Jedna prazna, u drugoj nema ništa

Prvi korak prema promjeni je svjesnost;
drugi je prihvaćanje.
Nathaniel Branden

Na pitanje novinarke TV N1, bivšem ministru sigurnosti te zastupniku u Parlamentu Bosne i Hercegovine, g-dinu Draganu Mektiću, početkom 2021. godine: Šta radite?, odgovorio je: „Ne radimo ništa, ili što bi naš narod rekao, mlatimo praznu slamu, odnosno preljevamo iz šupljeg u prazno. Mi nemamo nijedne ozbiljne tačke, mi smo došli do toga da samo još trebamo da raspravljamo o uticaju vlage na kredenac“.

Ovih dana, tačnije u subotu, 17. maja 2025. godine, na usvojeni zaključak Predstavničkog doma PSBIH (prošle sedmice) kojim se nalaže predsjedavajućoj Vijeća ministara da pošalje u proceduru provjere za Nebojšu Vukanovića za imenovanje na poziciju ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, odgovorila je Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, g-đa Borjana Krišto: “Za potvrdu imenovanja ministra nužna je podrška parlamentarne većine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH (od koje je upravo dobila zahtjev – stav, op. autora), što znači da imenovanja ne mogu biti provedena jednostranim pritiscima ili blokadama, već isključivo kroz politički dijalog i konsenzus”.

Isti dan, g-din Bakir Izetbegović se obratio povodom 32. godišnjice organizacije Žene Stranke demokratske akcije, te se osvrnuo na prošlost ali i na aktuelno stanje: Kreću sa nekim šestorkama. Ne diraju stranke čije se politike baziraju na pokušajima da postignu ratne ciljeve već idu na nas. Šestorke, osmorke, trojke. Protiv mene organizovali jedanaestorku. Takva upornost nas je dovela do ovoga gdje smo sad. Nađu neku alternativu, nesposobnu, potkapacitiranu, koja priča o meritokratiji, a najlošije kadrove postavlja, servilnu i ulizivačku koja je lagala i sebe i narod da se Dodik promijenio. Vidimo kako se promijenio. Doveli su nas do najteže političke, ustavne i sigurnosne krize, ali i do velikih zaduženja, minusa u javnim preduzećima

No g-din Izetbegović nije propustio da ukaže da su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i njegov režim generatori krize u BiH, uz ono što dolazi iz Beograda. Tvrdi da su stranke „Trojke“ sebe dovele “pred zid” jer ako neko savlada Dodika to će biti on sam sa svojom politikom koja nema budućnost.

Ove tri izjave, tri stava, tri mišljenja kazuju više nego dovoljno. Prva, iz 2021. godine koja kazuje da na najvišem državnom nivou „mlate praznu slamu“ (kada je u Parlamentu BiH sa SNSD i HDZ sudjelovala SDA). Druga, nakon više od četiri godine potvrđuje prvu koja je prisutna i danas, i iz usta „državne premijerke“. G-đa Krišto, javno i bez ustručavanja, pokazuje da parlament ne znači ništa, da institucije ne znače ništa, da je politička stranačka volja (etnička) ta koja određuje stajanje u mjestu, kretanje nazad ili pokušaj kretanja naprijed koji ne vodi nigdje. Treća izjava, iz usta čelne osobe najjače političke stranke u Bosni i Hercegovini (po podršci koju ima i broju izabranih javnih funkcionera na svim nivoima), iznova pokazuje da se zna kakav je odnos međunarodne zajednice u pogledu podrške institucijama Bosne i Hercegovine, kako intervenišu i koju alternativu traže, ali otkriva i nedostatak samokritičnosti u pogledu činjenice da je neko okupio njih 11 protiv jednog. Ima li snage za nove ideje i nove akcije, za resetovanje i restartovanja međusobnih odnosa, redukcija 11+1, ne na jedan nego na razumnu mjeru i prepuštanje vodstva novim osobama? Mogu li rukovodstva stranaka 11+1, pronaći snagu da budu podrška novim osobama, da naprave osobni iskorak nazad radi zajedničke sinergije i novog iskoraka svih zajedno? Jer ako nije ništa „do nas“, i ako je to cijela istina, onda je sasvim nejasno kako se može očekivati da Milorad Dodik pobijedi sam sebe, jer on sa svojom politikom koja nema budućnost opstaje već 15 godina. I sa Draganom Čovićem.

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020