Neravnopravna ravnopravnost

Za jednake dužnosti pravo je da se uživaju i prava jednaka.“

Ivan Mažuranić

fs_net_fhU Federaciji BiH je glasalo nešto malo više od polovine ukupno registriranih birača ili brojem 1.080.888 od čega je 88.546 listića nevažećih (iz kojih razloga, ne znam). Nešto malo manje od polovine nije izašlo na izbore. Tako je 992.342 birača (bili muški ili šenski, oni se zakonski imenuju birač) izabralo 98 zastupnika u Parlament FBiH, ili tačnije njih ukupno 73, dok je 25 zastupnika dobilo mandat sa kompenzacijskih lista. To je što se tiče Zastupničkog doma. Dom naroda se popunjava delegatima izabranim na kantonalnim skupštinama iz reda izabranih zastupnika u kantonalne skupštine.

Izborna komisija je 11. novembra 2014. godine potvrdila rezultate općih izbora održanih 13. oktobra 2014. godine. Dan prije krajnjeg roka. Sporo – ali ipak u roku. Od 11. novembra prolazi 30 dana zakonom predviđenih za konstituisanje vlasti, ali do 10. decembra vlast nije konstituisana. Manje – više, i prije objave potvrđenih rezultata izborni rezultat je bio poznat kao i moguće kombinacije parlamentarne većine. Dragan Čović, šef HDZ BiH, među prvima je izjavio: nakon ovih izbora se vlast može formirati bez svakog, osim bez HDZ-a. Drugim riječima, Čović je poručio da su mu se isplatile godine priče o neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Prve četiri stranke po broju glasova za Parlament FBiH su bile:

SDA: 275.728 glasova; SBB: 145.946 glasova, DF: 128.058 glasova, HDZ:118.375 glasova.

SBB je najavio da će ostati opozicija, tako su SDA, DF i HDZ potpisali platformu o formiranju parlamentarne većine što je činilo 522.161 glasova ili 54 mandata od ukupno 98. O složenosti popune Doma naroda neću pisati, i izboru Predsjednika FBiH i dva potpredsjednika, jer je to prevaziđeno uz podršku SDP-a iz opozicije.

Vlada FBiH ima Premijera i 16 ministara (dva ministra su istovremeno i zamjenici). Predsjednik FBiH je izabran iz reda HDZ-a, poznati parlamentarac Marinko Čavar dok je mandatar poznati privrednik Fadil Novalić iz SDA. Potpredsjednici FBiH su iz SDA i DF. Ali je zapelo na raspodjeli ministarstava. Ako bi slijedili višestranačku demokratsku praksu, onda bi došli do sljedećih cifara u Vladi FBiH:

SDA sa 275.728 glasova od 522.161 ima 52,8%, DF sa 128.058 ima 24,5% a HDZ sa 118.375 ima 22,7%. Slijedeći pravila, SDA treba da popuni 8,4 ministarstva; DF 3,92 te HDZ 3,6. Kada se zaokruži: SDA – osam, DF – četiri, HDZ – četiri, pri čemu HDZ već dobiva legalan logičan matematički ustupak. Ali Vlada FBiH mora biti popunjena shodno ustavnom i zakonskom rješenju, a to znači osam ministara iz reda Bošnjaka, pet iz reda Hrvata i tri iz reda Srba. Naravno, svaka stranka iz paralmentarne većine može popuniti bilo koju od pozicija sa odgovarajućom etničkom pripadnošću ako se može postići dogovor među njima. Nema nijedna stranka, makar bila 100% etnička kao što je HDZ, na ekskluzivno predstavljanje cijelog naroda. Niti ijedna stranka ima podršku cijelog jednog naroda. HDZ je prije četiri godine odbio da uđe u vlast jer je imao izborni rezultat za tri ministarstva a predloženo mu je da popuni četiri iz reda Hrvata, ali ne i petog, zbog čega je nezadovoljan ostao u opoziciji. Nakon toga je četiri godine pričao o ugroženosti hrvatskog naroda jer ne može da bira svoje predstavnike, da je dosadašnja Vlada FBiH nelegalna i nelegitimna. Sada je HDZ, po broju glasova i strukturi parlamentarne većine, osvojio četiri pozicije u Vladi FBiH ali sada HDZ traži šest. Pet ministarskih mjesta iz reda Hrvata plus jedno ministarsko mjesto iz reda Srba. Dakle, ono što je prije četiri godine HDZ tražio kao uslov da pristane, sada odbija kao neprihvatljivo. U isto vrijeme i DF (čiji Predsjednik je po etničkoj pripadnosti Hrvat) smatra da ne može imati manje nego HDZ jer ima bolji rezultat, a DF je već napravio ustupke HDZ-u na državnom nivou. SDA je pristala umjesto osam, na popunu sedam ministarstava ali to nije dovoljno. HDZ ne prihvata da dobije pet ministarstva iz reda Hrvata, iako je i to znatno iznad onog što im pripada.

Čović Dragan nije krio da otvoreno kaže kako time želi vratiti dug prijatelju Miloradu Dodiku jer u Vladi entiteta RS sjedi i ministar iz HDZ-a (iako mislim da se apsolutno ne radi o tome). Naravno, Ćović ima pravo na čvrstu stranačku saradnju HDZ i SNSD, i nema sumnje da on zna zbog čega to radi kao što je očigledno da time ruši odnose u FBiH, odugovlači formiranje vlasti i ide na ruku upravo Dodiku koji je posljednjih nekoliko godina najizrazitiji rušitelj suvereniteta BiH. Stoga kako god ovo završi, prvih 100 dana rada vlade nećemo ni ovaj puta gledati, jer će ti dani proći u njenom formiranju. I ne samo to, Čović neće stati. Neko ko u ovako teškoj situaciji po državu, građane, narode i ostale uspostavlja ravnopravnost pričom da je ravnopravnost samo onda ako je 3,6=6 a ne =4 (što bi mogla biti mjera pristojnosti i uvažavanja), treba dobro sagledati šta stoji iza toga. Očigledno je da Dragan Čović i HDZ demonstriraju ravnopravnost u Bosni i Hercegovini tako što će unutar parlamentarne većine sve procese voditi stranka sa najmanjim brojem glasova. Sve drugo što je normalna evropska demokratska praksa ovdje se svodi na populističku priču o majorizaciji, ugrožavanju hrvatskog naroda, centralizaciji. Slažem se da Zlatko Lagumdžija nije imao takta, išao je iz krajnosti u krajnost, ali ne treba naivno misliti da se radi samo o tome, i iz toga bi svi trebali naučiti. Ovo nije pitanje taktike, ovo je ključno strateško pitanje. I očigledno da se ne radi samo o Draganu Čoviću, i o HDZ-u.

O Fuad Hadzimehic

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *