SIDŽIL

Neki dan dobih obavijest i poziv da prisustvujem promociji knjige:Sidžil Tešanjskog kadiluka iz druge polovine XVIII vijeka (1165-1204/1752-1790.)

Znam da se u posljednje vrijeme aktuelizirala priča o ovom sidžilu i njegovom izdavanju pa sam taj događaj i željno očekivo i znao sam da me moj nekadašnji radni kolektiv Biblioteke neće zanemariti i zaboravit. Ali, desi se drugačije, ne mojom greškom već po onoj “preče izmiče”. Koji dan ranije od zakazane promocije pozovu mene društvo (ne na čašu vina) na travu ivu i još mi vele ako se sada ne nabere prođe joj vrijeme. Treba meni ta travka iva za moje godine i moje stanje pa i prihvatim poziv s mišlju:hajde stići ću ja, ima vremena, ali nije se stiglo. Zarumenio se zapad i sunčane pruge zaiskrile po Stazi zdravlja, gdje mi je moj dragi Omer domaćin, pa ja zaboravih na obavezu i želju i sjetih se pokasno da stignem na promociju. Bi mi žao ali i lijepo nastaviti druženje sa ubjeđenjem da se ni moji prijatelji iz kolektiva neće puno ljutiti.

I bilo je tako, ubrzo nakon promocije daju oni meni Knjigu sa posvetom pa sada samo listam i prelistavam i vraćam sjećanje na tamo negdje sedamdesetineku godinu. Bože dragi, kako vrijeme brzo prommiče i što se kaže:dok dlanom o dlan ode dan po dan.

Aprila 1975. godine bi uspostvaljen kontakt sa rhm cijenjenim Abdulahom Polimcem koji nas je obavijestio da radi na prijevodu Sidžila, diže se na noge sva čaršija i ona “obična” i ona što se o kulturi stara, zaredaše sastanci i posjete i Adulahu, i Hadžbegiću, i Hadžijahiću i Lamiji Hadžiosmanović i Avdi Sućeski iiiii.

Znalci i poznavaoci podržavaju projekat otkupa, obrade i objavljivanje Sidžila i svi su dobre volje a i stanje duha se popravilo i namjere i želje podudarile, ali – nisu i pare. Traže neki te neki povelike iznose i razilaze se u koncepcijama i tako dan po dan prođe oduševljenje i život krenu drugim tokovima i obavezama. Dešava se to tako u životu kada lično nadjača opšte i društveno…..

No, evo sada, zahvaljujući čestitim i znanim ljudima Knjiga je pred čitaocima i nameće se obaveza njenog stalnog iščitavnja i obrade pojedinih cjelina, podataka, događaja, ljudskih sudbina. Ma svega što život čini životom

Drago mi da je knjiga objavljena u kooperaciji Opšte biblioteke Tešanj i Univerziteta u Sarajevo – Orijentalnog instituta u Sarajevu 2019. godine, naročito mi drago da je tu Instirut koji je paljen i goren, a opet poput feniksa diže se i diše našim plućima i našim životima čini čast i draž im daje kao dokaz vječnih borbi za bolje i više nego što nam ko hoće darovati. Hoćemo mi više, a hoće i priređivač Aladin Husić koji je napisao uvod, napomene i rječnik termina.

Knjiga k*o i svaka knjiga, lijepa i korisna ali je ova bambaška – posebna. Ona je o nama davnim i pradavnim pa je valja s posebnim poštovanjem uzimati u ruke i čitati i odgonetati.

Lijepo uređeno i urađeno i ukoričeno u tvrd povez, a ja više preferiram one kartonske ili plastificiranje, lakša je knjiga, lakše je po rukama prmetati i vraćati se sa stranice na stranicu i jeftinija je pa se može povećati tiraž i učinit dostupnijom “širokim narodnim masama”.

Stranice joj 322 plus Sadržaj, a u Sadržaju poglavlja:

O Sidžilu Tešanjskog kadiluka iz druge polovine XVIII vijeka (kontekst nastanka, historijske, diplomatičke i sadržajne karakteristike. Vrlo iscrpan i dokumentovan tumač ove pravo-političke-ekonomski-sociološke… slike vremena i našeg prostora iz davnina;

Sidžil Tešanjskog kadiluka iz druge polovine XVIII vijeka (1165-1204/1752-1790);

Ovo je posebno važna materija i prevedeno sa osmansko-turskog jezika i upoređeno sa originalom i dopune prijevoda što su ih sačinili Salih Trako i dr Lamija Hadžiosmanović, ovo poglavlje i notice (bilješke) iz njega zaslužuju posebnu pažnju i dalje i šire i sveobuhvatnije iszčavanje i tumečenja pa se nadam da će Priređivač u saradnji sa drugim i specijalizovanim učenjiacima nastaviti ova saznanja tražaiti i obogaćivati i porediti sa novim izvorima i podacima.

Knjiga sadrži neophodan naučni aparati što je označava kao posebno važno i inspirativno naučno djelo, pa tako sadrži i poglavlje:Rječnik termina i manje poznatih riječi i može poslužiti kao podsjetnik na davno zaboravljene, a lijepe riječi i sazvučja tonova joj.

Posebnu draž Knjige čini 557 fusnota u kojima su, uglavnom, objašnjeni nazivi i položaj sela i naselja Kadiluka što olakšava praćenje i razumijevanje teksta Sidžila. Ovom prilikom bih i autorima i pređivačima sugerisao da ubuduće u fus-note, kada se povodom neke činjenice ili izvora, navode o literaturi upišu po alinejama, a ne linarno bez oznaka, lakše je čitati i pratiti tekst. Razlog za ovaj prijedlog je fus-nota broj 1 na strani 6. Knjige.

U prvom poglavlju Priređivač nam s pažnjom detaljno tumači i objašnjava i pojam sidžila, i nastanak i razvoj i funkciju kadiluka kao upravno-sudske vlasti a posebno nastanak kadiluka Tešanj, njegov razvoj i važnost s obzirom na geografski položaj naselja koja su mu pripadala.

Za “običnog” čitaoca a naročito za one sa pravničkim znanjem i interesovanjem vrlo je važan dio teksta označen kao:Nosioci sudskih funkcija u Tešnju, a prepričavati ga ne bi imalo smisla. Preporučujem da se pročita jer je lijepo i argumnetovano napisano, a naročito je indikativno spomenuta uloga muftije, kao autoriteta, u poslovima suda i sudovanja i poslovima kadije koji i nisu uvijek i nužno bili samo sudijski poslovi.

Interesantno bi bilo, u budućim istraživanjima, komparirati, bar neke, zapise iz Sidžila i ovog i onog iz 1740 – 1752. godine.

Istorija kazuje sve o nastanku, razvoju i padu Osmanskog carstva koje je jedn dio svoje istorije bilo uzorom i pogledu vladavine i ljudskih prava i autonomije osvojenih zemalja i svim ostalim aspektima života u jednoj tako velikoj Imperiji.

Istorija, takođe kazuje i o početku i trajanju pada Imperije i konačnom krahu. O ovome ima dosta i naučnih radova i beletristički radova, a ni narodni pjevač nije ostao nezainteresovan za muku ljudsku i zulum onih koji ga ne bi smjeli činiti, a naročito ne u ime vlasti i ma koje vjere i vjeroispovijesti.

Preporučujem svojim čitaocima da se, zbog boljeg razumijevanja stanja u Bosni i Hercegovini, a posebice u Tešanjskom kadiluku pročitaju rad: Muhameda Hadžijahića: Bune i ustanak u Bosni i Hercegovini sredinom XVIII stoljeća, objavljeno u Historijskom zborniku, god. XXXIII-XXXIV, (1) str. 99-137) 1980-81, a dostupno i na http://www.historiografija.hr/hz/1980/HZ_33 345_HADZIJAHIC.pdf.

Ni navedeni i predloženi za čitanje rad ne treba prepričavati, ali ga treba pročitati kao obaveznu lektiru jer je opisano stanje u Bosni i Hercegovini u XVIII stoljeću identično sa stanjem današnjim i u pogledu korupcije i u pogledu mita i bezvlašća i svih drugih nepodopština koje prate jednu neuređenu i korumpiranu vlast.

Pročitati pa se uvjeriti.

Interesantno je podsjetiti i na činjenicu da je kadija u građanskim stvarima bio nadležan samo za muslimane, a za inovjerce samo ako su oni na to pristali i tražili da im kadija arbitrira u nekom sporu i tada se njihov spor rješavao po ppropisima šerijatskog prava, a inače su imali slobodu da se koriste svojim – običajnim ili crkvenim pravom.

Međutim, u krivičnim svarima kadija je bio nadležan za sve stanovnike bez razlike na vjeru.

Priređivač nam u uvodu daje pregled upravno-pravnih poslova kojima su se kadije bavili i koje su u cijelosti ili djelimično zapisalu u Sidžilu. Nažalost veliki broj upisa, kako se vidi iz teksta, je ostao nedovršen ili nedatiran pa to umanjuje njegovu istoriografsku vrijednost i izvornost. No, ako se pročita Hadžijahićev rad i druga literatura o tom periodu onda će se razumjeti zašto je to tako i čak se može zaključiti i da je sve dobro ispalo kada se sagleda u kojem vremenu i kojim uslovima je pisano i bilježeno i ko je sve pisao i bilježio.

Priređivač nam olakšava snalaženje u tekstu različitim komentarija i sitematizacijama, što je od ogromnog značaj ai za svaku hvalu, pa tako nas obavještava je da je u Sidžilu zabilježeno:

  • 120 vjenčanja,
  • 104 bujuruldije,
  • 37 tužbi,
  • 25 arzova,
  • 23 fwrman,
  • 20 zabilješke o smrti,
  • 14 naredbi,
  • 11 temesuka,
  • 10 deftera vakufa,
  • 10 ilama,
  • 6 murasela,
  • 6 razreza hrane,

Slijed i niz drugih pojedinačnih ne teško definisanih i razvrstanih akata unesneih različitim povodima i razlozima u tekst Sidžila. Knjiga sadrži i Rječnik termina i manje poznatih riječi pa se može vidjeti objašnjenje i tumačenje naziva pobrojanih pravnih radnji i akata.

Ovdje ću navesti samo nekoliko upisa/zapisa u Sidžilu bez pretenzije da odberem najrelevantnije, ali ću nastojati da upišem one iz porodičnog, nasljednog i građanskog prava.

Prvi nedatirani upisi su:

  • “(Selo) Buletić – Brat Miloje Ćutekovića, Stepan ukrao je deset ovnova”
  • U selu Ugrinovići zapaljen je šlast sijena zimmije Ilije Temelića(?),
  • U has-selu Šnjegovtina zimmija Stjepan sin Pere, udario je nožem u glavu svoju nevjestu pod duvakom”,
  • U Doboju je umrla mlada Mustafe Kurtovića,
  • Žitelji sela Ranković su dva puta muraselom suda pozivani po predmetu nezakonitog djeteta, ali se nisu odazvali. To su:Kasim hodža, imam sela Bobare, Alija sin Kambera, Osman Zukanović, Musa Murtić Ćerimović Ibrahim, Abdulmumin Mitrak, Alija Krivolak, Osman Sejme i Redžep Čolak.

Napomena iz ovog upisa se vidi da su se i u to vrijeme rađala “nezakonita” djeca i da i u to vrijeme pojedinci nisu poštivali sud i sudske pozive ili su bili po nečem privilegovani kao i ovi neki današnju.

– Među imenima nevjernika, koji se spominju kao ubice nedavno ubijenog Martina Katića iz sela Komušina, koji su pozvani, navedene su i ove (osobe):Stjepan sin Mitra, Ilija sin Zarije, Milić sin Gorjana, ali nakon sudske rasprave nikako se nije moglo utvrditi ko je ubica;

– Didić iz sela Čifluk, postao je neuljudan i neprijatan. To se ovdje zavodi.

Prvi datirani upis izvršen je 25 muharema 1167 godine (22.XI 1753), glasi

– “Od dolaska do danas, tj do početka ovog mjeseca safera, sa aščijom smo u cijelosti sveli račune tako da među nama nema nikavih dugova. To se ovdje zavodi” 25 muharema 1167 godine (22.XI 1753),,

– 13. ramzana 1167.(4.VII 1754. godine upis glasi:

“Isto tako je sveden obračun od mjeseca safera do konca mjeseca rebiulevela i to se ovdje zavodi”

Napomena: Iz citiranih upisa se ne da zaključiti kakv je to trošak bio i na šta se odnose učinjeni troškovi, dakle, moglo se raditi o nekim javnim troškovima o kojima je kadija imao obavezu da bilježi sporazume ili poravnanja, Ne bi bilo za očekivati, s obzirom na uzvišenu funkciju kadije, da ove zabilješke i upisi budu ovako neargumentovani i nejasni.

Iz upisa u Sidžilu saznajemo, ponovo, i o tome da je tešanjski kadija Muharemija zbog toga što se priključio pobuni pa čak bio i njen vođa smijenjen 1752. godine, a 1753. da je sa svojim “pristalicama – vođom nailika Halila i sina pogubljenog hodže Rame….” organizovali pobunu u Tešnju.

Dakle, pobune su imale više socijalni karakter zbog silnih nameta i zloupotreba ovlašćenja nosilaca lokalne vlasti, u konkretnim slučaju ne može se govoriti ni o klasnom i ni o nacionalnom jer u to vrijeme nije bila izražena niti klasna niti nacionalna svijest građana ali, sigurno, jeste socijalni momenat i osjećaj ugrožnosti bio glavni pokretač pobune protiv zuluma i zla.

Važno je istaći da se iz sapisa vidi “nam” nevjste i ekonomska moć mladoženje kod ugovaranja mehr-i muedždžela (ugovorenog osiguranja odnosno otpremnine za ženu u slučaju razvoda braka), a koja se kreće od 1000 pa do 12.000 ali se u zapisima ne kazuje čega (vjerovatno akči) jer se novčana jedinica akča vrlo često spominje u zapisima. Interesantno je, takođe analizirati i mjesta odakle je mladoženja i mlada pa se i sada nastavlja tradicija ženidbenih veza npr Karadaglije i Planje ili Kopice i Raduša.

Iz zapisa se vidi i funkcionisanje uprave i razrezivanje naturalnih obaveza stanovništva za vojsku ili za obnovu postojećih tvrđava i interesantan je stil naredbi i uputa i upozorenja, pa se podređenima i zaduženima stavlja jasno do znanja da su lično odgovorni za izvršenje naredbe i ispunjenje obaveze kao i prijetnja njihovm životu i imetku ukoliko ne pokažu revnost u obavljanju službe.

Kako sam već rekao iz zapisa u Sidžilu i ovom i u drugim mogu se pratiti, gotovo, svi živtoni tokovi jednog vremena i to sa svih aspekata i ovisno od interesovanja. Dakle, od obične radoznalosti pa do naučnog istraživanja i otkrivanja i zaključivanja, na primjer važno je upoređivati i cijene pojedinih proizvoda, obim i količine i tako izučavati porijeklo tešanjskog privrednog razvoja i razvitka.

Jednom riječju, reklo bi se, ovo štivo treba uzeti i s pažnjom čitati i iščitavati jerr to, zaista zavređuje kao i mnogo toga što još čeka da bude prevedeno, obrađeno i zapamćeno.

Toplo preporučujem: čitati.

About Selim Brkic

Komentariši