Predstavnička svijest

Budi gospodar svoje volje,
a sluga svoje svijesti.
Demosten

Zakonom o lokalnoj samoupravi FBiH je navedeno 29 nadležnosti općine. Neke od njih su jednoznačne i obaveza samo općine, a neke su podijeljenje sa drugim nivoima (kanton, entitet, država). Nižim propisima predstavničkih organa je potrebno struktuirati obaveze različitih nivoa iz iste nadležnosti kako ne bi istu stvar radili različiti nivoi. I kako ne bi ostajao prostor za izbjegavanje odgovornosti, manipulisanje u komunikaciji sa javnosti i međusobne optužbe, umjesto institucionalne saradnje i sinergije javnih vlasti. Zakon je utvrdio da su organi jedinice lokalne samouprave vijeće i načelnik/ca. Međusobni odnosi vijeća i načelnika/ce zasnivaju se na principima međusobnog uvažavanja i saradnje, uz pojedinačnu odgovornost za ostvarivanje vlastitih nadležnosti i zajedničku odgovornost za funkcioniranje jedinica lokalne samouprave. Zakon je definisao i način izbora ovih organa.

Višestranački demokratski sistem, po svojoj postavci i logici funkcionisanja, gleda na općinsko vijeće kao predstavnički organ građana, jer građani neposredno biraju. Dakle, to nije predstavnički organ političkih stranaka, mjesnih zajednica, privrednih subjekata, nevladinog sektora, interesnih grupa ili pojedinaca. Izabrani predstavnici, nakon završenih izbora, polažu zakletvu da će poštovati ustav, zakone i općinski statut. Tim činom se zaklinju i obećavaju građanima da oni imaju isti cilj, dakle oni su sada na kolegijalnoj ravni primarno vijećnici jedne općine. Oni su međusobno kolege. Bez obzira na činjenicu, kojom demokratija podrazumijeva da će se razviti struktiranje odnosa u općinskom vijeću po različitim dimenzijama, oni ostaju primano kolege koji imaju isti cilj.

Tehnologija rada općinskog vijeća se ogleda kroz sjednice, a poslovničkim normama definiše što bolja priprema tih sjednica. Vijećnici, u tom smislu, formiraju klubove vijećnika po istom principu: vijećnici koji su dobili podršku građana sa liste jedne stranke, ili udruživanjem više vijećnika sa različitih lista ili nezavisnih kandidata, koji imaju slična opredjeljenja i izborna obećanja. No klubovi vijećnika nisu nikakvi organi općinskog vijeća (kao što su to različite komisije koje općinsko vijeće imenuje) i njihovi stavovi sami po sebi nemaju nikakav proceduralno obavezujući značaj. Značaj imaju stavovi raznih komisija ako općinsko vijeće gradi sopstveni autoritet i poštuje integritet komisija koje je samo imenovalo. Radi se primarno o stručnim komisijama koje treba da pomognu laičkoj strukturi općinskog vijeća (po određenim pitanjima) da pomogne i olakša podršku predloženih sadržaja koji stignu na sjednice općinskog vijeća, ili da unaprijede taj sadržaj svojim prijedlozima.

Ako bi razvijale prakse po iznesenom pristupu, vijećnici bi imali mnogo veći uticaj i značaj u organima lokalne samouprave. Njihov integritet i autoritet općinskog vijeća bi značajno porastao na integralnoj i institucionalnoj ravni. Općinska vijeća ne bi bili predizoborna pozornica tokom trajanja mandata. Vijećnici pozicije ne bi nekritički, neprikosnoveno i sebično držali stranu općinskog načelnika i drugih javnih funkcionera koji dolaze sa istim političkim programima i izbornim obećanjima, kao što vijećnici opozicije ne bi samo iz istih razloga bili protiv. U općinskom vijeću bi se razvila kolegijalna, kompetentna i nepristrasna diskusija u korist najboljih rješenja, odluka, smjernica. Kvalitet te diskusije bi donosio vjerodostojnost i gradio povjerenje onih koji su glasali za bilo kojeg vijećnika i političku platformu sa koje su dobili podršku pri izborima, a ne sam čin glasanja. Time bi općinsko vijeće moglo biti pravi partner općinskom načelniku, moglo bi ostvariti kvalitetnu saradnju i realizovati svoju odgovornost.

Vrijeme trajanja izborne kampanje je 30 dana pred izbore, i organi jedinica lokalne samouprave treba prije toga da odgovorno rade 1430 dana na institucionalnoj izgradnji, kontinuiranom podizanju efikasnosti javnih usluga i višem stepenu uređenosti javne i poslovne infrastrukture, većem stepenu ravnopravnosti svih građana pred šalterima i javnim uslugama. To je trajni zadatak svih sudionika koji se bave politikom i javnim poslovima. Javne institucije i javni funkcioneri trebaju biti nezamjenjiv zajednički cilj, i kao posljedica zakletve vijećnika i načelnika sa početka teksta, te dostupne svima na isti način neovisno ko je kako glasao, neovisno ko je s kim koliko dobar ili koliko ko ima kapitala.