Kolegijalnost

Kolega kolegi treba biti kolega.

Kolega je onaj koji je s nekim iz iste struke, istog zvanja, ranga ali i onaj koji s nekim u nečemu zajedno učestvuje bez obzira na zvanje i hijerarhiju. Neko opet kolegu identifikuje jednostavno kao saradnika, partnera, saborca. Kako god, čini se posebno važnim vratiti u fokus temu kolegijalnosti na pravi način kako bi se gradila organizacijska kultura. U mnogim organizacijama koje prate savremene trendove na dnevnom redu su već duže vrijeme tim bildinzi, rješavanje konflikata nenasilnom komunikacijom, motivacija i slični organizacijski alati. U suštini se radi o tome da se novom frazeologijom i sadržajem dođe do stare dobre kolegijalnosti. Kolegijalnosti koja podrazumijeva da se u nekog možeš pouzdati i da se taj neko može u tebe pouzdati. Ali čini se da svi ti novi alati ne daju efekat koji bi svakoj organizaciji bio potreban.

Efekat koji bi održao zajedničke vrijednosti među kolegama i kada je sunčano, i kada grmi i sijeva; i kada stvari idu lagano i kada baš ne idu, i kada se obilježavaju dobri rezultati i kada se preživljavaju porazi, i kada se koriste prilike i kada se otklanjaju slabosti. Kolege ne moraju krenuti sa iste tačke ali trebaju imati svijest da istom zajedničkom cilju putuju. Kolega uvijek vodi računa da svoj posao uradi tako da je njegovom kolegi lakše uraditi njegov posao. Kolega ne trči samo za svojim ciljem, ne ističe samo sebe, ne promoviše samo sebe nego uvijek jednim okom gleda gdje je njegov kolega, treba li mu podrška, svjestan važnosti zajedničkog putovanja. Kolega nikada neće misliti kako je ono što on radi važnije od onoga što radi drugi kolega. Govoriti o kolegijalnosti znači govoriti o najdubljem karakteru same ličnosti. Imati svijest o tome znači da se kolege nalaze na komotnoj stazi.

Većina ljudi današnje generacije živi bolje nego kraljevska porodica prije 100 godina. Ipak mnogi su nesretni i u teškoj situaciji. Nauka i tehnologija su donijele velike prednosti. Mnogi su platili visoku cijenu za to, a najveću cijenu je platila okolina, planeta Zemlja. Tražeći sreću na Zemlji generacije uništavaju život na Zemlji. Zato ne treba tražiti uzore među onim koji su stekli prednost u udobnosti i komforu. Ljudsko zadovoljstvo može doći samo iznutra, ne iz vana. Kolege bi trebale afirmisati novi pristup. Kolegijalnost bi trebala počivati na istinskim vrijednostima a ne na tim-bildingu. Kolegijalnost koja shvata prednosti zajedničkog rada, zajedničkog sistema vrijednosti, zajedničkih ciljeva, zajedničke snage i koja ne folira povjerenje i odanost, koja daje više nego što uzima, koja sebičnost ostavlja na kraju a ne gura je na početak, koja kreira pouzdanost na duge staze. Kolegijalnost koja razumije da su logična različita zanimanja, različiti opisi poslova, različite uloge, ovlaštenja i odgovornosti, različita uvjerenja i druge razlike te da ona nisu nikakva smetnja razvoju kolegijalnosti. Takva kolegijalnost može napraviti promjenu. Ako je čovjek čovjeku postao vuk, možda bi kolega kolegi mogao biti pravi kolega i tako spasiti čovjeka od besmisla utrke života bez života. Zaista se vrijedi potruditi.

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *