Bosna i Hercegovina

Svaki sporazum izmedu istine i lazi
uvijek je na štetu istine.

Viktor Igo

Postoje pokušaji smanjenja prava Srba i Hrvata u BiH. Mi jasno kažemo da je takav korak neprihvatljiv – poručio je 25. marta ove godine ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov. Uz to je dodao: Svjesni smo da postoje komplikacije i u BiH. Ima pokušaja tamo da se Dejton minira. Podsjetit ću vas da je Dejtonski sporazum osigurao zajednički zivot i postojanje bošnjačko-hrvatskog i srpskog entiteta. Oni čine jedinstvenu državu Bosnu i Hercegovinu. Ali se ta država temelji na principu donošenja odluka kroz saglasnost sva tri državotvorna naroda.

Američki senator i predsjedavajući komiteta Senata za oružane snage Džon Mekejn izjavio je danas da je veoma zabrinut zbog “tenzija, rivalstava i potencijala konfrontacije na Balkanu” i najavio da će SAD naredne sedmice ratifikovati Protokol o pristupanju Crne Gore u NATO.

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker ocijenio je u Strazburu da je Zapadni Balkan “najkomplikovaniji region u Evropi”. On je pozvao EU da regionu posveti svu pažnju koja mu je potrebna. U isto vrijeme je u intervju za Financial Times kazao: “Ako ih napustimo; Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Makedonija i Albanija – imat ćemo rat ponovo“.

Isti dan, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark podsjetio je da je budućnost BiH nesumnjivo u EU.

Više je nego očigledno da je diplomatski rat između Rusije, Amerike i EU za Balkan ulazi u završnu fazu. EU je dobila Sloveniju i Hrvatsku, Amerika Kosovo i Crnu Goru, borba se vodi za Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Srbija ima odlične dimplomatske odnose sa Rusijom, a službeno ide u članstvo kao EU. Jasno je da će se negdje tražiti kompromis. Ako ne bude kompromisa, biće rata, ne dao Bog. EU treba mir i sigurnost, i zajedničko tržište. Rusija i Amerika trebaju uticaj. Trebaju vlade koje neće nikad raditi protiv njihovih interesa u regionu. Za sada Rusija ima takvu vladu samo u Srbiji. Ali ima snažne ekspoziture u Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Za razliku od Makedonije, Bosna i Hercegovina nema vladu. Ali za razliku od Bosne i Hercegovine, Makedonija nije ratovala poslije raspada Jugoslavije. U oba slučaja su ostala neriješena pitanja: i u Makedoniji, i u Bosni i Hercegovini. Ono što se nije riješilo mirom, nije ni ratom. I ono što se nije riješilo ratom, nije ni mirom.

Da li to znači da će Balkan nastaviti živjeti u potpunoj neizvjesnosti mira kome stalno “visi” rat nad glavom, ili će se pronaći neko rješenje. Ne treba niko više biti naivan i praviti se da nije čuo kako sada Rusija pokazuje brigu o Hrvatima. Nikada to prije nije radila. Ne mislim da i sada brine, ali ovakvim izjavama pokazuje na spremnost novog rješavanja Bosne i Hercegovine. Kao što ne treba niko biti naivan i misliti da se Junkeru omaklo pa je Republiku Srpsku svrstao u istu ravan u rečenici o državama. Veliki je posao napravljen između Beograda i Zagreba tako što je nakon rata Hrvatska postala jednonacionalna država a Srbi prihvatili status nacionalne manjine u Hrvatskoj. Kako? Pola Bosne i Hercegovine je de facto, a po Dejtonu i de jure u nazivu, ostavljeno Srbima. Ali posao nije završen. Bosna i Hercegovina ima i Federaciju BiH, bošnjačko-hrvatski entitet, kako reče Lavrov. To što piše u Dejtonskom sporazumu, u Ustavu BiH, da Bosna i Hercegovina pripada Bošnjacima, Srbima i Hrvatima ne interesuje puno Lavrova.

A i zašto bi? Tada su bile jedne okolnosti, danas su druge. Omjer snaga za podjelu Bosne i Hercegovine i protiv nje, doveo je do zaustavljanja rata i Dejtonskog ustava. Od tada do danas je porastao omjer snaga koje dijele Bosnu i Hercegovinu i onih koji su protiv podjele, ne samo u političkom i personalnom smislu nego prije svega u sposobnosti da je podijele ili sposobnosti da odbrane njenu podjelu. Stoga nikakve parole neće pomoći. Nikakvi moralno utemeljenji stavovi. Živimo u okolnostima u kojima aktuelni interesi jačih opravdavaju svaki stav i svaku akciju. U tom smislu Bosna i Hercegovina treba praktično vodstvo sa jasnim vizijom stalnog osposobljavanja održivosti Bosne i Hercegovine. Bez toga, Bosna i Hercegovina se više neće ništa pitati.

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *