TESANJ.NET stranica grada
Opća biblioteka Tešanj je izdavač drugog dopunjenog izdanja Rječnik tešanjskog kraja. Prvo izdanje Rječnika tešanjskoga kraja – prilog leksikografiji bosanskog jezika – je objavljeno 2014. godine. Dakle, poslije deset godina, pojavila se potreba za njegovim drugim dopunjenim izdanjem iz nekoliko razloga.
Prvo. Pojavljivanje prvog izdanja Rječnika tešanjskoga kraja dalo je veliko interesovanje tešanjske javnosti, za onim šta donosi Rječnik, kako jezičke struke tako i druge intelektualne sfere uglavnom starije generacije.
Drugo. Vrijednosti koje je donijelo prvo izdanje Rječnika prepoznala je leksikografija i dijalektologija bosanskog jezika, balkanistike i slavistike uopće. Stoga se ovaj Rječnik našao na nekim filološkim fakultetima i jezičkim institutima i bibliotekama Balkana:
– Biblioteka Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd, Srbija;
– Filološki fakultet, Univerziteta Zadar, Hrvatska;
– Institut za jezik – Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina; zatim i Evrope:
– Bibliotheque Nationalle de France, Paris;
– The British Library, London G.B.; pa i Sjedinjenih Američkih Država:
– Library of Congress – Washington D.C., USA;
– Columbia University Library, New York, NY. USA;
– Michigan University Library An Arbor, USA;
– Harvard University Library, Cambridge, USA.
Treće. Izlaskom prvog izdanja Rječnika prikupljanje leksičke građe nije prestalo. Popis riječi nije moguće nikada potpuno okončati, pogotovo leksike koja je iščezla ili je u procesu iščezavanja iz svakodnevne naše i usmene i pisane komunikacije, te za njom treba tragati iskopavajući je iz literature i od onih koji još pomalo pamte riječi svoga djeda i svoje nane, odnosno bake. Novoprikupljena leksička građa, i druge okolnosti, su prosto zahtijevale od autora da pristupi pripremanju drugog dopunjenog izdanja, koje donosi oko petnaest posto nove građe.
Rječnik je dopunjen u poglavlju popisa riječi i oblika riječi unoseći nove riječi i njihove tvorbene oblike, te u poglavlju frazeologije – Život zastao u narodnom izrazu – unoseći nove fraze narodnih okamenjenih izraza i mudrosti, što može da bude veoma značajno za jezičko područje koje je u dijalektologiji i leksikografiji još uvijek slabo istraženo.
Četvrto. Tiraž u kojem je štampan Rječnik u prvom izdanju je bio dosta ograničenog broja iz objektivnih razloga i pokazalo se to nedostatnim da zadovolji interesovanja, koja još traju.
O „Rječniku tešanjskoga kraja“ vrlo su afirmativno govorili i pisala jezikoslovci i oni što se jezičkim umijećima iskazuju:
“Rječnik tešanjskoga kraja” je prvi kompletniji dijalekatski rječnik u bosanskog jezika, što je za sadašnju fazu bosanske leksikografije vrlo važna stvar. To je rječnik sa jednoga dijalekatski posebno zanimljivoga prostora ekavsko-jekavskoga govora tešanjsko-maglajskoga tipa, koji je jedna od „zagonetki“ i bivše srpskohrvatske i sadašnje bosanske dijalektologije. Ovo je vrlo značajan doprinos bosnistici. Građa u Rječniku je pouzdano zabilježena, solidno leksikografski obrađena, ne radi se ni o kakvom „ljubiteljskom“ ili amaterskom rječniku, već rječniku urađenom pouzdano i stručno. Vrlina Ljevakovićevog Rječnika je što on pomno prati svoju građu u odnosu na građu postojećih rječnika, što je uspješno kontrastira i time daje jasne signale i našoj leksikografiji u kojem smjeru u budućim istraživanjima treba više da se okreće, sakupljajući ovakvo neprocjenjivo blago naših narodnih govora. Metodološka originalnost Rječnika ogleda se u njegovom dijelu naslovljenom Rječnik u slici, što je značajno ne samo za lingvistiku, već posebno i za etnologiju. Ovo je vrlo vrijedan doprinos leksikografiji i dijalektologiji bosanskog jezika, ali i daleko šire, balkanistici i slavistici uopće.
Akademik, prof. dr. Dževad Jahić
“Rječnik tešanjskoga kraja“ ne samo da je dobro što je prilog leksikografiji bosanskog jezika i što trezoriše dio duhovnog blaga tešanjskoga kraja, već je i dobro kakvo u bogatoj kulturnoj baštini tešanjski kraj nije imao i koje mu je nedostajalo.
Ramiz Brkić, književnik
Vječnost čovjekovog živog odnosa spram jezika i sa jezikom može se vidjeti i u Rječniku tešanjskoga kraja izvrsnom radu samozatajnog i prilježnog Kemala Ljevakovića koji je već visoko samosvjesno obavio brojne književne poslove. Ljevakovićev zahvat se odlikuje multidisciplinarnim pristupom koji donosi na okup jezične vrijednosti sa stanovišta antropološke lingvistike – riječ je o jeziku koji je bitno oblikovao čovjeka tešanjskoga prostora, dakle, Ljevakovićev rad je u značajnoj mjeri podudaran s etnolingvistikom i sociolingvistikom, tako da je u značajnom aspektu ovoga rada riječ o lingvističkoj antroplogiji koja u krajnjem ishodu uspravlja tešanjskoga čovjeka u njegovoj prirodnoj veličini i stvarnoj ljudskoj sadržini.
Atif Kujundžić, književnik
Da dijalekti, sigurno, neće biti „pokopani“ u nekoj arhivskoj građi, zatureni u starim knjigama i znanstvenim raspravama, dokaz je i ovaj rječnik zavičajne leksike koji se uklapa u intenzivnu bosnističku leksikografsku fazu. Ovo leksikografsko djelo će prihvatiti, kako naučna tako i prosvjetna javnost. Mogao bi postati sastavni dio diferencijalne gramatike određenog školskog područja.
Prof. dr. Hazema Ništović i Mr. Muhamed Arnaut
Tešanj, 5.2.2025. godine
Autor
Kemal Ljevaković
