Facebook – Zlo bez koga se (ne)može

Donedavno je bila praksa da se bilo koja društvena pojava pomno prati, analizira, da se nuspojave detektiraju i na određeni način preveniraju. Danas je mnogo negativnih tema i pojava na koje niko i ne osvrće pažnju, a čiji se efekti ne valoriziraju, naprotiv o štetnim posljedicama se sve manje govori i piše. Među prioritetnim temama koje treba analizirati, a koje zavređuju da se tretiraju iz nekoliko uglova, aspekata je svakako i tema: facebook¹. Začuđujuće je kako se malo ili nikako kritički razmatra ova pojava koju još označavamo kao dio društvene mreže.

Facebook je sredstvo ili alat koji je u masovnoj upotrebi. Prema najnovijim podacima koristi ga preko milijardu i tristo milona ljudi. Ništa tu nebi bilo sporno da je fejs zadržao prvobitnu namjenu.

Zamisao osnivača bila je da fejs, kao društvena mreža, koristi studentima radi razmjene informacija, da bi nešto kasnije služio kao platforma za ličnu prezentaciju, izmjenu utisaka ili skupljanje saznanja i mišljenja drugih o sebi ili obrnuto. Dakle, kao sredstvo prvobitno je bio namijenjen studentima. Danas, ovim alatom se koriste sve populacije i svi slojevi društva. Sve relevantne institucije i organizacije, većina poslovnog i običnog svijeta ima otvoren fejsbuk profil. Putem ovog medija se uveliko ostvaruje komunikacija, razmjena informacija, ali se ostvaruje i ogroman profit. U eri informacionih tehnologija to je jedan od posljednjih civilizacijskih ostvarenja.

No, opravdano je zapitati se koliko je facebook u osnovi dobar izum? Odnosno, ima li i koliku štetu produkuje? Odgovor na ovo pitanje je interdisciplinarne naravi i na ovo pitanje bi trebali svoje odgovore ponuditi: psiholozi, pedagozi, sociolozi, ali i neki drugi znanstvenici, kao i vjerske, religijske zajednice.

Obzirom da sa ovim izumom živimo nešto više od deset godina onda je to dovoljan period da se sagledaju negativni elementi pojave.

Bez dublje znanstvene analize, onako površno, lakonski moguće je zaključiti da fejs ima itekako štetne posljedice po korisnike u svim društvenim slojevima. Tako bismo mogli spomenuti samo neke od njih kao što su; necenzuriranje sadržaja koji se objavljuju, bizarnosti i banalizacije postova, ovisnost i opčinjenost društvenim mrežama, zatvaranju ljudi u sebe, umanjenju interaktivnih odnosa itd.

Obrazovni aspekt fejsa

Sa pedagoškog aspekta Fejs je medij na kome se mogu susresti ili naći svakovrsne, korisne informacije koje čine obrazovno dobro. S obzirom da ovdje govorimo o nečemu što pripada neformalnoj vrsti obrazovanja, a to i jeste fejs, onda to znači istovremeno i samostalno učenje. Međutim, tu nastaje problem! Upravo zato što samostalno učenje podrazumijeva određenu vrstu znanja o tome kako i šta učiti, posebno se smislenim čini to pitanje postaviti kada znamo da na fejsu imamo more informacija ?

Upravo u kontekstu „učenja putem fejsa“ nastaje problem koji se ogleda u tome da korisnici ovog izvora učenja nemaju znanja o tome kako da uče? Fejs kao i internet upravo sa sobom nose taj problem odabira i načina kako i šta od ponuđenih sadržaja učiti. Rijetke su prilike da se neko fejsom na taj način okoristio. Fejs se uglavnom pretvorio u dispečerski servis ili nešto poput novinske agencije. Korisnike fejsa uglavnom zanimaju informacije tipa: gdje je šta bilo,kome se šta desilo? I to ne samo u nekoj užoj okolini nego ih zanimaju servisne informacije iz cijelog dunjaluka. Rado se govori o tome šta je bilo na Novom Zelandu ili Africi, Americi… Ljudi su zaokupljeni događajima, informacijskim smećem, događajima koji im ni na koji način nisu bitni. Fejsbuk se svodi na prepričavanje gdje je šta bilo i tako do besvijesti ljudi se zatrpavaju nebitnim stvarima. Nema tu samoučenja i traženja korisnog znanja. Nema tu traganja za korisnim i upotrebljivim znanjem. Nema tu učenja, nego ima samo mučenja i zamaranja nebitnim i nevažnim informacijama.

Da ne bude zabune facebook je medij na kome se mogu naći korisno znanje, ali u našoj praksi, nažalost, to nije dominantan slučaj. Da je fejsbuk mučenje mozga to se može svako uvjeriti. Neka istestira nekoliko fejsbukovaca na način da ponove ili kažu šta su odnedavno korisno naučili sa fejsa ili da citiraju neku misao, izreku koju su zapamtili ili da kažu koje trajno znanje su preuzeli sa fejsa?

Dakle, ako je neko bio u iluziji da fejs ostvaruje važnu obrazovnu ulogu, prevario se i potrebno je da se oslobodi te iluzija. Biti na fejsbuku znači u većini slučajeva dangubiti vrijeme

Imaginarno prijateljstvo

Za facebook se kaže da je to dio virtuelnog nestvarnog svijeta. Kao dio te nestvarnosti jesu i prijateljstva na fejsu. Mnogi se hvale kako imaju stotine, pa i hiljade prijatelja. Znamo li šta znači fejsbuk prijatelj i o kakvoj vrsti prijateljstva je riječ? Zapitamo le se kada da li ta gomilu prijatelja predstavlja simbolični kapital ili je to samo kula od karata? Sve ukazuje da je riječ o ovom drugom. Jer nemojmo zaboraviti da su u stvarnom svijetu mnoga prijateljstva poljuljana, pa ne znamo više ko su nam pravi, a ko lažni prijatelji – ovih drugih je mnogo više! Šta je tek sa fejsbuk prijateljima? Ima li tamo barem desetak dobrih prijatelja od one hiljadarke?

Šta reći na to kada neko uradi nešto dobro ili ostvari uspjeh pa to objavi na fejsu – zar se pravi prijatelji ne bi trebali demonstrativno radovati? Naravno da bi! Ukoliko pogledamo takve primjere vidjet ćemo da je veliki broj „fejsbuk prijatelja“ nemože prikabuliti da lajka kako mu se sviđa prijateljev uspjeh, a kamo li da pohvali i čestita prijatelju na uspjehu. Treba reći da ima onih koji ispravno postupe ali u odnosu na procente i brojke oni su statistički incident! Dakle, fejsbuk prijatelji su mahom lažni prijatelji i nešto na što se u životu, u stvarnom svijetu, teško možemo osloniti! Zato to lažno imaginarno prijateljstvo zanemarimo, a posvetimo se traganju za stvarnim prijateljstvima u stvarnom, realnom svijetu.

Bizarnost sadržaja

Facebook je ogledalo ljudskog duha i stanja svijesti. Nije nikakvo čudo što je na fejsu mnogo primitivizma i bizarnosti. Nije nikakvo čudo što se na fejsu objavljuju sadržaji koji su u kategoriji idiotizma, primitivizma i bez auto cenzure. Svjedoci smo da je teško pobrojati sve vulgarizme, da su pojedinci već odavno prešli u dosadu svojim javljanjem.

Sasvim je normalno da vaš profil bude ispunjen dostojanstvenim i primjerenim sadržajima, sasvim je za očekivati da sadržaji iz domena privatnosti i intime ne budu dostupni javnosti, sasvim je ispravno da se sa statusima bude umjeren i odmjeren!

Nije uredu da iz minute u minutu, iz sata u sat objavljuju kuda su pošli, šta su radili, gdje su kahvu popili itd. Glupost je da se sve i svašta objavljuje.

Kako je krenulo bojim se i pomisliti u koju krajnost bi još mogla otići pojava u vezi sadržaja koji se objavljuju. Već sada smo u nekoj vrsti krajnosti sa daljnom tendencijom kretanja ka gorem. Dok jedni sada gube mjeru, drugi su je već odavno izgubili!

Ovisnost od fejsa

Jedan od najvećih problema koje ova društvena mreža nosi sa sobom je problem ovisnosti. O tome se malo govori i piše, a problem je u tolikoj mjeri kulminirao da je krajnje vrijeme da se počne o tome glasno govoriti. Pojedinci, kojih je sve više, postali su ovisnici u tolikoj mjeri da ih je potrebno liječiti jer nije normalno koliko vremena provode na fejsu, a zasigurno riječ je o velikom broju sati i to na dnevnoj bazi. Ovisnici ne mogu izdržati jedan dan bez fejsa, oni jednostavno rečeno žive na fejsu, dok im je život bez njega teško zamisliti. Oni su vezani za fejs ne samo na dnevnoj, nego na satnoj bazi i u svakom satu moraju biti online i vidjeti gdje se šta dešava? Ovisnici znaju napamet postove i profile svojih prijatelja, konektuju se u svim prilikama, fejsbuk je prioritet nad prioritetima i bilo kakav iskorak da se uradi prva je obaveza doznati šifru! Problem ovisnosti zahvatio je sve strukture i uzraste. Čini se da je posebno problematično kod mladih. Ništa to nebi bio problem da zbog ovisnosti od fejsa ne ispašta svakodnevni život ovisnika, da poslovi, razne obaveze, ne trpe, da mnoge važne stvari u životu nisu zapostavljene. Upravo zbog toga, ali i drugih razloga koje smo naveli potrebno je da od porodice, društva, škole počnemo jasno i glasno ukazivati na opasnost od ovisnosti i štetne posljedice koje fejs proizvodi. Uistinu šteta od fejsa je jako velika, a učinci su veoma skromni.

Preopterećenost mozga

Osim pobrojanih pitanja na koje smo ukazali treba reći da fejsbuk pravi i druge poteškoće u funkcioniranju pojedinaca. Jedna od ozbiljnih poteškoća ogleda se u zatrpavanju mozga informacijama. Na dnevnoj bazi pregleda se na stotine i stotine informacija, drugo je pitanje koliko su to važne informacija, uslijed čega se mozak zatrpava i preopterećava. Oni koji poznaju način kako mozak funkcionira i djeluje znaju da preveliki broj informacija štetno djeluje na njegov rad jer gomila informacija utječe na zamor, a zamor na njegovu produktivnost. To se odražava opet na koncentraciju i obradu korisnih informacija. Poznato je da je mozgu potreban određeni period za obradu informacija, ako se mozak ne odmara, a pri tom zatrpava novim i novim činjenicama, onda se zapitajmo šta će se desiti sa tim brdom činjenica? Da ne bude zabune mozak kada je riječ o dugoročnom pamćenju može primiti pa skoro neograničenu količinu informacija, ali na dnevnoj bazi mu je potrebno da vrši obradu informacija i njihovu sistematizaciju, koja se nakon toga posprema u memoriju. Kod fejsbukovaca informacije se ne obrađuju, niti se sistematiziraju, a ako nema toga onda imamo preopterećenost mozga informacijama. Pa kako onda možemo očekivati da se nešto korisno nauči na fejsu? Sati provedeni na fejsu pretvaraju čovjeka u kantu za informacijsko smeće, tako da tu nemožemo govoriti ni o kakvom učenju niti prilici da ćemo se okoristiti ovim medijem. Svi oni koji žele da posredstvom fejsa nešto nauče morali bi znati nešto i o tome kako mozak funkcionira?

Kada se uzme u obzir sve što je izrečeno o fejsu, onda nemožemo, a da se ne zabrinemo i ne zapitamo gdje smo mi u svemu ovome? Pravo je pitanje koliko dobra nam donosi fejsbuk ili koristimo li fejs u korisne svrhe? Osim toga nije nebitno spomenuti i ostale dileme, trileme o tome kako se odnositi prema ovoj društvenoj mreži, a neke su već spomenute u tekstu?! Ovim tekstom se željela skrenuti pažnja i potaknuti razmišljanje o društvenom fenomenu zvanom Fejsbuk. U tekstu su spomenuti neki najznačajniji uglovi posmatranja, što ne znači da je to sve, naprotiv ovo je samo otvaranje teme i poziv da se na fejsbuk počne gledati sa rezervom!

Mr.sc. Esmir Bašić