Turskoj načelnik je bio primnjen od strane rukovodstva dvije firme iz Istambula: Istač za zbrinjavanje komunalnog otpada i Iski kompanija koja se bavi vodom i kanalizacijom. Tešanjski komunalni otpad na godišnjem nivou iznosi 7000 tona, a u Istambulu 15 000 000 tona, imaju 2 800 km kanalizacije i 14 700 000 korisnika.
Spremni su doći u Tešanj i pružiti pomoć koja bi dobro došla obzirom da je upravo investicija na regulaciji otpadnih voda u toku.
Ostala je na čekanju još jedna dobra informacija o realizaciji projekta iz sredstav EU, ali o njoj kada bude potpuno izvjesna.
Dvije nove knjige u izdanju CKO Tešanj
I penzioneri ponekad stvore sebi puno obaveza pa im ponestane vremena. Tako i ja ne stigoh dugo vremena navratiti u Centar za kulturu i obrazovanja. Ovaj put kada sam došao zatekoše me na stolu dvije nove knjige u izdanju Cko: roman Mirka Marjanovića Strah i zbirka eseja Envera Kazaza Pjesništvo i rat – tešanjska izlaganja.
Mirko Marjanović ugledni je bh. i hrvatski književnik (rođen je u Tramošnici kod Gradačca 1940. godine, živi u Sarajevu). Glavna ličnost romana Strah pripovjedač Karlo, u vremenu svoje zrelosti 2012. godine, na temelju vlastitih dnevničkih zapisa rekonstruiše prijeratno prijateljstvo sa djevojčicom Sonjom iz Nedžarića, i mnoge ratne događaje u be fazi Alipašina Polja i u Sarajevu. Nakon 20 godina čekanja da se Sonja vrati, opisuje nam događaje koji su uzrokovali njen odlazak u nepoznatu sredinu i zauvijek obilježili razdoblje njegovog djetinjstva, ali i mladosti. On nam ispisuje istinite događaje o vrlo teškim ljudskim iskušenjima Sarajlija čije je živote namjeravala zaustaviti zvjerska mržnja, ali i događaje u kojima je glavni sudionik, kao dječačić iz Alipašina Polja, koji dramatično preživljava troipogodišnju okupaciju Sarajeva, stalno zapitan kako je u tim događajima i njegovoj prijateljici Sonji iz Nedžarića, odakle je Sarajevo svakodnevno granatirano. Čistotu prijateljstva (tačnije: ljubavi!) čuva Karlo koji ne zna što je sa Sonjom u Nedžarićima odakle dolazi prijetnja njegovom životu i životu opkoljenih Sarajlija. Ona se, u stvari, u Karlu pojačava kad god neko na strani napadnutih strada. Karlo ni tada ne vjeruje da u njegovo naselje granate dolaze iz prostora njegove prijateljice s kojom je tek započeo svoje školovanje.Roman započinje Karlovim opisom straha od sagrješenja pred Bogom, a završava opisom straha pred čovjekom u novom društvenom uređenju, otrovanim ratom i mržnjom…
Zbirka od sedam tekstova dr. Envera Kazaza koje donosi ova njegova knjiga poseban je događaj, ne samo za Tešanj, jer je posrijedi jedinstvena knjiga bh. književnosti. Autor u uvodu kaže slijedeće: “Ono što ih povezuje nije samo saradnja sa Centrom nego i sam grad Tešanj, čiji sam emotivni stanovnik gotovo četvrt vijeka, i teme koje je on na ovaj ili onaj način pokretao”, i dodaje: “Tešanj je grad koji u mapi moga identiteta zauzima centralno mjesto, zato je svako moje vraćanje njemu novo otkrivanje sebe.”
A evo i odlomaka iz recenzija. Nedžada Fejzić piše: “U Uvodu autor pojašnjava da su tekstovi u ovoj knjizi nastali kao prerada onoga što je on govorio na promocijama knjiga ili predavanjima u Tešnju, u okviru plodotvorne višegodišnje saradnje s Centrom za kulturu i obrazovanje Tešanj i sa Amirom Brkom. Ova ‘tešanjska veza’ za Kazaza, međutim, nipošto nije značila samo puku esnafsku, profesionalnu saradnju, ‘odrađivanje’ profesorskog i kritičarskog posla, već i osoben biljeg na njegovoj egzistencijalno-identitarnoj mapi, uspostavljanje rafiniranog intelektualno-emotivnog polja intersubjektiviteta sa ovim gradom, i navlastit je, dakle, znak njegove unutarnje, intimne topografije”.
Dr. Edin Pobrić, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu: “Akt ili tekst čini da neko nešto jeste ili nije. Postoje veliki i mali ljudi. Pri tome, ne znači nužno da su, analogijski, istodobno veliki ili mali pisci. Isto tako, postoje veliki i mali gradovi, ali to ne znači da su veliki nužno gradski, a mali provincije. Ideja grada se, kao i sam čovjek, potvrđuje ili ne potvrđuje u svojoj priči (…) Ovi tekstovi nastajali su na osnovu izlaganja koja je autor imao u gradu Tešnju u periodu od 2008. do 2014. godine. Po tome, ovo je jedinstvena knjiga bh. književnosti, jer tekstovi koji čine njen sadržaj, u svoj svojoj suptilnosti pripovijedanja jednoga grada, imaju dvostruku funkciju: pojavljuju se kao metatekst onoga što je kroz historiju grad Tešanj značio u kulturološkom bh. podneblju, ali i kao odsutni element strukture samoga grada.”
Obilježavanje godišnjice stradanja učenica
Trećeg novembra 1993. godine na putu za školu u ulici Ali-paše Hećimovića ubijene su artiljerijskom granatom tri učenice Gimnazije: Sanita Ćosatović (1977), Elvedina Škapur (1975), Amra Terzić (1976). U subotu 1.11. učesnici planinarskom marša na Trebačko brdo u organizaciji Planinarskog društva “Zmajevac” i džemata Harman džamije položili su cvijeće na spomen obilježje. Prisutnima su se obratili predsjednik Planinarskog društva “Zmajevac” Dženaid Brkić, pomoćnica načelnika općine, Azra Muslija i Besim ef. Bedak penzionisani imam, koji je u vrijeme pogibije bio imam u džematu Harman džamije i koji se prisjetio tih zaista teških trenutaka za sve stanovnike Tešnja.
Ono što mi je nedostajalao su učenici Gimnazije.
Stare fotografije
Ovako je jedan dio današnje ulice Ali-paše Hećimovića i Guvana izgledao sa tabije Gradine prije nešto više od 50 godina. Na fotografiji su s lijeva: Fuad Ahmetagić Futko, Mustafa Dautefendić Beli, a čuči Hasan Brkić Krco
Sa table na Gornjoj čaršiji
