Sajam

 

“ Naša destinacija nikada nije mjesto,
već novi način posmatranja stvari.“

Henri Miler

 

Tešanjski sajam, manifestacija privrednika, 12. put zaredom podsjetila nas je šta Tešanj ima da ponudi u raznim granama privrede. Ova manifestacija se organizuje jednom godišnje, a mjesta održavanja su se kretala od Sporske dvorane u Tešnju do Bukve, a ovaj posljednji je organizovan u Kraševu. Organizacija sajma ima kontinuitet unapređenja, ali i standardne sadržaje koji se ponavljaju. Ovaj događaj je svakako afirmativan za lokalnu zajednicu. O tome kakve su druge koristi nemam informaciju.

Uz čestitke i pohvale organizatoru, bilo bi veoma korisno artkulisati 12-godišnje iskustvo organizacije, sadržaja, ciljeva i efekata ovog događaja. Tradicija može biti veoma korisna, ali može prerasti u samozadovoljstvo i postati kočnica promjeni. Jedan od strateških ciljeva Općine Tešanj u proteklim godinama je bio uspostavljanje regionalnog sajma voda i meda. Taj cilj je proistekao iz potrebe da se afirmišu prirodni resursi (mineralne vode) i vizija: Tešanj – sredina ekološke svijesti, čistoće i reda. Kako nije bilo kapaciteta i dovoljnog interesa zainteresovanih strana, taj cilj se preveo u lokalni sajam meda koji se svake godine održava.

Isto tako, bio je pokušaj da se sajam privrede fokusira na jednu industriju, na automobilsku industriju i metalopreradu, ali i taj pokušaj nije dobio potrebnu podršku da bi se razvio. Ovo ističem zbog toga što Tešanj treba napraviti razliku koju će sačuvati i razvijati. Oporavkom bh drušva, bh ekonomije i bržim rastom teško ćemo zadržati pažnju drugih. Neke važne poruke tokom sajamskih događaja koje su se čule su svakako korisne. Jedna od njih je troškovna izvrsnost. Svakako, troškovna izvrsnost donosi trenutnu konkurentnost ali ne osigurava budućnost. Troškovna izvrsnost ne pravi razliku, ona uspostavlja nužnu konkurentnost do određenog trenutka. Troškovna izvrsnost osigurava prodaju, tržišno učešće ali brzina i inovacija kreiraju prednost za budućnost. Brzina sa značenjem spremnosti na prilagođavanje, „ništa nas ne smije iznenaditi“, nema „plakanja nad sudbinom“, uvijek smo spremni. To nije pitanje samo volje i pozitivnog raspoloženja. To je unutrašnja sposobnost, unutrašnje performanse koje uključuju procese, alate, ljude i druge resurse. Inovacija, sa značenjem da sutra nudimo nešto drugo, da sutra radimo drugačije, da ne ostanemo zadivljeni slijedeći druge (makar to bila sjajna rješenja sa zapadnog tržišta) koji imaju prednost jer tako nikada nećemo preuzeti stvarno vodstvo. U tom smislu i  pitanje razvoja automobilske industrije u Bosni i Hercegovini nije primarno pitanje zaokruživanja proizvodnje većeg sklopa u Bosni i Hercegovini, nego jačanje spremnosti da proizvođači u Bosni i Hercegovini budu pouzdani partneri bilo kome izvan Bosne i Hercegovine u proizvodnji nekog sklopa, odnosno automobila u cjelini. Okolnosti su se već toliko promijenile da zaokruživanje pproizvodnje cjeline na nacionalnom tržištu ne donosi nikakvu prednost.

Oponašati znači ostajati iza. Inovirati znači izlaziti ispred. Za taj iskorak je potrebna dodatna unutarnja sinergija u odnosima. Ona je moguća ako se razlike ne budu povećavale i ako se zajednica bude razvijala uravnoteženo. Pri tome ne mislim da uravnoteženo znači jednako, niti da pravedno znači jednako. Nadam se da organizator sajma ima kapacitet da otvori i etička pitanja poslovanja koja će upotpuniti autentičnost ovog događaja.