List Bobovac, broj 215: Intervju sa premijerom ZDK Fikretom Plevljakom

INTERVIEW: Predsjednik Vlade ZDK-a mr. Fikret Plevljak

Pokušavamo Vareš držati u prioritetu

S pitanjima koja nisu ni umilna ni ugodna, a gomilaju se već godinama, potražili smo odgovore na glavnoj adresi u sjedištu Kantona. Pristupačnost premijera – što je osobina koju kod političara i dužnosnika tog ranga, ruku na srce, svijećom treba tražiti – omogućila nam je da ih dobijemo i napokon iz Zenice donosimo ovaj ekskluzivni intervju.

Gospodine premijeru, Vi ste na polovici svoga mandata, dakle možemo relevantno govoriti o odnosu Kantona prema Općini Vareš barem kroz protekle dvije godine. Pritom želim podsjetiti da je, u vremenu do 2010. godine, općina Vareš smatrana taocem politike: imala je načelnika iz SDP-a dok je Kantonom upravljala SDA. Ali ne očekujem da sad politiziramo i lamentiramo nad “prolivenim mlijekom”, nego Vas želim pitati: može li se nešto od tih odnosa spasiti i imate li povratnih informacija o tome je li se vareški osjećaj zapostavljenosti u novije vrijeme išta umanjio?

Na žalost, sve što ste rekli u pravu ste, iako ja ni na koji način ne opravdavam to što je bilo. Sasvim irelevantno treba biti koja je parlamentarna većina u kantonalnoj vlasti, koja je parlamentarna većina u Varešu i tko je načelnik Vareša. To ne bi trebalo da bude bilo kakva smetnja za dobru saradnju u korist građana.

Vareš jest na jedan određen način zapostavljen, silom života ja bih rekao, i možda su u svemu tome jednu malu ulogu imali ljudi, političari koji pogrešno gledaju našu svakodnevicu. Ja lično nisam zadovoljan s onim što smo mi za ovu godinu i po, koliko je ova vlada na mandatu, uradili prema Varešu, ali mi i dalje pokušavamo Vareš, i takođe Olovo i Usoru držati u nekom prioritetu kao što smo to na početku zacrtali, da pokušamo neke stvari u tim opštinama okrenuti nabolje. Drago mi je što mogu reći da je Olovo danas, ne samo našom zaslugom i ne isključivo našom zaslugom, u jednom ekonomskom reinžinjeringu, da Usora to još nije, a nažalost nije ni Vareš, iako se u Varešu neke stvari pokreću. Ja puno očekujem od ponovnog pokretanja rudnika Vareš i nadam se, bez obzira na to koliko je bilo pokušaja koji nisu urodili plodom, da će doći jedan pokušaj koji će završiti na način da se od tog rudnika napravi prosperitetna privredna organizacija koja bi zapošljavala ljude i samim tim učinila ekonomske uslove u Varešu puno boljim.

Ja ću, evo, iskoristiti vaš cijenjeni list da pozovem građane Vareša, administraciju Vareša, bez obzira na to kako ona bude sklopljena, da imaju inicijativu, da pokreću stvari koje su od koristi za Vareš i građane Vareša, a da onda od nas traže pomoć u tim stvarima. Na kraju krajeva, vi najbolje znate šta vam je problem i kako bi se taj problem mogao riješiti, a mi ćemo zaista punim kapacitetom pomoći zato što mislimo da građani Vareša zaslužuju da žive bolje nego što sada žive.

Sredstva Proračuna Zeničko-dobojskog kantona po glavi stanovnika najmanja su u usporedbi s drugim kantonima, dok istodobno ZDK ima najveći udio u izvozu. Vaša su nastojanja, otkako ste na čelu kantonalne Vlade, da se ta neravnopravnost oko preraspodjele sredstava na federalnoj razini ispravi. Ali, kakva je situacija među općinama u kantonu? Javno mnijenje u Varešu, kad je u pitanju raspodjela kantonalnih sredstava, sklono je povući paralelu, iako i Vareš zasigurno doprinosi tom izvozu.

Recimo da ste i tu u pravu, uz jedno obrazloženje koje ću dati. Postoje tu dva aspekta, ali prije nego što preciziram ta naša dva unutarnja aspekta dozvolite da prokomentarišem ovo na nivou Federacije i države.

Mi zaista pokušavamo na jedan miran, tolerantan, argumentovan, parlamentaran način te stvari neravnopravnosti Zeničko-dobojskog kantona promijeniti i mi nećemo odustati dok to ne uradimo ili dok nas ne maknu radi toga što smo preuporni u svemu tome. Evo, ja želim zamoliti građane Vareša da meni kao premijeru daju podršku da mogu lakše razgovorati s federalnim i državnim zastupnicima iz našeg kantona, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadali. Jer oni su ti koji moraju zastupati interese kantona u federalnom i državnom parlamentu.

Kad je u pitanju unutarnja preraspodjela u kantonu, kao što sam rekao postoje dva aspekta. Prvi je aspekt da ima jedan dio sredstava koji Kanton raspoređuje sam po sebi. Drugi dio sredstava se raspoređuje na osnovu aplikacija koje privredni i društveni subjekti, na koncu i opštine, podnose na javne oglase raspisane na nivou kantona. Ako mi raspišemo javni oglas za dodjelu određenih grantova, a niko se iz opštine Vareš ne prijavi, mi nemamo mehanizma da sredstva po tom osnovu šaljemo u Vareš.

Iako, konstatacija da su neke opštine u nekim stvarima malo više privilegovane jest tačna, sa aspekta ministara koji su obnašali funkcije, a koji su dolazili iz tih određenih opština. Tačno znate ako je u nekom ranijem periodu ministar zdravstva dolazio, primjera radi, iz Tešnja, da se malo više guralo prema Tešnju, ako je ministar poljoprivrede dolazio iz Visokog da se malo više guralo prema Visokom, itd. Nažalost, Zenica kao i Vareš i neke druge općine su u svemu tome prošle malo lošije, ali mi sada pokušavamo ustanoviti jedan sistem da nije važno odakle je ministar, da je on ministar svih dvanaest opština, svih građana i da mora podjednako voditi neke stvari.

Dozvolite mi da preko vašeg lista i ovog našeg razgovora pozovem Opštinu Vareš, sve privredne subjekte i sva udruženja iz opštine Vareš, da konkurišu na javne oglase koje raspisuje Kanton kako bi stvorile pravne uvjete da možemo jedan dio sredstava i po tom osnovu usmjeriti prema Varešu.

Pregovori Ministarstva zdravstva ZDK-a s Kliničkim centrom Sarajevo i njegovim upravnim odborom, u posljednjih godinu dana, uz posredovanje Federalnog ministarstva zdravstva, rezultirali su, nedavno obznanjenim, omogućavanjem stanovnicima Olova da, uz uputnicu svog liječnika opće prakse u Olovu, ostvaruju zdravstvene usluge u Sarajevu. I vareški su pacijenti sanjali taj san, pa zbog čega nisu obuhvaćeni ovim rješenjem? Ono, kao takvo, stanovnike ove općine zasigurno neće uvjeriti u ravnopravnost i principijelnost. Možete li nam pomoći imenovati na kome je odgovornost za takav pristup: je li neka od nadležnih struktura općine Vareš propustila sudjelovati u tom procesu ili se vareški zahtjev jednostavno smatralo manje utemeljenim, manje vrijednim?

Ne. Ovo je jednostavno bio način da mi tu liniju liječenja uopšte uspostavimo. Da smo išli u prvom koraku sa ukupnim zahtjevom za Olovo, Vareš, Brezu i Visoko, ne bismo ništa dobili. Ovako smo to ishodili za jednu opštinu, sad su na redu ostale navedene opštine, s tim što ja želim reći da mi hoćemo da se naši građani iz tih opština liječe u Sarajevu samo u onom segmentu koji medicinari nazivaju tercijarnim i koji je zaista neophodan. Ja sam više za varijantu da mi u Varešu dom zdravlja podignemo na takav nivo da sve ono što se može raditi u domu zdravlja u Varešu bude i rađeno, jer treba otići iz Vareša i u Sarajevo. Ni to nije, na kraju krajeva, lako, niti je puno bliže u odnosu na udaljenost Vareša i Zenice.

A najvjerovatnije ćemo u Visokom u narednom periodu praviti jak regionalni medicinski centar, u kojem god on statusu bio, koji bi trebao da zadovolji i građane Visokog, i Olova i Breze i Vareša, u nekim vidovima zdravstvene zaštite. Čak u tom smislu računamo i na pacijente iz drugog kantona, zbog blizine, naprimjer iz Kiseljaka.

Da zaključim: niko nije pogriješio u opštini Vareš, niko nije pogriješio u Kantonu, ovo je naprosto bio jedini način – da prvo završimo jednu opštinu pa da idemo sa ostalima. A ipak se treba složiti da je Olovo bilo najugroženije.

Neupitna je Vaša podrška investitorima koji se pojavljuju u posljednje vrijeme i Vaše nastojanje da se ubrzaju birokratske procedure po pitanju ulaganja u općinu Vareš. Međutim, kad su u pitanju kapitalna ulaganja Kantona, kod građana vareške općine kroz proteklo desetljeće nakupilo se neporecivih razloga za negodovanje, a infrastrukturu najbolje karakterizira to da su i regionalne ceste još uvijek dobrim dijelom pod makadamom. Hoće li se u toj dinamici išta mijenjati i koji bi se projekti mogli naći pred realizacijom za Vašeg sadašnjeg mandata?

Pod uvjetom da to ne bude neki skraćeni mandat zbog svih ovih političkih događanja, želim da kažem da je ova vlada sebi postavila jedan zadatak koji jest vrlo ambiciozan, ali mislim da je realan i da ćemo ga ostvariti. A to je da Kakanj, Vareš i Zavidoviće spojimo asfaltnim putevima, koji već postoje u nekoj fazi makadama. Dakle, mi hoćemo da otvorimo Bobovac, hoćemo da napravimo jednu dobru saobraćajnicu između Kaknja i Vareša, i isto tako dobru saobraćajnicu iz Vareša do Zavidovića, preko Vijake. Želimo da to služi kako građanima tog dijela kantona, tako i ekonomskom otvaranju tih sredina.

Kad je riječ o Bobovcu, želim da kažem da ćemo mi konstituisati turističko-privredni-historijski projekat “Kraljevski gradovi Bosne i Hercegovine”, a kad su kraljevski gradovi u pitanju bez Bobovca bi ta priča bila nepotpuna. Ići ćemo, dakle, od Visokog, odnosno od Mila, od Čajangrada, preko Bobovca, Vranduka, Maglaja i Tešnja – iako se Maglaj i Tešanj baš ne spominju kao kraljevski gradovi, ali jesu srednjovjekovni gradovi, dok se ostala četiri spominju u historijskim izvorima kao kraljevski gradovi, s tim što se jedan jedini kraljevski grad nalazi izvan ovog kantona, a to je Jajce. Prema tome, kao što se u vinarskim krajevima pravi put vina ili cesta vina, mi ćemo napraviti put kraljevskih gradova da bismo na taj način obezbijedili naše istorijske temelje i da bismo, s druge strane, pospješili i turizam i privredu i sve ostalo.

U proceduri je donošenja novi Zakon o šumama. Koje bi pozitivne refleksije taj zakon trebao donijeti vareškom području, na kom je u proteklom periodu bio tako drastično dezavuiran u svakom aspektu: od pošumljavanja do povrata sredstava lokalnoj zajednici?

Mi Zakonom o šumama želimo postići dvije stvari. Prvo, da lokalna zajednica ima najveći uticaj i najviše koristi od bogatstva koje se nalazi na njenom području, i drugo, da nam se taj uticaj ne izvuče iz opštine Vareš, iz kantona, i ode prema Sarajevu. Mi kao Kanton zbog toga nismo dali podršku federalnom Zakonu o šumarstvu niti ćemo je dati. Ja bih zamolio ljude u Varešu da dobro pročitaju taj federalni zakon jer on u suštini ne ide u korist Vareša, iako se to na prvi pogled možda čini. Postoji još jedan aspekt kad je u pitanju šumarstvo u Varešu koji želim istaknuti, nadam se da neću pogriješiti, ali mislim da je neko u šumarijama Vareš ili Olovo – iako je to ŠPD i pripada cijelom kantonu – u ovoj kampanji bio jako involviran u kampanju jedne političke stranke i da je određena sredstva dao toj političkoj stranci, što ja, evo, na ovaj način osuđujem i želim da javnost zna da Kanton i Vlada kantona nemaju ništa s tim.

Zakon o šumama kantona će biti onakav kakav odgovara i opštini Vareš i svim ostalim opštinama. Dakle, želim da građani Vareša znaju da će oni upravljati prirodnim bogatstvom koje se nalazi na njihovoj teritoriji, ali da će imati superviziju sa nivoa Kantona da lokalni moćnici ne bi to zloupotrijebili.

Što se poduzima vezano za sredstva koja općina Vareš potražuje po osnovi Zakona o šumama iz ranijeg perioda? I molim Vas da prokomentirate odnos kantonalnog Šumskog privrednog društva prema Varešu općenito.

Prvo, meni je žao što je do tih dugovanja uopšte došlo. Do tih dugovanja nije smjelo doći. Dakle, po osnovu zakona ta sredstva pripadaju opštini Vareš i ona će ih dobiti, a mi ćemo pokušati naći modalitete kako da to završimo. Budžet u ovom trenutku nije toliko moćan da izdvoji toliko sredstava jednokratno, vjerojatno ćemo se pokušati dogovoriti na nekakvu obročnu otplatu, a ŠPD trenutno uplaćuje sve svoje obaveze prema opštini Vareš i prema ostalim opštinama. Evo, kroz neku rekonstrukciju menadžmenta u ŠPD-u uspjeli smo, ako ništa drugo, postići to da se ne prave novi dugovi.

A kad je o ranijim dugovima riječ, koliko mi je poznato neka lokalna politika Vareša bila je dosta dobro involvirana u sam vrh Kantona i ŠPD-a. Zašto su oni dozvolili da se pravi taj dug prema Varešu ja zaista ne znam, ali na nama je da ih pokušamo rješavati.

Kad govorimo o mogućnostima i potencijalima našeg kantona, pa tako i Vareša, želim da iskoristim vaš list da pošaljem jednu informaciju u javnost, a to je da ćemo mi kao kanton učestvovati sljedeće godine na proljeće, negdje krajem maja, na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu. Pa pozivam sve poljoprivrednike iz Vareša koji prave proizvode specifične za naš kanton kao što su šumske vrste meda, sirevi, moguće pastrmka, i drugo što se specifično proizvodi u Varešu, da računaju s tim i da se priključe na putovanju u Vojvodinu jer ćemo napraviti jedan zajednički, kantonalni poljoprivredni tim koji će izlagati na tom sajmu.

Razgovarao Mladenko Marijanović

NAPOMENA: List Bobovac objavio je intervju sa premijerom Fikretom Plevljakom u broju 215 za mjesec novembar 2012. Prilikom snimanja intervjua 8. novembra u sjedištu ZDK, novinar Mladenko Marijanović uručio je premijeru Fikretu Plevljaku autorsku zbirku pjesama „Hajduci stupaju u štrajk“.