Nova džungla

fuad-sisic

Hoćeš li s vukom iz čopora da se boriš, bori se sam u divljini,

jer ako i drugi zametnu kavgu, rat će umanjiti čopor.“

Radjard Kipling

Isak Kalderon Adižes, jedan od vodećih svjetskih eksperata u oblasti menadžmenta, napisao je jedan tekst 2009. godine pod nazivom Nova džungla. Nešto me ovih dana potaklo na razmišljanje o ovom tekstu. Tokom kamenog doba opstajali su samo najjači, oni koji su bili najbolji lovci ili koji su najbrže trčali. Fizička spremnost je bila top tema. Ali u isto vrijeme je bilo lako prepoznati neprijatelja, bilo da je u pitanju vuk, lav, zmija ili rivalsko pleme.

Za razliku od kamenog doba, u novoj džungli 21. stoljeća koju su kreirali ljudi teško je neprijatelja prepoznati. Neprijatelj se predstavlja kao prijatelj ali misli jedno, govori drugo, radi treće. Najveće laži i skrivena eksploatacija nemoćnih su umotane u najljepši riječnik diplomatije. Skoro 25% hrane u američkim supermarektima1 (hrane koja nije zdrava za ljudski organizam) je upakovana u najljepši dizajn. I lijekovi su u sve ljepšem pakovanju, liječe jedno a loše posljedice po nešto drugo saznaju se desetinama godina nakon primjene. Iza svega stoji samo goli interes, profit, što više novca u džepovima pojedinaca.

U kamenom dobu zmija je bila zmija, a lav je bio lav. Jasno je bilo odakle opasnost dolazi. U ovom vremenu opasnost ne dolazi od zmije, lava, vuka. Više nije važno koliko brzo neko može da trči već koliko čvrsto može da zatvori usta. Samodisciplina i snaga volje su važni da se pobjede iskušenja. Uz ovako upakovanu hranu i visokotehnološke uređaje naša djeca neće ličiti na nas. Dugo sjedenje za laptopom, beskrajna razmjena sms poruka i danonoćno prisustvo na socijalnim mrežama, uz brzu hranu, neće donijeti ništa korisno i ništa dobro novim generacijama.

U isto vrijeme se dešava jedan drugi proces – pčele polako nestaju. Pčela je ljudima primjer života2 na Zemlji. Stvoritelj je nadahnuo pčelu3. Pčela uzima i daje. Ono što uzima je korisno njoj da preživi, ali je korisno i ljudima za lijek. Ono što daje omogućuje cvijetu smisao postojanja. Pčela dok uzima i daje ne povrijedi cvijet, nikada ne ošteti cvijet, uglavnom lebdi nad njim dok vrši razmjenu. Pčela ne uzima ništa sa cvijeta s kojeg je druga pčela nešto uzela, ili ako cvijet nije zdrav. Pčela uzima i daje samo najbolje. Pčela ne pravi nered na Zemlji. Iako živi u rojevima, svaka pčela zna svoje mjesto, a kada otkrije cvjetno polje ona obavještava druge pčele o koordinatama tog polja da se i one koriste. Takav bi čovjek trebao biti. Stvoritelj je nadahnuo pčelu i učinio je primjerom čovjeku, a čovjeku je dao slobodu izbora i poslao putem Svojih poslanika Uputu. Čovjek bi shodno toj Uputi trebao kao pčela da uzima i daje, da ne povrijedi one od kojih uzima i kojima daje, da uzima samo ono što je dopušteno – ispravno, da ne uzima od drugog ono što je drugi započeo, da to što uzima i daje bude korisno njemu i društvu, da ne pravi nered na Zemlji, da zna srvhu svog postojanja, da podijeli s drugima znanje i informacije kako bi i drugi mogli donijeti najbolje odluke.

Ali čovjeku je na dar data sloboda izbora. Dato mu je veliko dobro, koje može biti za njega veoma korisno, ali može biti i veoma loše. Ne samo za njega, nego i za cijelo društvo. Pčele su preživjele čovjeka iz kamenog doba, iz džungle. Da li će preživjeti i čovjeka iz ovog vremena, modernog čovjeka iz vremena nove džungle, ostaje da se vidi?!

Fuad M. Šišić

1 Pritikin centar, Jeff Novack

2“Primjer vjernika je kao primjer pčele!”, Hadis

3Gospodar tvoj je pčelu nadahnuo: “Pravi sebi kuće u brdima i u dubovima i u onome što naprave ljudi…” (Qur’an, Pčele, 68)

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši