TESANJ.NET stranica grada
Nova godina koja se širom svijeta slavi prvoga januara uvedena je od strane rimskog državnika i vojskovođe Gaj Julije Cezara i to 36.godina prije Krista želeći postići stabilizaciju nacionalnog kalendara i time urediti radne i neradene dane u godini. Nakon što je Gaj Julije Cezar proglasio praznik Nove godine u januaru, mogi su narodi se suprotstavljali obilježavanju Nove godine na taj datum sve do XIII. stoljeća kada je uvedena svetkovina, a nakon Drugog vatikanskog sabora i slavljenje Bogorodice. Uvođenjem vjerskih praznika od strane vjerskih intitucija vrši se nametanje Cezarove Nove godine – kao još jedan dan za slavlje.
Pojam Svetog Nikole (Nikolasa) potiče iz ranog kršćanstva i nastao je po liku sveštenika Nikolasa koji je u IV. vstoljeću živio na teritoriji današnje Turske. Njegova najpoznatija dobra djela vezana su za davanje novca siromašnima dok u pravoslavnoj kulturi Sveti Nikola predstavlja sveca zaštitnika mornara, strijelaca, trgovaca, studenata i djece. U ovim kulturama, zbog već pomenutih dobrih djela, vezuje se tajno ostavljanje poklona, što je razlog čestoga poistovjećivanja Svetoga Nikole sa Djedom Mrazom – što nije ispravno. Moderni Djed Mraz je nastao sredinom XVI. stoljeća u Americi, kada je oreol i odoru svetog Nikolasa zamijenila crveno – bijela kombinacija u cilju promovisanja Coca Cole, te time od Djeda Mraza stvorena je konvercionalna ličnost. Poigravanje sa likom sveca u cilju ekonomskog profitiranja?
Nisam siguran šta se želi postići sa nametnutom Novom godinom i Djeda Mrazom u svijetu, ali znam da je sredinom XIX.stoljeća praznik Nove godine počeo se obilježavati kao međunarodni praznik i u Bosni i Hercegovini naravno iz početka pasivno,ali danas se obilježava kao praznik koji hipnotički utiče na ljudske umove. Za vrijeme Nove godine Bosanci i Hercegovci zaboravljaju na ekonomsku krizu, državne probleme i sve one probleme koji su im pravili poteškoće cijelu prethodnu godinu – što uzrokuje pojavu „januarske depresije“. Nova godina se slavi kao dan „izbavljenja“ u Bosni i Hercegovini, pa dok je Bijeljina za vrijeme Nove godine bez struje u Banja Luci na Trgu Krajine se slavi uz kubansko – srpski bend „Kubalkanika“ i „Big Bend“ Dejana Petrovića. U Sarajevu kao i svake godine priređuje se najveća Novogodišnja zabava u Bosni i Hercegovini, zabava ispred BBI centra koja će se prepričavati mjesecima na kahvama. I gdje je kraj? Možda u domovima stanovnika manjih gradova koji su bili prinuđeni Novu godinu dočekati u skromnoj porodičnoj atmosferi ili možda kod onih „osviješteni“ koji su svjesni pojma“Nova godina“, pa novu godinu ne žele obilježavati. Gotovo pa sam siguran da kraja u Bosni i Hercegovini nema, barem što se tiče zabava i razloga za slavlje što nije pozitivno za napredak Bosne i Hercegovine.
I dok su Bosanci i Hercegovci „lumpovali“ po ulicama domovine do kasnih jutarnjih sati, gotovo pa sam siguran da članovi predsjedništva nisu proslavili Novu godinu onako kako su je slavili prije stupanja na položaj. Opterećeni državnim problemima i vodstvom građana Bosne i Hercegovine u Europsku uniju ponoćne zdravice su vjerovatno držali u čast Bosne i Hercegovine, što je u svakome slučaju pohvalno.
Želim da građani Bosne i Hercegovine prate svjetske trendove, ali prije toga stvore nacionalnu identifkaciju kako bi bili svjesni ko su zapravo Bosanci i Hercegovci.
Zamišljam 2011.godinu kao godinu saznanja i nacionalne svijesti, izgradnje mosta mira i tolerancije između dva entiteta, zamišljam Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i stabilnu državu.
