TOPONIMI GRADA TEŠNJA IZ RIMSKOG PERIODA

KARAULA

Stariji žitelji Tešnja znaju; da kada se kreću sa Donje Čaršije prema Gornjoj Čaršiji ulicom koja vodi uz brdo, da je to Karaula. Njen naziv: Karaula je povijesnog karaktera i to duboko povjesan jer je taj njen naziv iz davnih vremena kada je Bosna bila u sastavu Rimskog carstva. S desne strane Karaule, kada se ide u naznačenom smjeru, je Tešanjska Gradina, koja je pravljena još za Rimskog perioda, a koji je trajao od IV. stoljeća stare ere pa do V stoljeća nove ere kada se na ovo rimsko vladanje koje je uspostavljeno na Iskenderovom principu inkorporira novo monoteističko vladanje Arijanizam. I tako slijedom u VII. stoljeću se na Arijanizam inkorporira Avarizam, ali kao monoteističko vladanje sa Islamom kao državotvornim vladanjem. U XIV. stoljeću Bosna ulazi u Balkanski Islamski komonvelt i onda za razliku od Avarskog sistema koji se odvijao na Islamu, i sa avarskom pravnom školom, u ovom novom udruženju Bosna zasniva svoje vladanje, udružena sa Balkanskim zemljama, isto tako na Islamu, ali sa novom pravnom školom hanefizmom.

Međutim, ništa nije uticalo na to da dotična ulica izmjeni svoj naziv iz perioda Rima, jer su i dalja ustrojstva države u kojoj je bio Tešanj bila na monoteizmu, osim što je u predhodnoj Jugoslaviji kao glavna ulica Tešnja dobila naziv Titova ulica.

Arheološkim ispitivanjem ustanovljeno je da je Tešanjska tvrđava građena u više faza. Prva faza rađena je za vrijeme Rimske vladavine u ovim krajevima tako da je i Gradina sa svojim centralnim dijelom iz tog perioda.

Utvrđenja, kao što je i Tešanjska tvrđava imala su svoju stratešku namjenu, a to je; da se u slučaju napada neprijatelja stanovništvo iz njenog okruženja-čaršije moglo skloniti iza njenih zidina u koje je svrhe i pravljena.

Utvrđenja, iz tog perioda, koja su pravljena u svrhu odbrane imala su i svoju vojnu posadu. U ta vremena u Tešnju je djelovala vojna jedinica rimskih legionara koja je vjerovatno imala svoje objekte stacionirane pored ulice koja je vodila na Gornju Čaršiju, ali i na Gradinu. Kako je Tešanj bio i granično područje-karaula, a i vojni objekti koji su bili uz ovu ulicu služili kao karaulski vojni objekti to je i ulica, po tome, dobila naziv Karaula.

NUMERA i VAGA

Druga ulica Tešnja koja nosi naziv iz tog perioda je Numera. To je ulica koja vodi sa Gornje Čaršije prema naseljenom mjestu Ravne, a prolazi između grebalja. Danas nosi naziv: ulica Enesa Galijaševića. Ona svojim dijelom prolazi kroz raskrsnicu-trg zvani Mejtaš, a dvije stotine metara iznad ovog trga, gdje započinje greblje Mala Đonlagićka, jedno njeno ulično proširenje nosi naziv Vaga.

Ako povežemo ova dva toponima: Numeru i Vagu onda dolazimo do rješenja zašto je ova ulica dobila naziv Numera.

U vrijeme Rimske vlasti mještani sa Ravana donosili su svoju robu na gradsku pijacu Tešnja, a čiji se i naziv zadržao sve do danas; Ilirski trg, i morali su proći kroz Vagu.

Na prodanu robu plaćao se porez. Iz tog razloga, roba je vagana na tom proširenju, pa je tim slijedom i dotično ulično proširenje dobilo naziv Vaga. Tu je vršena i evidencija broja žitelja ali i količina robe koja se nosila na pijacu. Kako je numer=broj, na ilirskolatinskom jeziku to je i ova ulica na kojoj se evidentirala brojnost nazvana Numera.

DRUM

Na ulicu Numeru, tu gdje je Vaga, nastavlja se put koji je kaldrmisan-popločan kamenom i u narodu poznat kao Ravanski Drum. Inače, Ilirskoslavenski naziv za ulicu iz tog rimskog perioda je drum. Međutim, narod je pod drumom podrazumijevao onaj put koji je povezivao dvije susjedne općine, pa i regije. Tako da je ovaj Ravanski Drum preko Raduše, Planja i Klupa povezivao Tešanj i Teslić.

RIMSKI MOST

Ovaj most je trenutno zatrpan prilikom gradnje benzinske pumpe u vlasništvu porodice Ahmetlić. Njegov lokalitet je između benzinske pumpe i zgrade Općinskog suda Tešnja. Lučni je kameni most i nije velikih gabarita a premoštavao je Krndijski potok. Nalazio se na drumu koji je išao sa Tešanjke preko Žabljaka, Marin Hana i Škapur’ Brda do Tešnja.

ILIRSKI TRG

Već sam ga spomenuo kada sam pisao o Numeri. To je zaravan sa lijeve strane Tešanjske Gradine koji je služio u davna vremena kao pijaca-trg za trgovinu svim robama koje su se u to vrijeme prodavale. I danas dan je tu, tešanjska pijaca. Naziv nosi po Ilirima-stanovništvu koje je u rimskom periodu živjelo u Tešnju.

Iliri su stari narod. U ranijim periodima svog bitisanja kroz rimski period, ali i kasnije za međusobnu komunikaciju koristili su Ilirski jezik koji je bio latinske osnove. Kroz čitavo bitisanje Ilirske države, kroz Rim, administracija je bila rimska sa latinskim jezikom tako da se i tu gubio ilirski jezik. Interesantno, kasnije će i latinski jezik prestati biti živi govorni jezik. U kasnijem periodu: što zbog blizine, što zbog miješanja, što zbog dobrih međusobnih odnosa zasnovanih na istoj kulturnoj osnovi-monoteizmu i sve do XV. stoljeća, Iliri su miješanjem sa Slavenima izgubili svoj osnovni etnoidentifikacioni element, a to je jezik i govorno prešli na slavenski jezik tako da se jezički, sada, poistovjećuju sa Slavenima.

Mada, Bošnjaci u sebi nose 40% ilirskih gena rijetko koji Bošnjak kaže da je Ilir. Mislim da bi najprirodnije bilo da se po genetskim karakteristikama, Bošnjaci, nazivom identifikujemo kao Iliroslaveni.

Uzimajući u razmatranje vrijeme od kada su navedeni Tešanjski toponimi u upotrebi, te da nisu za svo to vrijeme mijenjali nazive, onda se može zaključiti da je to, sve iz razloga, što su sva državna uređenja kroz koja je prolazila Bosna, a kroz nju i Tešanj, bila u skladu sa poimanjima njenih žitelja pa time i žitelja Tešnja, tako da ono staro nije iritiralo Tešnjake da mijenjaju ustaljeni nazive, jer to staro je podržavano i dio je tradicije tešanjskog stanovniištva.

Rimsko vjersko učenje koje je bilo monoteističkog karaktera, bio je prva faza naše Bošnjačke duhovnosti, jer taj sistem vlasti uspostavio je Iskender Makedonski na monoteizmu. Kur'an; XVIII. 83.-110.

Kada bi htjeli da odredimo vremenski period trajanja ovih toponima, onda moramo uobziriti njihove nazive i interpolirati ih u vrijeme kada su mogli nastati, a za ove toponime prema njihovim rimskim nazivima, vrijeme nastanka, sigurno je rimski period, dakle najmanje 2000 godina.

Mada je Tešanjska Gradina pravljena početkom III. stoljeća prije Nove Ere, jer tada je i uspostavljena Rimska vlast na Balkanu, a poznato je da su sa formiranjem vlasti Rimljani odmah pravili i zaštitne objekte, pa bi možda i navedeni Tešanjski toponimi iz Rimskog perioda imali tu starost. Međutim, tih 300 godina razlike u starosti ne igra neku bitnu ulogu, u bilo kom pogledu, kada je u pitanju razvoj Tešnja, a pogotovo nije uticalo na razvoju civilizacije, jer je taj isti Rim trajao do početka V. stoljeća kada se na istu civilizaciju dograđuje Arijanizam, kao nova civilizacijska monoteistička osnova i nikako kao suprotnost, nego kao nadgradnja Rimskog monoteizma i bez ikakvih perturbacija i poremećaja, jer je to bio jedan prirodan slijed vladarske nadgradnje. Dakle, ako su tešanjski toponimi stari bar 2000 godina, a radi se o ulicama Tešnja, onda Tešanj kao naseljeno mjesto datira najmanje 2000 godina, a tu je i Gradina iz III. stoljeća p.n.e. koja je i pravljena iz razloga da se u nju mogu skloniti, u slučaju napada neprijatelja, žitelji njenog okruženja, tako da ova cifra može biti i 2300.

Kada uobzirimo da pojedinci kao godinu kad se prvi put spominje ime Tešnja uzimaju 1461. godinu, kada je kao katolički papa Pio II. svojim dopisom katoličkom narodu Bosne upozorio ih; da u Tešnju ima crkva Sv. Juraja koju treba da posjećuju-hodočaste. Te da će na taj način-hodočašćeći steći naklonost Gospoda Boga i u tom smislu biće im oprošteni svi grijesi. Po ovom, kao, dopisu: crkvu je kao svoju zakladu napravio Radivoje Krstić. Ovaj, kao, papin dopis čuva se u Vatikanskom arhivu?

Za mene, ovo papino pismo je povjesna konstrukcija iz perioda od prije 100 godina kada su se Srbi i Hrvati otimali oko Bosne i onda izmišljali dokumente kojima bi dokazivali da je Bosna bila ili Hrvatska ili Srpska. Takvih dokumenata je na kilograme i svi negiraju Bosnu kao državu njenih utemeljitelja-njenih Bošnjaka. A, neki naši ”povjesničari” koriste ih ko nasušni kruh da bi sa njima, svojim Bošnjacima, dokazivali da nisu ono što jesu, nego da su ono što naši negatori misle, tj. da su ono što nisu.

U proteklim Jugoslavijama kada su Hrvati i Srbi podastirali navedene ”dokumente” Bošnjaci nisu mogli ni reagirati, jer se u tom periodu nisu ni za šta ni pitali. Za Srbe i Hrvate Bošnjaci nisu bili narod, bili su etnička skupina i kao Turski recidiv.

Ovim dokumentom dođe ga da je u Tešnju živio katolički narod, da su imali i crkvu koju je, kao, pravio katolik Radivoje Krstić.

Katolika ima na Tešanjskom kraju, ali oni su u odnosu na muslimane u manjem procentu, a mislim da se taj procenat nije mijenjao i iz perioda srednjih stoljeća. Možda je bio i manji, jer je Austrougarska u Blaževce, Sivšu, Potočare, Rakovicu, Jevadžije, Cerovac i još neka mjesta Tešanjskog kraja naselila, tokom svoje vladavine, velik broj katolika iz svojih katoličkih država, a koji se danas, narodno, deklarišu kao Hrvati.

Radivojeve crkve iz tog perioda nema, a nema ni podataka da je negdje bila.

Dakle, ako nema objekta koji je u tom dokumentu naveden onda je i dokument krivotvoren Onaj koji je krivotvorio dokument naveo je da u Tešnju ima crkva iz dva razloga: prvi služi kao potvrda da su u Bosni katolici imali uređene odnose te da su imali i crkve, a drugi razlog je taj da u slučaju preuzimanja vlasti, katolici mogu insistirati na tome da je crkva kao bila, te da su je muslimani srušili i na njenim temeljima napravili džamiju.

Isto se dešavalo u Stocu, nakon ovog rata kada su Hrvati Stoca srušili staru Stolačku džamiju i prema nekim falsifikovanim dokumentima tvrdili da je džamija napravljena na temeljima crkve. Arheološkim istraživanjem dokazano je da je to lažna tvrdnja i džamija je iznova napravljena na mjestu gdje je i bila.

Dalje, ovdje se radi o, kao, dokumentu koji je pisao papa. Međutim, s obzirom na sadržaj nije bilo potrebe da taj dopis piše vrh katoličke crkve-papa, jer taj posao trebao bi biti na nivou katoličkog vrha Bosne, znači na nivou kardinala ili biskupa Bosne. No, kako u to vrijeme u Bosni nije bilo organizovane katoličke crkve, pa ni njenih velikodostojnika, to su ovi falsifikatori povijesti pisanje pripisali papi. Što je, isto tako, apsurd.

To su sve povijesne krhotine, koje treba odbaciti i sa njima Tešanj ne treba dovoditi ni u kakvu vezu, a toponimi koje sam naveo govore da je Tešanj star, najmanje 2000 godina.

Prije svega, Tešanj nikada nije bio katolički grad i njegovi naslijeđeni Rimski toponimi govore o Rimskom uređenju koje se temeljilo na monoteizmu, a kako su svoje nazive održali do danas, dokaz je da u Tešnju nije bilo, kroz sva njegova prošla vremena, neke druge vladavine koja bi ovo izmijenila, do samo monoteističke na kojima je počivala. Na teritoriji općine Tešanj nema toponima koje bi mogli vezati za kršćanski vokabular osim u onim sredinama koje su naseljene kršćanskim življem.

Tešanj svoje ime-naziv dobija u kasnija vremena, a kroz svoju povezanost sa muslimanima Slavonije i Mađarske. Tešanj je složenica iz dvije rječice: teš i anj. Prva rječica je turskoarapska riječ koja u prijevodu znači kamen, teš=taš=kamen (turskoarapske riječi koje u sebi imaju riječ kamen: nišanteš ili nišantoš, mejtaš itd.) Drugi nastavak-rječica anj, je u stvari sufiks koji potvrđuje značenje prve riječi, tj. da je dotično mjesto, predmet ili pak imenica prepoznatljiv po prvoj rječici. Primjeri naseljenih mjesta: Kladanj, prepoznatljiv po kladama. Harkanj, prepoznatljiv po ljekovitoj vodi. Tešanj, prepoznatljiv po kamenu itd. Ili predmeti: badanj, prepoznatljiv po šupljoj cijevi.Nazivi mjeseci: lipanj, prepoznatljiv po lipi. Srpanj, prepoznatljiv po srpu-žetvi itd.

Zaključak:

• Tešanj kao naseljeno mjesto ima svoju duboku prošlost.
• Prema navedenim toponimima, a koji su njegove ulice i rimske riječi, njegovu prošlost pa i utemeljenje dovodimo u Rimski period.
• Toponimi su se zadržali do danas, što znači; da nije bilo turbulencija u njegovom razvoju, nego da se razvijao sukladno vladavinama.
• Sve vladavine od III. stoljeća prije Nove Ere pa do 1878. godine bile su na monoteizmu, jer su sve i bile teokratije.
• Kada pribrojimo 300 g.p.n.e. +1878 g. n.e.= 2178. godina monoteističke vladavine. Prvih 700 godina bila je to rimska vladavina na aristoteloaleksandrovom monoteizmu, a onda od konca IV stoljeća do konca VII. stoljeća na Arijanizmu. Vladavina od tog perioda je Islamska. I to cca. 800 godina Avarsko islamske vlasti do polovine XIV. stoljeća i 530 godina šerijetsko hanefijskog vladanja od polovine XIV.stoljeća, kada su se muslimani Balkana udružili u tzv. Osmansko carstvo, pa do okupacije Bosne od Austrougarske 1878. godine.
• Vladavina Bosnom i Tešnjom od 1878. je katolička, od 1918. je kršćanska, a od 1946. do 1992. godine je narodna i to tri naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata i na socijalizmu.
• Tešanj je u agresiji: Srbije i Hrvatske na Bosnu zahvaljujući svom većinskom Bošnjačkom stanovništvu koje je pružilo otpor razbijačima Bosne, uz stav da je njihovo mjesto među onima koji su se izjasnili za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.
• I danas je u Bosni i Tešnju vladavina tri naroda, ali kroz kapitalističko uređenje i izdvojenim Bosanskim Srbima u RS kao srpski entitet.
• Tešanj je ostao u tzv. Federaciji Bošnjaka i Hrvata, ali sa visokim procentom Bošnjaka muslimana, jer su se iz Tešanjske općine izdvojili Vitkovci sa pravoslavnim življem i pripojili općini Teslić. Dok su Hrvati Tešnja, sa Sivšom, Omanjskom i Žabljakom, bivšim mjesnim zajednicama Tešnja, sa većinskim katoličkim stanovništvom, izdvojili se u posebnu općinu Usora.
• U zadnjih 100 godina, povijest Tešnja, falsifikatori Bosanske povijesti dovode u kontekst kršćansko-katoličkog vladanja u XV. stoljeću, što nije sukladno kako Bosanske tako i Tešanjske povijesti i to treba odbaciti. To je taj tzv. papinski dokument-falsifikat koga je neko ubacio u Tešanjsku povijest, a da ga kao dokumenta nigdje nema.
• Imena Tešnja, što se tiče: Njegovo ime veže se za turskoarapsku riječ i potiče iz srednjih stoljeća, ali je teško odrediti koje je to stoljeće.
• Kako su navedeni toponimi iz Rimskog perioda, i kako su to ulice, onda je sigurno da je i naselje koje je nastalo oko Gradine imalo svoj naziv. Koji je to bio naziv neznamo, ali će to ovi mlađi koji dolaze sigurno identifikovati, jer će imati ispravniji stav i osnovu za determinisanje nego što su to imale ove jugoslovenske generacije.
• Dakle, postoji mogućnost da je Tešanj u ta Rimska vremena imao drugi naziv, te da je ovaj današnji dobio u nešto kasnija vremena, ali da ga papa u svom dopisu bosanskim katolicima spominje je izvan svih realnosti. Dakle, povijesno neutemeljeno. Nešto slično dešavalo se i sa Bosnom, kako u pogledu naziva tako i u pogledu povijesti.

Fikret Hafizović

Fikret Hafizović, rođen je u Tešnju 1946. godine od oca Hamze, kovača, i majke Mine, domaćice. Oženjen je Sabinom Mešić i ima dvoje djece i četvero unučadi. Od sina Sandžara jedno, a od kćerke Berenise troje. Danas je penzioner i ovo penzionersko vrijeme provodi istražujući i pišući Bosansku povijest. Dječiji period provodio je igrajući se na Griču, na Gradini, i na placu ispred stare O.Š. gdje je danas hotel, igrajući se lopte. Rastao je iza II svjetskog rata i asocijacija kroz igru, na taj rat, bila je i igra ”RATA” tešanjskih dječaka sa Gornje i Donje Čaršije, Tabaka, Kantića Gaja, Avdi-pašinog Kvarta, Tepeta, Hrvatinovića, Guvana, Bukve,… i Dječijeg Doma za ratnu siročad. Kao predmeti za igru bile su drvene puške, ali smo se, punjeći sitnim pijeskom sašivene platnene vrećice, koje je šio H.Subašić, vraćali i u prošlost buzdovana. ”Ratovali” su Tabačani sa Gornjočaršinlijama, igrali protiv njih lopte i ” osvajali ” njihovu Gradinu. Sabirno mjesto Gornjočaršinlija i ovih iz Avdipašinog kvarta bila je Gradina koju su oni čuvali. Sabirno mjesto Tabačana i Donjo čaršinlija, naš logor, bio je na Griču u pravoslavnoj crkvi koja je tada imala samo okolni zid. Logor smo čuvali i postavljali stražare, kako nam ga nebi osvojili oni sa Gornje čaršije. Za julskih vrućina, kupajući se u Limanu i Zvečaju, sukobi su jenjavali a mi se zajedno družili. Tada je naša Tešanjka imala vode i tekla čitavu godinu bez sušenja, jer nije bilo vodo- zahvata i bila čista sa ribama: Sjankama, Mrenama i Debeljcima. Osnovnu školu i Gimnaziju završio je u Tešnju, a studij matematike i fizike završio na Višoj Pedagoškoj školi u Sarajevu i stekao zvanje Nastavnika matematike i Fizike. Od 1969. godine zaposlio se redovno kao nastavnik matematike u O.Š. Huso Hodžić. U toku rata bio član Ratnog Predsjedništva Tešnja, kada su donošene vrlo važne odluke za stanovnike tešanjskog kraja, a koji su bili i u totalnom neprijateljskom okruženju. Tešnjaci su ostali na svojim ognjištima. Nije bilo organizovane evakuacije tešanjskog stanovništva. Pred rat smo navukli dosta hrane koja je koristila svima, a najviše onima koji su brinuli o bezbjednosti. Pod teškim ratnim uslovima i kada je bilo okruženje pokušali smo organizovati život u Tešnju, uz one uslove, koji su bili adekvatni ratnom stanju. I što je najbiotnije, Bošnjaci Tešnja, ostali su u dobrim odnosima sa Hrvatima Tešnja i zajedno branili napadnutu teritoriju. U toku rata od 1994. do 1997. u nedostatku nastavnog kadra predavao matematiku u Gimnaziji ” Musa Ćazim-Ćatić. Dvije generacije. Radni vijek završio u O.Š. Jablanica kao nastavnik matematike i penzionisan u martu 2011. godine. Po vokaciji je matematičar, ali ljubav za poviješću kod njega je usadio djed po majci: Ibrahim Hojkur, ali i otac. Djed je to radio tako što ga kao unuka uvijek pitao određene povijesne događaje, ali mu je od njega ostalo u sjećanju, kada mu je na pitanje odakle su Hojkuri?, rekao, da je njegov pra-pra djed izbjegao u Bosnu iz Mađarske, davne 1694. godine. A, opet, otac mu je ispričao da je predak Hafizovića, Muhamed-Hamo došao u Tešanj iz Užica 1863. godine. Ova dva podatka kod njega su izazvala želju da istražuje. I tako Fikret zavoli povijest i nađe kompatibilnim matematičko-historijskim povijesnim metodama rješenja za preselenje svojih po majci iz Mađarske, ali i po ocu iz Srbije. Radove iz povijesti objavljuje na elektronskom portalu ”Bošnjaci. Net” na sajtu za historiju.

E-Mail kontakt: [email protected]