Internet   i pametni telefoni

Oko 2010. godine  Stive Jobs je reklamirao  IPad kao novo dostignuće sa velikim mogućnostima kominiciranja, edukacije i korištenja interneta. Lansiranjem  novog   uređaja  neslućenih mogućnosti mogla  je započeti nova era sa pametnim telefonima,  nakon  koje će  internet  postati dostupan na svakom mjestu zahvaljujući  wifiju  i 3G ili 4G mrežama. Nova era sa pametnim telefonima zakucala je tako  na sva vrata i svim generacijama  postala  dostupna! Jobsove prognoze su se obistinile. Tako se korištenje interneta ustostručilo od prvobitnog korištenja do dva sahata dnevno sada se surfa po pet sati i više dnevno u prosjeku! Nameće se niz pitanja. U praktičnom smislu šta smo dobili ovom inovacijom? Jesmo li sa korištenjem pametnih telefona postali „pametniji“? Jesmo li postali empatičniji? Koliko smo bliži jedni drugima? Ovo su samo neka od pitanja na koja treba dati tačan odgovor.

Pametniji nismo a ovisniji   jesmo 

   Jedan od najvećih nedostataka  pametnih telefona je činjenica da uz prospekt njegovih performansi, nismo dobili i prospekt o načinu upotrebe! Možda je izumitelj ovih uređaja namjerno prešutio da kaže, osim čemu služe uređaji, da napiše i kako i koliko da  se koriste? Kažem možda, namjerno jer korisniku nije ukazao na štetne posljedice. Zato jeste  svojoj porodici ukazao na  opasnosti. Na prvom  mjestu spomenuo  je da je jedna od najvećih štetnosti koje sa sobom nosi uređaj ovisnost i nekontrolisano korištenje interneta!. Ono što je sporno je činjenica da se to korištenje odvija bez kontrole. Za kratko vrijeme veliki procenti stanovništva i  sve populacije počeli su masovno da koriste pametne telefone Učestala je pojava da većina korisnika po deset sati i više su na internetu. Dok, sve je manje znastvenika koji  prate nus pojave pametnih telefona. Dobili smo mase internet ovisnika. Dobili smo ovisnike koji ne mogu biti izvan mreže duže vrijeme!  Ova moderna ovisnost čini veliku štetu društvu i pojedincima. Malo se priča o potrebi kako umanjiti tu ovisnost? Malo se priča na koji način to uraditi? Malo se priča koliko ta ovisnost proguta miliona sati i ljudskog života, koji je trebao biti utrošen na korisniji način.

Pametniji nismo a udaljeniji  jesmo

Nekako tih godina kada su sredstva komuniciranja uzimala zamah melezijski mislilac  Chandra Muzaffer  izlazi u javnost sa  analizom društvenih pojava tj. deset krucijalnih paradoksa koje su prisutne u savremenoj civilizaciji. Tako Muzaffer ističe: kao jedan od paradoksa i to što će sredstva komunikacije bivati sve razvijenija, ali će interakcija među ljudima na svim nivoima biti sve slabija. Zaista, je to tako! Pametni telefoni su nas udaljili jedne od drugih, pomogli su nam da sagradimo oko sebe kineske zidove! Pomogli su nam da smo ostali bez sijela, prela, druženja. Postajemo  samci, naša mahala, naše porodice su sve usamljenije i tiše. Tako smo blizu jedni drugima a u stvarnosti tako daleko. Što ni na koji način nije sukladno našoj muslimanskoj tradiciji druženja i međusobnog potpomaganja.

Potreba za komšilukom i razgovorom nam je polagano iščezava. I  bi u pravu Muzaffer! Međutim, šta nam to sada vrijedi osim da priznamo da je znao prognozirati i analizirati društvene fenomene, kao što je to znao i Stive Jobs kada je izjavio: da će pametni telefoni ubiti potrebu u nama da ostanemo u interakciji sa drugima.

Pametniji nismo a gluplji  jesmo

Govoreći o paradoksima savremene civilizacije Chandra Muzaffer je skrenuo pažnju na još jedan od paradoksa:  riječ je o pajavi  da pregršt informacija, kojima smo prezasićeni zbog razvoja informacionih tehnologija, ne doprinose obogaćivanju čovjeka, s obzirom da ih ne pretačemo u kvalitetno znanje. Promatrajući današnjeg čovjeka, u ruci sa pametnim telefonom,  nama se  priviđa da je pametniji što ima noviju verziju Samsunga ili Huawea. Svima koji iole poznaju proces učenja, znano je da more informacija koje nude pametni telefoni, a mi telefone koristimo da se informišemo,  ni na koji način, ne znače obogaćivanje znanja i pameti. Naprotiv, čovjek se pretvara u kantu za informacijsko smeće. Britansko-američki novinar Nick Bilton tvrdio je da je Jobs svojoj djeci ograničavao upotrebu interneta,  vrijeme su morali provodili u učenju da bi bili pametniji, a učenje i pametni telefoni ne mogu ruku pod ruku! Dakle, učenje i sticanje znanja su jedno a društvene mreže i Facebook su  nešto drugo, što nas zavarava i odvodi od stvarnog učenja!Pametni telefoni u ljudima, a posebno u mladima ubijaju inteligenciju, ubijaju snagu i poriv za učenje. Konačno, malo ili nikako ima onih koji za sebe kažu da su se prosvijetlili zahvaljujući ovim uređajima?                                                                                                                                             

Pametniji nismo a bolesniji   jesmo

Pametni telefoni uglavnom služe za društvene mreže  na kojima ljudi razmjenjuju informacije i komuniciraju. Na društvenim mrežama djeca, mladi i stari objavljuju ono što rade, gdje borave, s kim se druže, itd. Ima u svemu tome neke koristi, ali ima itekako štete. Šteta upravo nastupa kada se počne nekontrolisano provoditi vrijeme na mrežama, , kada se nema filtera za upotrebu i mreža i interneta. Nažalost, na internetu Facebooku, većina korisnika je pokliznula.  Objavljuje se  sve i svašta i granice banalizacije  sve se više spuštaju do te mjere da prerastaju u bolest!.  Mnogi su opsjednuti Facebookom i potrebom da objavljuju bilo šta. Psihološki gledano prema profilu objavljivanja, mnogi korisnici imaju neke patološke pojave. Za mnoge bi mogli reći da su narcisi- zaljubljeni u sebe, dok ima i onih koji pate od nekih kompleksa manje ili veće vrijednosti!   Patološka pojava je i ganjanje lajkova zbog čega mnogi pate!    Kako god je na televiziji predviđeno da bude roditeljska pažnja za određene sadržaje, sve je više razloga da se  i na facebooku uvede roditeljska pažnja, jer sve je manje cenzure a pogotovu autocenzure.

Duhovne opasnosti od Facebooka i društvenih mreža

Da Fecebook, internet nanose štetu pojedincu i društva imali smo se priliku  uvjeriti, kako od samih dizajnera, tako i u praksi kroz neke primjere. Međutim, ovo su samo  neki aspekati štete, i ima i drugih, koje treba spomenuti, a riječ je o  duhovnoj šteti. O njoj se malo ili nikako govori. Zasigurno su duhovne štete najveće i posljedice su najteže!  Na Facebook je mnogo hvalisanja, dokazivanja, kiča, glamura, oholosti kao i mnogo drugih negativnosti, koje kod korisnika utiču na povećanje duhovnih bolesti! Jako je mnogo sadržaja koji nam se nude i kojima opterećujemo racio, a da od toga nemamo ama baš nikakve koristi. Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.w.s., rekao: ”Od ljepote islama – vjere jednog čovjeka jeste da se kloni onoga što ga se ne tiče.” (Tirmizi) Ponajbolji komentar ovog hadisa dao je Ibn Kajjim el Dževzije kada je  rekao: to  podrazumijeva da se čovjek treba kloniti : govora, gledanja, slušanja, uzimanja, kretanja, razmišljanja, i svih ostalih radnji, vidljivih i nevidljivih, koje ga se ne tiču. Osim toga, internet nam odvlači pažnju od spoznaje i jačanja veze sa Stvoriteljem.

Dakle, Facebook je upravo najveća platforma i izvor govora, gledanja i slušanja! Ta prašuma informacija 90% nam je beskorisna, a jeste li čuli da neko priča o tome da na Facebooku ima informacija koje ga se ne tiču? Ne, nego daj samo još i još informacija o dešavanjima na planeti! To je upravo negacija hadisa kojeg smo spomenuli! Pa musliman bi trebao da ima jak filter da se kloni gledanja i govora o stvarima iz mahale, sela i grada koje ga se ne tiču, a kamo li informacije iz svijeta! Jer, mi se bavljenjem onoga što nas se ne tiče, udaljavamo od bavljenja onim što nas se tiče. Zbog svega rečenog, musliman bi trebao cijeniti vrijeme i način trošenja vremena, musliman bi trebao da ima jak filter prilikom korištenja interneta i društvenih mreža, musliman bi trebao biti svjestan svih opasnosti koje vrebaju na internetu i društvenim mrežama a ovdje je ukazano samo na neke od njih. O sigurnosnim aspektima nije bilo ni riječi ali ni oni nisu za podcijeniti u prvom redu špijuniranja, prodaja podataka…

Mr.sc.   Esmir  Bašić

O Tesanj Net

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *