Protesti

“Ko ne zna, a ne zna da ne zna – opasan je- izbjegavajte ga!

Ko ne zna, a zna da ne zna – dijete je – naučite ga!

Ko zna, a ne zna da zna – spava – probudite ga!

Ko zna i zna da zna – mudar je – slijedite ga!”

Konfučije

Svaki nered koji se desi je signal da trebamo svi zajedno razmišljati o onome što nam se dešava i u čemu smo. Ne samo oni ugroženi, ne samo oni koji su njih ugrozili, nego svi – svi smo odgovorni za zajednicu i tu nema izuzetka.“, kazuje Mr. Sulejman hfz. Bulari u posljednjem broju „Preporoda“. Razmišljajući o poruci hfz Bugarija, prije svega bi valjalo vidjeti ko su oni koji su ugroženi, a onda ko su oni koji su ih ugrozili. To može biti pitanje osobnog stanja ili čak osjećaja, ali to neće biti dovoljno. Da bi imali jasnu sliku i mogli popraviti stvari, stanje učiniti boljim, to mora biti pitanje prava i odgovornosti, nadležnosti i ovlaštenja. Inače će anarhija prevladati.

Apsurdna je činjenica da je plenum građana u Zenici tražio ostavku načelnika Smajlovića, koji je u tri izborna ciklusa dobio podršku građana u iznimno velikom procentu. Broj građana koji je zadovoljan sa radom načelnika Smajlovića (29.083 prema rezultatima posljednjih izbora) je 118 puta veći od broja građana (500) koji traži njegovu ostavku. Načelnik Smajlović nije obećao da će svi problemi biti riješeni, nije obećao da će svi biti zaposleni, nije obećao da će riješiti državne probleme, a danas traže njegovu ostavku. Načelnik Smajlović je odgovorno i uglavnom uspješno radio ono što je obećao. Pa zbog čega traže njegovu ostavku?

Svako ko hoće može uporediti lokalne zajednice u BiH, život po općinama: privredne aktivnosti, kulturne i sportske aktivnosti, društveni aktivizam, lokalnu vlast i administraciju, javne ustanove i preduzeća, škole, vjerske zajednice, čistoću ili šta već želi upoređivati. Koristeći iste kriterije i ista područja doći će do jasnih pokazatelja koji općinu Tešanj rangiraju u sam vrh, u nekim elementima apsolutno zauzima prvu poziciju, u nekim malo niže ali opća ocjena je veoma visoka. Ako bi se, nakon toga, uradila i jedna druga ocjena, ocjena kojom se rangira pozicija lokalnih vlasti, kantonalnih, entitetskih i državnih u pogledu ispunjenja obaveza na temelju zakonskih ovlaštenja ali i izbornih obećanja, dobili bismo da su općinske vlasti daleko efikasnije, transparentnije i racionalnije od viših nivoa, te da je najmanje efikasna državna vlast, zatim entitska (FBiH), a onda kantonalne. Po postojećem ustavnom rješenju to je i očekivani rezultat, bez obzira na političku strukturu vlasti. To pokazuju i izborni rezultati na općinskim nivoima gdje građani daju visok procenat podrške kandidatima koje veoma dobro poznaju, iako se na općim izborima dešavaju velike promjene u stranačkoj strukturi vlasti. Obadvije ocjene koje je veoma jednostavno činjenično potvrditi vode sljedećem zaključku: protesti usmjereni protiv viših nivoa vlasti ne mogu ni na koji način identificirati sa sličnim protestima na općinskim nivoima.

Tešanj je primjer dobre prakse. To su priznale relevantne domaće i strane institucije. To znači da postoji sistem, da postoji lokalna vlast koja zna kuda lokalna zajednica treba da ide, koje ciljeve treba dostići, koja poboljšanja treba praviti, koje slabosti treba otklanjati. Taj put je postao prepoznatljiv. Tešanj može ići tim putem. Tešanj može sam sebe promovisati! Tešanj ima ljude za takav put. Potrebno je da se istrajno radi – ne samo sa tešanjskim poduzetnim duhom, znanjem, kapitalom i društvenim aktivnostima, potrebno je da se radi na trajnim vrijednostima i društvenoj etici. To uključuje interakciju svih građana i institucija, svih društvenih faktora i to nužno uključuje poštivanje reda i uvažavanje odnosa. To je civilizacijska demonstracija tešanjskog nasljeđa, današnjih genercija i onih koje dolaze. Time ne treba niko manipulisati, i to ne bi smio niko zloupotrebljavati.

Naravno da se ne radi samo o tome ko je personalno u vlasti, ili ako neko hoće, koja stranka ima najveći uticaj nego se radi o uspješnoj interakciji života u lokalnoj zajednici, uspješnoj interakciji građana i institucija međusobno i unakrsno. Ali ako neko želi oslabiti uticaj neke stranke, ili osporiti pojedinačni doprinos, onda on izvlači slabe tačke, neke loše detalje, neke fleke sa bijelog zida i stavlja pod reflektor. Nikada mi neće biti jasno da onaj ko to radi ne vidi da radi protiv svih, i protiv samih sebe. Izbacajući u eter na sav glas, i na daleko, stvari koje se mogu popraviti bez buke i galame, smanjuju prilike za bolji život. A onda pročitam i gore od toga. Potpuna laž. Da bi se dao značaj protestima u Tešnju (okupilo se 30, 50 ili 100 ljudi, ne znam), objavi se kako je razlog protesta što općinski načelnik nije odgovorio protestantima!? I još da se neko u Tešnju htio samospaliti!? A Općinski načelnik ih potpuno uvažio (bez obzira na broj, na strukturu zahtjeva i na to o kome se radi). Uljudno primio zahtjeve, i uljudno uručio odgovore. A prema Statutu Općine Tešanj građani općine Tešanj imaju institucionalni mehanizam u svojim rukama za pitanja iz ovlaštenja općinske vlasti. Ali da bi to funkcionisalo, oni koji staju na čelo protesta moraju imati minimum znanja o tome, minimum društvene odgovornosti za promjene koje traže. Uz to, oni koji staju na čelo protestanata trebali bi imati veći ugled od same vlasti, ugled kod svojih komšija, prijatelja, ugled u sredini. Nije dovoljno biti glasan. Nije dovoljno misliti samo rušilački. Mora se biti bar malo kreativniji od same vlasti. A to ne bi trebalo biti teško ako je vlast takva kakvom je neki smatraju. Još manje bi bilo teško u okviru demokratskih pravila formirati novu stranku, ako nijedna postojeća ne valja, i izaći na izbore, predstaviti se građanima, dobiti podršku i realizovati sve to što traže da drugi realizuju. Ili se možda ipak ne radi o tome? Možda je lakše praviti haos bez ikakve odgovornosti?

Nema sumnje da protesti građana u BiH imaju dobru stranu. Dobro je vlast podsjećati na društvene probleme, dobro je vlast pritiskati da radi više i bolje jer su građani, odnosno narod, iznad vlasti. Nije dobro ako se to radi izvan okvira ustava i zakona, ako se želi po svaku cijenu samo neko otjerati ma šta bilo nakon toga. To je znak nemoći, beznađa. To jeste ponekad izraz onih najnemoćnijih ali često i onih koji koriste svoju priliku u nesreći drugih. Izazov jeste veliki, i pravo pitanje jeste kako dalje? Odgovor nije nimalo lagan, i ulica ga ne može dati. Stoga naš najveći problem nije loša vlast kako se dugo vremena medijski predstavlja. Da me niko ne shvati pogrešno, odmah ću se složiti da je vlast loša (iako nisam nikako sklon generaliziranju). Ali mi imamo mehanizam promjene vlasti pa zašto ne izaberemo vlast koja je dobra? To je naš najveći problem, što svih ovih godina građani i narodi nisu iznjedrili bolju vlast. Stoga bih rado pozvao sve koji su u prvim redovima javne kritike, neka ponude građanima listu kandidata – stručnjaka koji će izabrati kao novu vlast. Mehanizam društvenih promjena u višestranačkom demokratskom sistemu je izborni proces. Ako neko želi po svaku cijenu da bude bolje, samo što to želi, ne vjerujem da će se nešto promijeniti. Moraju se imati jasni ciljevi, mora se razumjeti složenost državno-pravnog okvira, mora se imati znanja i vještina i sve to utemeljeno na ljudskim vrijednostima, društvenoj etici kandidata na izborima. Ako se složite sa ovim, složićete se i s tim da baš i nemamo dovoljno izbora između nešto više od četiri miliona stanovnika.

A možda i treba biti još gore da bi bilo bolje.

Fuad Šišić

Raduša bb

7460 Tešanj

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *