Čarobnjak iz OZa

 ” Šta misliš – upita on – da li bi mi veliki Oz dao malo mozga ako bih sa tobom otišao u Smaragdni Grad.

Ne znam – odgovori Doroti – ali možeš poći sa mnom ako želiš. Ako ti Oz i ne da mozak, nećeš se osećati gore nego sada…”

Lyman Frank Baum

 

Knjiga Čarobnjak iz Oz-a, Lyman Frank Baum, iako napisana  kao moderna bajka za djecu u vrijeme kada je napisana (1900.), čini mi se interesantnom za stanje u kome se nalazi bh društvo. Glavni lik, djevojčica Doroty, usljed snažnog vjetra nestaje u nekom nepoznatom svijetu. U želji da se vrati kući, morala je doći do čarobnjaka iz Oza, i na tom putovanju susreće strašilo (lik bez pameti), limenog drvosječu (lik bez srca) i plašljivog lava (lav bez hrabrosti) koji zajedno putuju do čarobnjaka iz Oz-a kako bi svako riješio svoj problem. Ali da bi im čarobnjak iz Oza pomogao, oni su morali ubiti zlu vješticu sa Zapada. Kada je zla vještica ubijena, otkrili su da čarobnjak iz Oza i nije čarobnjak, nego prevarant, ali se ipak sve sretno završilo: strašilo se vratilo sa osjećajem da ima pamet, limeni drvosječa sa srcem, a lav je osjećao hrabrost. Djevojčica Doroty se vratila kući.

I bh društvu se dogodio cunami. Prije 22 godine započelo je razaranje bh društva svim sredstvima. Nakon nepune četiri godine, nakon što je cunami prestao, bh društvo se našlo u nekom novom svijetu. Sa porušenim institucijama, razorenom infrastrukturom, izgubljenim tržištima, zastarjelim tehnologijama, nasljeđenom jednopartijskom svijesti, izgubljenim vrijednostima, poremećenim odnosima, protjeranim porodicama, porušenim domovima, sa bolom i tugom u dušama stotina hiljada ljudi. I nije se radilo o bajki. Radilo se o našim stvarnim životima, o našoj domovini, o nama samima.

Nakon svega, nakon godina mira i pokušaja da se vrati u normalno stanje, u normalan svijet, bh društvo  djeluje izgubljeno. Kao da traži čarobnjaka. A čarobnjaci se već nude. Kao i mnogo puta do sada. Izborna je godina. Samo što se ne radi o jednom, nego o više njih. Jedan je poseban. On živi u sličnoj kuli kao i čarobnjak iz Oza koji je živio u kuli od smaragda.

Ali ma kako djelovali izazovno, privlačno, ma kakvu nadu nudili – čarobnjaci su uvijek bili varka, prevara. Svako ko bude imao pameti, srca i hrabrosti može to prepoznati. A svi ljudi to imaju, trebaju samo to u sebi otkriti. A lakše će otkriti ako se drže zajedno, ako budu podrška jedni drugima dok traže rješenje za probleme. Jer u traženju, u zajedničkom putovanju je tajna uspjeha. Ona ne leži u međusobnim optužbama, nego u međusobnoj podršci. Prije svega svih onih koji traže da im se vrati njihova domovina. Niko neće ništa nikome vratiti ako se sami ne izbore oni kojim je domovina oteta. Na tom putu, oni koji su članovi nekih stranaka ne bi trebali davati podršku svom rukovodstvu ako ono bude gradilo uspjeh napadajući druge. Oni koji nisu članovi političkih stranaka ne bi trebali podržavati one koji napadaju druge. Mediji bi trebali dati manje prostora onim koji napadaju druge, i onim koji ruše Bosnu i Hercegovinu. Javni i kulturni radnici bi trebali afirmisati nadu kazujući šta je bilo dobro, a šta loše, i šta bi bilo najbolje dalje poduzimati. Govoriti na sav glas da vlast ne valja, da niko u vlasti ne valja, da se radi o golim barabama i lopovima je besmisleno i beskorisno.

Ako Goran Milić može napraviti serijal od deset sjajnih emisija na Al-Jazeeri i predstaviti Bosnu i Hercegovinu onako kako ona to zaslužuje, onda to pokazuje da bh društvo ima potencijal, da ima stvari koje su bile dobre, i da stvari mogu i trebaju biti, i mnogo bolje. Čarobnjaci nisu potrebni, potrebna je saradnja, sinergija, istrajan rad i posvećenost u svim sferama društvenog života. A u novom, pozitivnom, ambijentu svako će naći rješenje za sebe.

 

 

 

Fuad Šišić

Raduša bb

7460 Tešanj

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *