Ima mnogo puteva kojima Bosna i Hercegovina može ići,
samo ih nismo još pronašli.
Poznata bosanska sevdalinka, Put putuje Latif-aga, je pjesma koja žali za ljepotama i običajima Banja Luke, Bosne i Hercegovine. Predaje kazuju da je Latif-aga služio vojsku u Grazu i bio zagovornik da se Bošnjaci ne iseljavaju u Tursku. No njegov prijatelj Sulejman je ostao u Turskoj i služio Turskoj vojsci u odbrani Dardanela. A u pjesmi se nalazi pitanje: “Moj jarane, Sulejmane, je l’ ti žao Banja Luke, banjalučkih teferiča, kraj Vrbasa akšamluka? I tekije Hadž-kadića, i jalije Tetarića, i pobrđa Đumišića, Kul-mahale Dervišića, lijepe Fate Maglajlića?“. Odgovora u pjesmi nema. Baš kao što nema dogovora oko ispunjavanja uslova za EU i NATO put Bosne i Hercegovine.
Kao što nema reakcije Vijeća sigurnosti UN-a na konstatacije Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christian Schmidta u svom najnovijem šestomjesečnom Izvještaju o stanju u BiH, a koji se odnosi na period od aprila do oktobra 2024. godine. U tom izvještaju, između ostaloga stoji: “Uoči glasanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Rezoluciji o Srebrenici istog dana, Vlada Republike Srpske usvojila je takozvani nacrt Sporazuma o “mirnom razdruživanju” – dokument koji zanemaruje državnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Nakon usvajanja Rezolucije UN o Srebrenici, u Beogradu je 8. juna 2024. godine održana prva Svesrpska skupština “Jedan narod, jedna skupština – Srbija i Srpska” sa ciljem usvajanja Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajednička budućnost srpskog naroda”
U isto vrijeme, Evropska komisija je objavila paket o proširenju čiji je ključni dio izvještaja: ocjene o napretku reformi svake od zemalja koje su na putu prema članstvu u EU. Šta u izvještaju stoji o napretku na EU putu BiH, a šta susjedne Srbije? Prema pisanju portala www.vijesti.ba, u izvještaju se navodi da su odnosi Srbije s Bosnom i Hercegovinom dobri i općenito stabilni, iako je rezolucija UN-a o Srebrenici dovela do političkih napetosti. Kaže se i da visoki zvaničnici Srbije učestvuju na nelegalnom “Danu Republike Srpske”, 9. januara.
Dakle ni za Vijeće sigurnosti, ni za Brisel nema problema. Sve je potaman. Manje – više. Odnosi su dobri i stabilni bez obzira na očigledne institucionalne destrukcije Bosne i Hercegovine, bez obzira na konkretne antiustavne i antidejtonske aktivnosti. Oni (Njujork i Brisel) očekuju da se u Bosni i Hercegovini dogovore: oni koji hoće sa onima koji neće Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu!? Djeluje prilično nestvarno i nemoguće. Ali izgleda da nema problema ni za dio struktura vlasti koji nisu za destrukciju Bosne i Hercegovine. Njima je prioritet ko će od njih biti na vlasti a ne kako će se nositi sa destrukcijama. Zato bi sada mogla nastati nova pjesma (neka vrsta parodije): Moj jarane, Bakir-aga (ili El-medine) je l’ vam žao, pola Bosne. Je l’ vam žao pola Bosne, a i Hercegovine?
Imena su slučajno upotrebljena, prikladna su, ali su mogla biti napisana i mnoga druga. Jasno je da je pred nama (pred nama koji smo za Bosnu i Hercegovinu kao uređenu državu u kojoj će se prava i obaveze svih poštovati i institucionalno osigurati) iznimno teška dilema. Teška koliko je bio i sam Dejtonski sporazum. Ali da bi uradili najbolje što možemo, da biste vi koji ste preuzeli odgovornost da donosite odluke to uradili, morate prestati sa međusobnim optuživanjem. Jer ako se nakon 30 godina optužujete i dokazujete ko je među vama “izdajnik”, ko je “saradnik KOS-a”, ko je “mafijaš” a ko ima veze sa “kartelom”, vi nemate nikakve šanse. A ni mi s vama.
Međusobnim optuživanjem umanjujete sposobnost traženja teških odgovora i dogovora. Razgovarajte, tražite odgovor. Odgovor ne leži u tome ŠTA nije dobro, to je odavno svima jasno. Odgovor treba tražiti ŠTA i KAKO je najbolje moguće. Treba nam odgovor, kakav je – takav je, ali da to bude bh odgovor. Ako ikako može i bh dogovor. I da taj odgovor i dogovor ima samo jedan glas. Isti glas, ma ko ga zastupao. A nakon toga, ako ipak bude unutrašnjih glasova protiv Bosne i Hercegovine, onda će bar biti lakše boriti se s njima. Ili možete nastaviti ovako, optužujući se međusobno ko će biti kriv za rješenja koja će nametnuti Visoki predstavnik, kao što je to već najavljeno za državnu imovinu. Tako radeći uvijek će neko biti kriv, ali rješenja će biti sve lošija i lošija po Bosnu i Hercegovinu.