TESANJ.NET stranica grada
Građani Bosne i Hercegovine imaju različite stavove i mišljenja u pogledu historije Balkana, što dokazuje i činjenica da neki građani negiraju vlastitu državu, negiraju ime države u kojoj su rođeni, negiraju institucije i državne političare, a paralelno tome mijenjaju imena svih gradova koji u svome imenu sadrže prefiks “bosanski„ i uzimaju državljanstva drugih država. Mnogi građani Bosne i Hercegovine su pod hipnozom ideologije nacionalnih vođa, te razmišljaju umovima nacionalista u multinacionalnoj državi, što je apsurdno.
Najviše opstrukcije u pogledu samostalnosti Bosne i Hercegovine dešavaju se od strane građana i institucija Kantona 10 (nekadašnjeg Livanjskog kantona) koji usprkos zabrani korištenja simola „Herceg – Bosna“ od strane Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i dalje koristi ovaj simbol kao simbol kantona, te od strane Republike Srpske koja pokušava biti „država u državi“. Logično je zaključiti da pojedina geografska područja Bosne i Hercegovine funkcionišu kao samostalne zajednice i nemaju doticaja s državnom upravom, osim kada je u pitanju državni budžet.
Bosna i Hercegovina je „kuća svih nas“. Njezina državnost se temelji kroz historiju, od veličanstvene srednjovjekovne Bosne čije su granice bile najveće u historiji, a Bosna jedna od najjačih zemalja na Balkanu.
Prije 19 godina, na preporuku Arbitražne Komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u Bosni i Hercegovini održan je referendum na kojem je nezavisnost države Bosne i Hercegovine podržalo oko 67 posto građana. Nedugo nakon tog političkog poteza Vijeće ministara Europske unije u Briselu je donijelo Odluku o međunarodnom priznanju Republike Bosne i Hercegovine.
Šta o tome smatraju politički predstavnici?
Situacija nakon 19 godina u Bosni i Hercegovini je jako teška u pogledu jednakosti, budući da se u Republici Srpskoj 1.mart ne obilježava i poistovjećuje se s bilo kojim drugim radnim danom. Naime, Milorad Dodik izjavljuje: „1.mart nikada neće biti praznik, jer je neprimijerno očekivati da Srbi slave dan kada su preglasani u BiH.“
Aktuelni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović smatra da su u BiH potrebni novi talasi samopouzdanja, poverenja, sloge i međusobnog poštovanja, kako bi se preuzela puna odgovornost za sudbinu zemlje. Izetbegović je na svečanosti kojoj su prisustvovali članovi Foruma parlamentaraca i dio bošnjačkih predstavnika, bez SDP-a, pozvao svoje kolege da učine sve da građani BiH što prije budu ravnopravni s ostalim građanima Europe.
BiH do danas nije dobila Zakon o državnim praznicima, a jedan od razloga je upravo prijepor oko 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, ali i oko 25. novembra, koji se u Federaciji BiH obilježava kao Dan državnosti BiH, u znak sjećanja na odluku ZAVNOBIH-a iz 1943. godine i kojega Srbi također odbijaju prihvatiti kao zajednički praznik.
Društvena zajednica Bosne i Hercegovine nema priliku obilježavati Dan nezavisnosti BiH jer on u mnogi preduzećima, tvornicama, fabrikama, firmama, radnjama… i u Federaciji Bosne i Hercegovine sasvim običan rani dan. Najradikalniji korak kojemu se ide jeste stavljanje države zastave na vidljivo mjesto i tu je kraj. Taj čin je vrh patriotizma u Bosni i Hercegovini. Mislim da je takvo ponašanje sramotno i pitam se: „Ko zapravo obilježava Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine?“
Nekoliko hiljada Bošnjaka koji znaju svoj identitet vjerodostojno govore o Danu nezavisnosti BiH i obilježavaju ga skromno na način kakav priliči uređenoj demokratskoj državi, jer znaju da „Bosna prkosna“ bi zaplakala da zna šta se u njoj radi. Priznajem, veoma žalosno.
Zamišljam Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku državu u kojoj svi njeni građani obilježavaju državen praznike na dostojanstven način.
