ODJECI TRIBINE O IDENTITETU BOŠNJAKA

U organizaciji Foruma bošnjačkih intelektualaca 15. oktobra 2015. godine je u Sarajevu održana Javna tribina na temu “Etnički identitet Bošnjaka”. Moderator tribine je bio prof. dr. Suad Kurtćehajić, a uvodničari su bili historičar mr. sc. Hakija Zoranić, dr. sc. Mirsad Priganica i dr. sc. Amir Halep.

Interesovanje za ovu tribinu je bilo izuzetno, a mnogobrojni gosti tribine su ne samo sa pažnjom pratili izlaganja moderatora i uvodničara već su sa velikim žarom učestvovali u diskusiju na tribini. Npr. zapažena je izjava, gosta tribine, muftije sandžačkog Muamera ef. Zukorlića, koji je u svojoj diskusiji izjavio “Smatram herojem svakog pravoslavca ili katolika Bošnjaka koji kaže – Ja sam Bošnjak. To je za mene ono što jeste izvorno.” I ostali gosti tribine su iznijeli niz interesantnih podataka te je npr. argumentovano pobijena laž po kojoj je sama riječ Bošnjak u duhu turskog jezika, ukazano je na značaj bolje edukacije u školama te na potrebu nastavka aktivnosti na podizanju Tvrtkovog spomenika u Sarajevu.

1862. godine iz Hrvatske u BiH dolazi Klement Božić sa zadatkom da Bošnjake katolike u BiH nagovori da se izjasne kao Hrvati, a Srbija šalje u BiH Teofila Petranovića s ciljem da Bošnjake pravoslavce nagovori da se na narednom popisu stanovnika po prvi put u historiji BiH izjasne kao Srbi. Klement Božić i Teofil Petranović su dobro odradili svoj nečasni posao zavođenja bošnjačkog naroda za tuđinske interese pa 1891. godine Safvet-beg Bašagić piše “Znaš Bošnjače, nije davno bilo, Sveg’ mi sv'jeta nema petnaest ljeta, Kad u našoj Bosni ponositoj, l junačkoj zemlji Hercegovoj, Od Trebinja do brodskijeh vrata Nije bilo Srba ni Hrvata. A danas se kroz svoje hire, Oba stranca ko u svome šire“. Još veći pritisak na Bošnjake je nastao nakon 1918. godine kada se bošnjačko ime potpuno briše sve do 1993. godine i kada su ljudi osuđivani npr. zbog posjedovanja knjige autora Smaila Balića “Kultura Bošnjaka”. Ovaj period je bila svojevrsna bošnjačka duga mračna noć, a kada je 1993. godine, konačno svanula bošnjačka zora te se staro narodno ime Bošnjak ponovo vratilo u upotrebu, Bošnjaci su jedan period lutali u traženju svoga identiteta. U tom periodu lutanja, jedno vrijeme su Bošnjaci svoj identitet vidjeli kao religijski identitet i u tome smislu je karakteristična izjava Alije Isakovića “Ima čak i obrazovnih pojedinaca koji misle da se pod termin Bošnjak može podvesti Bošnjak-musliman, Bošnjak-katolik, Bošnjak-pravoslavac. To su proizvoljnosti, čak štetne proizvoljnosti koje mirišu na neku vrstu bh. unitarizma“. Međutim, danas je kod Bošnjaka sazrela svijest da Bošnjaci nisu samo muslimani već svi koji se osjećaju kao Bošnjaci neovisno o tome koje su vjeroispovijesti i neovisno o tome da li su ateisti. Svoj identitet Bošnjaci nalaze u svojoj kulturi i tradiciji, a kao svoju religiju Bošnjaci ne prihvataju samo islam već i sve druge religije koje su danas prisutne na području BiH ili su nekada bile prisutne. Bošnjaci više ne žele da se reduciraju na samo muslimane, jer Bošnjaci se ne mogu porediti sa Srbima i Hrvatima već se mogu porediti sa Albancima. Naime, pokrštavanje Srba su obavili vizantijski sveštenici te su Srbi usvojili pravoslavlje, a pokrštavanje Hrvata su obavili katolički svećenici te su Hrvati prihvatili katoličku vjeru. Istovremeno Bošnjaci su bili na području gdje nije trajno dominirala ni jedna od ove dvije strane te je u Bosni bila prisutna multireligioznost, a također se razvila specifična religija koja se u literaturi najčešće naziva bogumilstvom pri čemu treba napomenuti da današnji historičari ovaj termin smatraju za neprikladan već da treba koristiti termin “bosanska crkva manihejskog učenja”. Bošnjaci, ako i Albanci, jesu u većini muslimani, ali imaju u svome narodnom tijelu pripadnika drugih religija. Ovo nikako ne znači da nemuslimane treba primamljivati u bošnjaštvo već je dovoljno ne tjerati ih iz bošnjaštva.

U ovome momentu je neophodno široke narodne mase educirati i razvijati kod njih narodnu samosvijest. Kao jedan od značajnih koraka u izgradnji narodne samosvijesti potrebno je nastaviti aktivnosti na podizanju Tvrtkovog spomenika u Sarajevu te pripremiti održavanje internacionalnog simpozija o identitetu Bošnjaka sa učešćem i stranih relevantnih stručnjaka iz ove oblasti. Potrebno je da institucije BiH po pitanju zaštite bosanskohercegovačkog identiteta učine više, a također i svi intelektualci trebaju u skladu sa svojim mogućnostima djelovati više bez da čekaju na inicijativu od strane institucija, sve sa ciljem da se zaustavi zatiranje bosanskohercegovačkog identiteta. Jako je bitno da se Bošnjacima kao bosanskohercegovačkom narodu vrati njegov izvorni identitet.

Na slijedećim linkovima je dat detaljniji prikaz tribine:

https://www.youtube.com/watch?v=-fMoyR8fGME

https://www.youtube.com/watch?v=92OGz5kJJ4I

https://www.youtube.com/watch?v=pkni9DFgdyA&feature=youtu.be

About Tesanj Net

Komentariši