TEŠANJ POHODILI

Tešanj su pohodile, u različita vremena, mnoge značajne ličnosti. Među njima su bili putopisci, naučnici, književnici, političari i predstavnici iz više oblasti javnog života, avanturisti i novinari. Rijetke su ostale zabilješke o tim posjetama. U Tešanj su, pored ostalih, dolazili, početkom XIX. stoljeća: Ludvig Kuba (ostavio je umjetničku sliku stare čaršije), Henri Rener, Englez Evans (sa bratom Luisom) koji je otkrio Mikenu. Njegov putopis „Pješke kroz Bosnu i Hercegovinu tokom ustanka avgusta i septembra 1875“, objavljen u Londonu 1877.godine, sadrži utiske o Tešnju. U posjeti su bili i: francuski akademik Šarl Dil, fra. Ivan Jukić i mnogi drugi.

Visoki političari, vjerski dostojanstvenici i druge javne ličnosti u određeno vrijeme i u raznim prilikama posjećivali su ovu sredinu. Bili su to: Mehmed Spaho, vođa Jugoslavenske muslimanske organizacije. Zanimljivo je, da je tom prilikom pri njegovom dolasku put od sada automehaničarske radionice porodice Bešić do centra Gornje čaršije bio prostrt ćilimima.

Prolaskom za Teslić i Banja Luku, predsjednik jugoslavenske vlade Petar Živković zadržao se u Jelahu, gdje mu je priređen doček, u programu su učestvovali i članovi tešanjskog društva SOKO.

U posjeti su bili: književnici, Grga Novak, Skender Kulenović, Branko Ćopić, Ćamil Sijerić (pripovjetka o Tešnju), imao rodbinu u Tešnju. Abdurahman Nametak(priredio i predgovor napisao za Odabrane pjesme Muse Ćazima Ćatića), Alija Isaković(angažirao se pri kupovini biblioteke „Hamid Dizdar“) i drugi.

Tešanj su takođe u relativno novije vrijeme posjećivali: Hamdija Pozderac, Milanko Renovica, Raif Dizdarević, Cvijetin Mijatović, Hasan Grabčanović, Todor Vujasinović (rodom iz Tešnja,vijećnik ZAVNOBIH-a i ANOJ-A, književnik,objavljena mu je knjiga „Razgovor pod jabukom „ u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj), Nisim Albahari, narodni heroj (rođen u Tešnju), predstavnici Islamske zajednice: reisul-ulema Hadži Naim Hadžiabdić i Hadži Husein Đozo, Dragutin Kosovac, Nikola Stojanović, Alija Izetbegović predsjednik Predsjedništva BiH, Reisul – ulema Mustafa Cerić, Reisul – ulema Husein Kavazović, Kardinal Vinko Puljić, ambasadori više zemalja, direktori velikih privrednih sistema: Abas Deronja, Salko Selimović, Rizo Selmanagić, Dragutin Kosovac (položio kamen temeljac prilikom izgradnje Tvornice autosvjećica ENKER i svečano označio puštanje u rad ove privredne organizacije), putopisac i istraživač Ahmet Bosnić (rođen u Tešnju) i njegov saputnik u ekspedicijama širom svijeta prof.dr.Enver Imamović, Među posjetiocima je i nogometna legenda Ivica Osim,više šahovskih velemajstora koji su u organizaciji Šahovskog kluba odigravali simultanke,a među njima Lari Evans (SAD),i Vlastimil Hort(Čehoslovačka), Ištvan Ćom (Mađarska ), Milunka Lazarević(Srbija).U posjetu su dolazili:generali Armije BiH, gradonačelnici gradova u zemlji i inozemstvu i drugi.

Jedan zagrebački novinar sa svojim uvaženim gostima, posjetio je Tešanj i to 1959. i 1977. godine. Riječ je o „lutajućem reporteru“ Večernjeg lista, koji će u nekoliko navrata objaviti priloge o Tešnju i njegovim ljudima. Za vrijeme boravka u Tešnju sa njim su bili: dr.Otto Bretch, jedan od vodećih povjesničara umjetnosti u Austriji i glavni urednik kulturno likovnog časopisa „Protokol“ i Vilijem Gauba, zamjenik direktora Muzeja XX. stoljeća u Beču. U listu se navodi da je Tešanj njega i njegove goste „vrlo prijatno iznenadio svojom ljepotom i kulturnom baštinom“.

Fotografija koja asocira na reporterovo „gnjijezdo“.

Evo, citata ovog zanimljivog putopisca u jednom od više priloga o Tešnju: „ Bijah u Tešnju ovih dana. Posljednji put boravih u tom gradu u dolini Tešanjke u studenom 1959. i nikako kasnije da me put i zgoda ponese u ovo omiljeno gnijezdo, koje dobro zapamti po krasotnom ležištu ( planine, šume, rijeke ) po ljudima ovdašnjim (čili, vedri, zdrave riječi, domaćini, srdačni) po starini (kula, djedovska arhitektura, stara čaršija). Bijaše to grad pomalo pospan, sakriven u svojoj udolini sa svojim ćepencima i sokacima, kroz koje je tek počeo da struji vjetar i dah novog vremena. A sada gle ti Tešnja: pospanosti više ni traga. Sve živahno, sve diše, grad čist kao suza s novim hotelom, to je grad čistoga zraka, knjige i teatra – Bijah u Tešnju i ponesoh sedam knjiga i knjižica koje izdaše ovdašnji kulturni neimari. Bijah u Tešnju (u ostalom slijedite me dalje)“.

Lutajući reporter oglasio u istom listu 24. i 25. rujna 1977. godine, te poslije hvale Tešnjaka na objavljenim prilozima…obećava ponovo dolazak pa pored ostalog kaže: „Kad idućeg puta navratim u Tešanj, doći ću sa darom tamošnjoj biblioteci. Bit će to knjige starijeg izdanja, neke su iz moje zbirke rariteta“: Latinsko – ilirski riječnik od Joannisa Belostenca tiskanog u Zagrebu 1740. godine a možda i Vitezovićevu „Kroniku aliti szpomene vszega szveta vekov“ iz 1744.godine ako ga još nađem u Gilhoferevu antikvarijatu u Beču“. Kaže da to čini iz ljubavi prema gradu kojeg je zavolio.

Uz iznijete utiskete i ocjene o sredini značajne mogu biti prilike i vrijeme u kojem se ostvaruju te posjete, uporedivost i dojmovi o promjenama koje se događaju, koje domaćini ponekada dovoljno neuviđaju.Kasnije sam saznao da je „lutajući reporter“ poznati novinar Gerhard Ledić.

U ovom nepotpunom osvrtu o posjetama Tešnju teško bi bilo „pronaći“i nabrojati sve poznate knjiženike i druge javne ličnosti iz zemlje i iunozemstva, koji su u dužem periodu posjećivali ovaj grad, Evo, ipak par rečenica o posjetama posljednjih dvadesetak godina. Naime, riječ je o većem broju uglednih javnih ličnosti iz različitih oblasti društvenog života. Ja ću ovom prilikom ( pored onih koje sam naveo) pomenuti samo one, koji su dolazeći u Tešanj više puta bili ne samo povremeni gosti ili turisti, već su prilikom svojih boravaka bili akteri u kulturnim zbivanjima i životu ove sredine. Naime, riječ je o uvaženim ličnostima, književnicima, književnim i likovnim kritičarima koji su o Tešnju i njegovim ljudima napisali i knjige što je bez sumnje vrijednost o kojoj treba da se zna i da se poštuje. Vojislav Vujanović, koji živi u Sarajevu, a koji voli reći i da je Tešnjak, pored više angažmana u Tešanjskom pozorištu, učešću u nizu kulturnih manifestacija u gradu posebno likovnih izložbi, napisao je knjigu – Kozmologija riječi: Poliptih pjesniku Amiru Brki, književnik prof.dr. Ibrahim Kajan napisao knjigu – Tešanj, stakleno prestolje, Književnik Dragan Marjanović sa svojim inače bogatim književnim opusom napisao je knjigu – Bosna kakvu manje znam, Tešanjski putopis, a književnik Atif Kujundžić, bio je veoma angažirani intelektualac i prijatelj Tešnja, u kome je kao recenzent i promotor dolazio u Tešanj, napisao je knjigu – Tešanj između nas, prof. dr. Enver Kazaz: Musa Ćazim Ćatić – književno naslijeđe i duh moderne. Enver Kazaz je, moglo bi se reći, u kontinuitetu prisutan u kulturnom životu Tešnja, kao promotor, recenzent i književni kritičar u prilikama kad je knjiga u pitanju. Dr.Refik Bulić napisao je knjigu Ekavsko–jekavsk govori tešanjsko _ maglajskog kraja. Moguće da su neke ličnosti ispuštene.Većina pomenutih posjeta i angažmana ljudi posebno iz oblasti kulture, u širem smislu gledano, bili su u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju. To je sigurno doprinijelo bogatijem duhovnom životu, ali, isto tako, treba reći, da je to i doprinos afirmaciji i ugledu sredine o kojoj je riječ.

Pripremio, Alija Galijašević