KRITIČARI O AMIRU BRKI, priredio dr. Muhidin Džanko,
Opća biblioteka, Tešanj, 2020.
(Izvor: Hayat.ba)
____________________________________________________________________________
Možda bi bilo dovoljno navesti imena svih onih književnika, kritičara, estetičara, povjesničara, sveučilišnih profesora koji su meritorno, nerijetko i sa iznimnom znanstvenom akribičnošću, pisali o poetskim, proznim, kulturologijskim pothvatima akademika Amira Brke. No, knjiga Kritičari o Amiru Brki nije samo sinteza radova nastalih inspiracijom Brkinim djelima. Dapače, njen priređivač, sveučilišni profesor dr. Muhidin Džanko, ispravno rezonira: “Tu iznimnu književnu i kulturnu reputaciju, kao i recepciju cjelokupnog stvaralaštva i društveno-kulturnog djelovanja, Amir Brka zavrijedio je ne samo impresivnim obimomm svoga književnog i kulturnog djelovanja, već, prije svega, njegovom vanrednom književno-estetskom kvalitetom i stalnim kreativnim nadmašivanjem bilo kakvih kanona ili limita u ispisivanju svoga originalnog artističkog rukopisa.”
Priređivač je knjigu podijelio na poglavlja: Poezija, Proza, Kulturna i opća historija, publicistika.
Temeljno pjesnik, najsnažnija persona suvremene bh. poezije, logično je, ponajveći predio knjige pripao je autoricama i autorima koji su iznosili sudove o Brkinom poetskom opusu. Tu nalazimo tekstove Alije Pirića, Ejuba Todorovca, Rize Džafića, Hazima Akmadžića, Muhidina Džanke, Isnama Taljića, Arasa Borića, Željka Grahovca, Seada Mahmutefendića, Atifa Kujundžića, Zorana Bognara, Ljiljane Šop, Dijana Kalača, Žarka Đurovića, Mirsada Kunića, Radivoja Šajtinca, Vedada Spahića, Gradimira Gojera, Fabijana Lovrića, Muniba Delalića, Stevana Tontića, Vojislava Vujanovića, Darije Žilić, Ferida Muhića, Momčila Spasojevića, Envera Kazaza, Naide Mujkić, Edina Pobrića, Mirka Marjanovića, Milana Garića, Almira Zalihića, Anise Avdagić…
Rasvjetljavanje i estetsku valorizaciju proza Amira Brke nalazimo u tekstovima Isnama Taljića, Željka Grahovca, Ibrahima Kajana, Faruka Šehića, Admirala Mahića, Izeta Handžića, Mirsada Kunića, Muhameda Filipovića, Muniba Delalića, Ljiljane Šop i Mirka Marjanovića…
U predjelu ove obimne i po kulturnu povijest Bosne i Hercegovine iznimno značajne knjige nazvanom Kulturna i opća historija, publicistika pišu Muhidin Džanko, Esad Zgodić, Lamija Hadžiosmanović, Atif Kujundžić, Almir Fatić, Franjo Bratić, Gradimir Gojer, Sadik Šehić, Almir Fatić, Ibrahim Kajan, Ferid Muhić, Enver Kazaz, Fuad Šišić, Husein Galijašević, Omer Hamzić, Mina Kujović, Aladin Husić, Enver Kazaz, Husnija Kamberović, Aron Albahari, Benjamina Londrc i Dževad Drino.
Kakva galerija respektabilnih osoba, sa itekako potvrđenim djelima!
Njihovi prilozi u rasponu od nepretenciozne bilješke do iznimno studiozne esejistike, svaki na svoj autentičan i odgovoran način donose, u krajnjem skoru, sliku umjetnika i kulturologa Brke sa svim njegovim uistinu iznimnim kvalitetima!
Ovakve knjige su uistinu rijetke.
Nažalost, nemamo u bh, pa ni u regionalnim okvirima, tako kvalitetnih opusa kakav je ovaj akademika Amira Brke.
Ova knjiga je i jedan biljuran doprinos tešanjske Opće biblioteke istraživanju Brkinog osebujnog umjetnički vrhunskog “kamena”, koji je ovaj tešanjski umjetnik i virtuoz pjesništva ugradio u monument bosanskohercegovačke kulturne šarenice!