TESANJ.NET stranica grada
„Jesu li oni >>narod s kojim se okrutno poigrala sudbina<<, ili su narod koji osjeća svoje poslanje, ali ga ne uspijeva preinačiti u jasnu i djelotvornu ideologiju?“ – u svojoj knjizi Dobra Bosna pita se Rusmir Mahmutćehaić misleći pritom na bošnjake.
Ljeta Gospodnjeg 2011.u susjednoj nam Republici Srbiji otvorena je Bošnjačka akadeija nauka i umjetnost „BANU“ za koju većina srpskih političara i akademika smatra da je samo pokušaj dodatnog zaoštravanja politike u Sandžaku, jer ta institucija niti niti naučna, niti umjetnička, već isključivo politička tvorevina, na što akademik Ferid Muhić odgovara riječima da BANU nema političku sekciju - kao da bilo koja druga naučno – umjetnička institucija ima takvu vrstu sekcije. Budući da političari Republike Srbije uglavnom kroz historiju pridaju važnosti onim društvenim događanjima koji su manje bitni, a one druge kao da i ne vide, nisam obraćao pozornost na BANU dok Rasim Ljajić, inače ministar rada i socijalne politike Republike Srbije nije izjavio da "Osnivanje ovakve virtuelne institucije neće riješiti nijedan problem, samo će dodatno pogoršati imidž regiona.“
Na forumu Herceg Bosne, koju je zabranio Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a čije se odredbe naravno niko ne pridržava, stoji da BANU osniva: „ekipa iz snova, Reis i Mali sandžaklija od palube, sve naučnici i umetnici...“, a zatim administrator se pita „gdje je multietničnost u osnivanju BANU-a?“
Zanimljivo, ovoga puta su se i hrvati izjasnili iako se oni vole držati po strani, i djelovati samo u situaciijama u kojima je pomenuta njihova nacija. Manjinske zajednice u Bosni i Hercegovini niko i ne pita ništa, ali kada malo bolje razmislim, niko nije niti Bošnjake pitao da li je poželjno osnivati BANU.
Naime, gotova sva politička elita Republike Srbije ima negativne stavove glede BANU-a kao i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, što je bilo svakako i za očekivati, no, ono što me uistinu iznenadilo jeste činjenica da i vodeće Bošnjačke organizacije su također dale negativne kritike o osnivanju BANU-a.
Iz Bošnjačkog kongresa intelektualaca, u svojemu priopćenju za članstvo, a koje mi je pristiglo na adresu stoji da:
Kada se govori o "BANU" treba imati na umu da je država Bosna i Herceogvina jedina bitna institucija, koju Bošnjaci moraju spasiti da bi opstali kao narod i da se samim činom osnivanja "BANU" podriva jos jedna institucija drzave BiH, Akademija Nauka i Umjetnosti Bosne i Hercegovine, ANUBiH.
Istina je, ANUBiH je sada u rukama izdajnika i ne pravi nikakve korisne akcije u odbrani države BiH, ali rješenje nije da se uništi ANUBiH, i napravi jos jedan korak ka defintivnom ukidanju BiH, nego da se borimo da ANUBIH ozdravi, da postane patriotski orijentisana.
Osim Tunje, u toj "BANU" ekipi, je još nekoliko igrača treniranih još u UDBI, uključujući neizostavnog Reisa Mustafu Cerića.
U potpisu priopćenja se nalazilo ime Dr.Borogovca Muhameda,
inače nekadašnji profesora matematike na Univerzitetu u Tuzli koji 1993.godine napušta Bosnu i Hercegovinu i odlazi u Hrvatsku, a zatim u Sjedinjene Američke Države, gdje i danas živi. Godinu kasnije osniva Bošnjački kongres, svojevrsnu organizaciju bh. dijaspore, koja ne priznaje Daytonski ustav niti politiku Bosne i Hercegovine, a Zlatka Lagumdžiju između ostalih nazva „prosrbinom“.
Iako je za Dr.Borogovca, Zlatko Lagumdžija prosrbin, Lagumdžija je predsjednik Bošnjačkog instituta u Sarajevu koji se nije želio izjasniti o osnivanju BANU-a. Pitam se zbog čega i koji su to motivi, razlozi šutnje socijaldemokrate Zlatka Lagumdžije koji obično ima naviku da sve prokomentira oštroumno i sa visine. Očito, ovoga puta je ostao suzdržan jer shvata da ko je ušao u konflikt sa svetim Cerićem izvukao je „deblji kraj“.
Nakon saslušanja stavova svih naroda u Bosni i Hercegovini, najzanimljivije je to što Sandžaklije uopće ne žele komentirati BANU, a u genezu razloga ne bih da ulazim. Kao što kaza Immanuel Kant „ rat uništi veliki dio ološa, ali ga mnogo više proizvede.“
Pretpostavit ću da na konstataciju Rusmira Mahmutćehaića o neuspjelosti realiziranja jasne i djelotvorne ideologije kod bošnjaka, gospoda iz odbora BANU-a odgovara na ovaj način. Ne bih želio neargumentovano i pogrešno aludirati, no, mišljenja sam da se počinje kreirati probošnjačka politika koja svakako nje multietnička, a kakvu nam je svijet poručio da trebamo voditi budući da za samostalno vođenje politike, vjekovi su pokazali – nismo uopće sposobni. Žalosno je što su se prije nekoliko dana zvaničnici Europske unije izjasnili da Bosna i Hercegovina već pet godina ide samo u natrag, međutim, to je uglavnom iz razloga jer institucije sa prefiksom države ili naroda otvara ko god želi bez ikakvih odobrenja i preporuke. Statistike o nezapsolenosti užasavaju, a BANU se otvara u Sandžaku. Pitam se kome...?
