Misliti je lako, raditi teško,
raditi slijedeci svoju zamisao najteza je stvar na svijetu.
Goethe
Cijelo jedno stoljeće trajalo je bezdušno iskorištavanje radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uslove rada i života. Bilo je to doba razvoja industrije, koje je dovelo do velikih štrajkova u zemljama industrijskog razvoja, prije svega u Americi. Najpoznatiji je onaj od 1. maja 1886. godine u Čikagu kada je oko 40.000 radnika istaklo zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Narednih sto godina industrija je dominirala svijetom.
Nestalo je tradicionalnih imperija, dogodila su se dva svjetska rata, hladnoblokovski rat, neviđena eksploatacija, nasilje i raspad arapskog svijeta, stradanja i genocid na Balkanu.
Sto godina nakon što su industrijski radnici započeli odlučujuću borbu za bolji status, vrijeme industrijske ere se završava. Snažno i brže nego ikad započela je transformacija ka najavljenoj informatičkoj eri. Ali ona je ubrzo dobila svoj novi naziv: ekonomija znanja. U ekonomiji znanja industrijski radnici nemaju više ulogu kakvu su imali u ekonomiji koja nam je ostavila u nasljeđe prvomajske praznike. Čini se da sindikalne vođe nisu shvatile šta se dogodilo, i šta se događa u cijelom svijetu. Bosna i Hercegovina, ma kako teška tranzicija bila, i ma kako se teško u njoj snalazila većina stanovnika, neće ostati izvan tog trenda. Funkcionisati po matrici borbe za radnička prava iz ere industrijske revolucije u eri ekonomije znanja – velika je zabluda. Nikakvo dobro neće donijeti radnicima.
Ja sam iskoristio prvomajske praznike da pročitam knjigu Dividenda znanja, grupe autora Rene Tisen, Daniel Andriesen i Frank Lekan Depre koju mi je posudio na čitanje Husein Galijašević, i veoma sam mu zahvalan. Iako sam mnogo toga poznavao čitajući druge izvore i radeći u korporaciji koja implementira te principe, ipak sam uživao čitajući i bolje razumio ono što vidim kuda cijeli svijet ide. Da bi sinidkat ispunjavao svoju zadaću na početku 21. stoljeća, sindikat prvo mora preispitati svoju svrhu postojanja, restuktuirati se i osposobiti da bi mogao odigrati ikakvu ozbiljniju ulogu u zaštiti radničkih prava. Bez obzira na vrlo nepovoljnu poziciju velikog broja radnika u Bosni i Hercegovini, i veliki broj nezaposlenih, sindikat se često postavlja u ulogu opozicije spram poslodavaca i vlasti. To neće nikom pomoći. Kratkoročno možda neko i popusti, preusmjeri sredstva ili uzme zajam MMF-a, ali dugoročno će se zapasti u potpuno ropstvo i siromaštvo.
U ekonomiji znanja stvari se mijenjaju veoma brzo. Da bi organizacije ostale zdrave moraju biti efikasnije i s više inovacija. Raditi drugačije znači raditi pametnije a ne više. Raditi pametnije znači manje potrebnih radnika za veći obim prodaje. Nema laganog odgovora na ovako kompleksna pitanja koja se iz dana u dan usložnjavaju. Samo snažna interakcija između svih zainteresovanih strana, fer i otvorena, s punim razumijevanjem, bez izražene sebičnosti bilo koga može donijeti društveni model koji će realno rasti. Rukovodstvo sindikata mora biti integrisano internacionalno sa sindikatima radi sticanja potrebnih znanja i praksi, ali dijalog se mora voditi u Bosni i Hercegovini. Socijalno-ekonomsko vijeće može biti jedan od alata ali koji se mora hitno restruktuirati i dinamizirati, koji treba biti opslužen pouzdanim informacijama utemeljenim na činjenicama stanja u kome se nalazimo, i ono treba inovirati ključne strategije i ciljeve na kojima će se raditi i koji će voditi u održive odnose. Mora se kreirati model za sutra, a ne raspravljati o tome kako su nam ugrožena prava danas.
Danas oni koji moraju štrajkovati, oni će to učiniti ali to neće ništa riješiti za sutra. Bez suštinske promjene, nema promjene. Kako god, prvomajski praznici su postali tradicija, i ljudi će uz janje ili bez njega kratko uživati, bili zemljoradnici, proleteri, radnici znanja pa i neki nezaposleni. Bar u Bosni i Hercegovini.