PRILOG ISTORIJI VOĆARSTVA

Vremeplov iz porodičnih arhiva

Tešanjsko područje je u svakom pogledu, pa i u pogledu na ljude, već odavno, da li samo po našoj zaljubljeničkoj percepciji ili stvarno – pitanje je sada, po mnogo čemu poznato i posebno od davnih vremena, a o čemu postoje i ozbiljni i po svemu relevanti podaci.

Da sam u pravu potvrđuje i nedavno Izložba pod nazivom „Grad u bronzi“ koju su osmislili i postavili mladi entuzijasti, a u knjigu pretočili Aleksandar Jašarević, kustos Muzeja u Doboju i Ernad Prnjavorac direktor Muzeja u Tešnju.

Prolazeći kroz literaturu, zapise i hronike, a sada i arhivsku građu, nailazimo na puno vrijednih podataka o životu u našem kraju, jedan od vrijednijih je i prilog u knjizi „Lepote i znamenitosti Bosne i Hercegovine, Beograd 1961. (Turustički vodič grupe autora) u kojem, na stranici 401. za Tešanj piše:

„Područje Tešnja nasledilo je iz prošlosti zaostalu poljoprivredu. Napori i ulaganja za njen razvitak su takvi da je već danas postignut ozbiljan napredak. Podignuti su plantažni voćnajci koje pojedini voćarski stručnjaci nazivaju „jugoslovenska Kalifornija

Ovdje ćemo se baviti samo novim podacima sadržanim u porodičnoj arhivi bez namjere i nakane da šire elaboriramo razvoj voćarstva i srodnih privrednih djelatnosti jer sve to zavređuje ozbiljnije istraživanje, obradu i objavu. Valjda će nekada i za to doći vrijeme naročito iz razloga što sada već imamo niz značajnih i interesantnih voćnjaka urađenih po novim mjerilima i standardima.

Valja još napomenuti da je prema podacima koje iznosi Aladin Husić u svojoj knjizi:Prilozi za historiju grada Tešnja, Tešanj 2017. na stranici 72-73., u tešanjskom kraju 1540. godine vinovom lozom bilo zasađeno oko 5 dunuma i da je 1565 godine proizvedeno oko 6.500 litara vina, a da je „do kraja 16. stoljeća… bilo preko 100 dunuma pod vinogradima, što je deset puta više u odnosu na stanje tridesetih godina 16. stoljeća“.

Bilježimo i dvije anegdote koje je pričao rhm Nurija Brkić, a on ih čuo od svoga oca Abdulaha, koji je kazivao da je negdje pročitao:

Priča se da su bosanski vojnici, ratujući za ćeif i potrebe Osmanskog carstva tamo negdje u Aziji, naišli na nepoznatu vrstu krušaka i da je jedan od njih uzeo kalem te kruške i u puščanoj cijevi ga prošvercovao do Bosne i Hercegovin, odnsono do Tešnja i da ih je okalemio i da su se primile. Možda i da bude istina jer ljubav je ljubav.

Pričalo se i da je neki veliki trgovac trgovao sa Bečom ili Peštom i izvozio velike količine suhog voća i pekmeza za nekog vojnog liferanta u Austiji ili Mađarskoj pa tako jedne prilike preveze on robu skelom preko Save i prilikom primopredaje i pregleda u jednom ćupu s pekmezom zapazi utopljenog miša. Strahujući od toga da će primalac robe odustati od kupovine i da će imati i druge belaje (valjda je i tada bila kakva inspekcija, a ne kao sada što je nema) naš ti trgovac brzo onog miša za repić pa u usta i proguta. Primalac začuđen brzinom i apetitim trgovca priupita ga:“ šta to bi“ a mu reče:“ma to je ostala jedan kruška takiša pa nisam mogao odoljeti da je ne pojedem“.

I to se pričalo, a možda je tako i bilo:nužda je nužda.

Donedavno su stariji ljudi pričali da je bilo onih, a među njima je bio i Abdulah Brkić, koji su kalemili voćke gdje god su zapazili pogodnu „podlogu“ pa su mi tako pokazivali pojedina stabla krušaka i trešanja govoreći:“I ovo ti je djed kalemio“.

U porodičnoj arhivi nađoh podosta korespodencije i računa u vezi sa nabavkom sadnica i voćarske opreme, a u jednom pismu iz perioda Prvog/velikog svjetskog rata Osman Brkić piše bratu Abdulahu na front, pored ostalog i slijedeće:“….zdravo samo imade puno posla sad nam 3 sobice radi dvanajest ljesa radi a imade ________ (nečitko) i kalemuša ___________ (nečitko) ili sasvim mala ostale krušaka nikakvi nejma a sve su se tvoje takiše omladili i kesten….“.

O prospektima i katalozima sam već pisao pa je interesantno napomenuti da su postojale razne voćarske zadruge i specijalizovane trgovine koje su se bavile voćarstvom.

U porodičnoj arhivi nađoh i popis naziva jabuka i krušaka iz 1951. godine na imanju Abdulaha Brkića, i to:

Red. br

J a b u k e

Red broj

J a b u k e

01.

Biovača

26

Alekander beli

02.

Prancija

27

Petrovka bela

03.

Palučka

28

Petrovka šarena

04.

Elifarma

29

Zelenika Predorska

05.

Šećerlama

30

Srčika Slovenska

06.

Raškovača

31

Crvenikekod hambara

07.

Prancija crna

32

Crvenike od Džemalbega

08.

Srčika naša

33

LibernačVinetrskiMičurinova

09.

Srčika bela

34

Signe Zils Danska(unovembru zreli

10.

Đulafija šarena

35

Ghe Onen

11.

Petrovnjača krupna

36

Antovka (60deka zimska

12.

Petrovnjača sitna

37

Antovka Šefranova

13.

Šimšira

38

Anik sedi (dugo se drži zimi)

14.

Gradska

39

Belle Fleur Kitajska zimska

15.

Samoniklioca od Ahme

40

Kolon Kitajska

16.

Prdulja

41

Pepin Šafranov izdržljiva zimska

17.

Bezimena slatka

42

Slavjanska zimska

18.

Delišes američki

43

Kaselka

19.

Budimka

44

Veliki ljetni Bambur

20.

Tetovka

45

Bebreča jesenja

21.

Kolačara Konjička

46

Astrahan crveni

22.

Kanada

47

Astrahan beli

23.

Kožarka

48

Kalvil crveni

24.

Pramenka zlatna

49

Kalvil beli

25.

Batulenka

50

Zimnjača

K r u š k e

K r u š k e

01.

Ranka

25.

Tvrdulja dolska

02.

Gračanka

26.

Parlovača

03.

Lipnjača

27.

Mednjača

04.

Ćepeklija mliva

28.

Lepojka

05.

Ćepeklija vinasta

29.

Giot

06.

Ćepeklija bela

30.

Viljemovka

07.

Ćepeklija crna

31.

Zimska kasna

08.

Lubenica

32.

Riđavka

09.

Jeribasma

33..

Zelenkorka

10.

Muhinka

34.

Žutokorka

11.

Mirušavka krupna

35.

Kožarka

12.

Mirušavka sitna

36.

Tvrdulja

13.

Mirušavka golubova

37.

Pariska kontesa

14.

Mirušavka Medarića

38.

Divljaka

15.

Prikotnjača

39.

Kosovka

16.

Škrljka

40.

Hćepanka (?)

17.

Tikvenjača-mačija glava

41.

Avranška

18.

Arapka

42.

Buzdohanlija

19.

Dimnjača

43.

Slatka zimska

20.

Batva

44.

Slatka poljska

21.

Miholjka

45.

Tvrda dolska

22.

Karamut

46.

Lisica

23.

Karamut crni

47.

Takiša

24.

Kamišovka- Karpovka

48.

Mirušavka Šišina

O Selim Brkic

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *