Praznik rada

Misliti je lako, raditi teško,

raditi slijedeci svoju zamisao najteza je stvar na svijetu.
Goethe

Cijelo jedno stoljeće trajalo je bezdušno iskorištavanje radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uslove rada i života. Bilo je to doba razvoja industrije, koje je dovelo do velikih štrajkova u zemljama industrijskog razvoja, prije svega u Americi. Najpoznatiji je onaj od 1. maja 1886. godine u Čikagu kada je oko 40.000 radnika istaklo zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Narednih sto godina industrija je dominirala svijetom.
Nestalo je tradicionalnih imperija, dogodila su se dva svjetska rata, hladnoblokovski rat, neviđena eksploatacija, nasilje i raspad arapskog svijeta, stradanja i genocid na Balkanu.

Sto godina nakon što su industrijski radnici započeli odlučujuću borbu za bolji status, vrijeme industrijske ere se završava. Snažno i brže nego ikad započela je transformacija ka najavljenoj informatičkoj eri. Ali ona je ubrzo dobila svoj novi naziv: ekonomija znanja. U ekonomiji znanja industrijski radnici nemaju više ulogu kakvu su imali u ekonomiji koja nam je ostavila u nasljeđe prvomajske praznike. Čini se da sindikalne vođe nisu shvatile šta se dogodilo, i šta se događa u cijelom svijetu. Bosna i Hercegovina, ma kako teška tranzicija bila, i ma kako se teško u njoj snalazila većina stanovnika, neće ostati izvan tog trenda. Funkcionisati po matrici borbe za radnička prava iz ere industrijske revolucije u eri ekonomije znanja – velika je zabluda. Nikakvo dobro neće donijeti radnicima.

Ja sam iskoristio prvomajske praznike da pročitam knjigu Dividenda znanja, grupe autora Rene Tisen, Daniel Andriesen i Frank Lekan Depre koju mi je posudio na čitanje Husein Galijašević, i veoma sam mu zahvalan. Iako sam mnogo toga poznavao čitajući druge izvore i radeći u korporaciji koja implementira te principe, ipak sam uživao čitajući i bolje razumio ono što vidim kuda cijeli svijet ide. Da bi sinidkat ispunjavao svoju zadaću na početku 21. stoljeća, sindikat prvo mora preispitati svoju svrhu postojanja, restuktuirati se i osposobiti da bi mogao odigrati ikakvu ozbiljniju ulogu u zaštiti radničkih prava. Bez obzira na vrlo nepovoljnu poziciju velikog broja radnika u Bosni i Hercegovini, i veliki broj nezaposlenih, sindikat se često postavlja u ulogu opozicije spram poslodavaca i vlasti. To neće nikom pomoći. Kratkoročno možda neko i popusti, preusmjeri sredstva ili uzme zajam MMF-a, ali dugoročno će se zapasti u potpuno ropstvo i siromaštvo.

U ekonomiji znanja stvari se mijenjaju veoma brzo. Da bi organizacije ostale zdrave moraju biti efikasnije i s više inovacija. Raditi drugačije znači raditi pametnije a ne više. Raditi pametnije znači manje potrebnih radnika za veći obim prodaje. Nema laganog odgovora na ovako kompleksna pitanja koja se iz dana u dan usložnjavaju. Samo snažna interakcija između svih zainteresovanih strana, fer i otvorena, s punim razumijevanjem, bez izražene sebičnosti bilo koga može donijeti društveni model koji će realno rasti. Rukovodstvo sindikata mora biti integrisano internacionalno sa sindikatima radi sticanja potrebnih znanja i praksi, ali dijalog se mora voditi u Bosni i Hercegovini. Socijalno-ekonomsko vijeće može biti jedan od alata ali koji se mora hitno restruktuirati i dinamizirati, koji treba biti opslužen pouzdanim informacijama utemeljenim na činjenicama stanja u kome se nalazimo, i ono treba inovirati ključne strategije i ciljeve na kojima će se raditi i koji će voditi u održive odnose. Mora se kreirati model za sutra, a ne raspravljati o tome kako su nam ugrožena prava danas.

Danas oni koji moraju štrajkovati, oni će to učiniti ali to neće ništa riješiti za sutra. Bez suštinske promjene, nema promjene. Kako god, prvomajski praznici su postali tradicija, i ljudi će uz janje ili bez njega kratko uživati, bili zemljoradnici, proleteri, radnici znanja pa i neki nezaposleni. Bar u Bosni i Hercegovini.

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *