Kriza

Šta je najljepše, o Knjigo?
Istina je najljepša.
nepoznati autor

Pita me stariji komšija, inače član SDA, kakva je to kriza u SDA? I još, onako u šali, veli: izaberite brate Sebiju, meni se čini ona se najviše tu pita, svejedno ovi muški se svađaju k'o žene.

Pomalo zbunjen, osmjehnem se komšiji, pa odgovorim: vidim šta se dešava, nešto od toga znam, nešto ne znam. Plašim se da smo naviknuti na krize tako da mnogima to ništa ne znači. Mislim da znam šta nije rješenje ali ne znam šta je rješenje. Nije dobro što rukovodstvo javno iznosi svoja neslaganja i međusobne optužbe. Nije dobro da rukovodstvo nema jasnu viziju, jasne ciljeve, što brže i jasnije ne nudi moguća rješenja za budućnost. Nije dobro da se ozbiljne stvari guraju po hitnoj proceduri i propušta prilika da parlamentarci daju svoj doprinos. Nije dobro da parlamentarci s liste SDA djeluju nezavisno. Bilo bi bolje da je sve drugačije.

Znati ŠTA najčešće nije teško. Posebno kada je očigledno. Na primjer, kazati da stanje bh društva treba biti bolje, ili stanje bh ekonomije treba biti bolje može izreći ko god to hoće. Malo teže je razdvojiti ŠTA u svemu jeste, a ŠTA nije dobro jer za takvu konstataciju trebaju ipak relevantni podaci, informacije, sposobnost analize. Još malo teže je kazati ŠTA treba biti cilj, i ŠTA ne smije biti cilj u nekom vremenu pred nama kako bi se ono što je očigledno a nije dobro transformisalo u ono što će biti očigledno dobro. Sve to ipak spada u kategoriju u kojoj se ulaže relativno malo napora.

Znati KAKO raditi na tome ŠTA je cilj, i kako pratiti napredak te kako spriječiti da neko radi na onome ŠTA ne smije biti cilj zahtjeva pored znanja i vještine, velike napore, energiju i istrajnost. Zahtjeva timove opredjeljene da idu istim putem. Naravno, i ŠTA kao cilj i KAKO kao način trebalo bi da budu ispravni. Imati ispravan cilj a koristiti nedozvoljena sredstva kreiraće osjećaj samovolje i vodiće u konfrontaciju.

Ipak, ključno ostaje ZAŠTO to radimo? Šta su namjere i motivi? Jer ljudi ne mogu znati ničije namjere i motive, samo Svemogući Bog to zna. Podrivanje počinje u ovom području. Ovo područje treba ispravno interpretirati i komunicirati kako bi ŠTA bilo najbolje a KAKO imalo snagu. Ako je primarni motiv dati doprinos boljoj budućnosti, stabilnijoj Bosni i Hercegovini, snažnijoj i boljoj SDA onda nema razloga za bilo kakvim krizama. To bi trebalo da znači da svačija pozicija, stranačka ili javna, nije na prvom mjestu. Na prvom mjestu je doprinos shodno poziciji koju ima u društvu. Kao građanin može dati jednu vrstu doprinosa, kao član političke stranke može dati drugu vrstu doprinosa, kao stranački funkcioner treću, kao javni funkcioner četvrtu,… Ali doprinos se ogleda u borbi za ispravne ciljeve i ispravan način ostvarivanja tih ciljeva na svim nivoima. Doprinos se ne daje tako što će se ciljevi uskladiti sa osobnim ili grupnim potrebama, ili tako što će se način prilagoditi manipulaciji i taktici u odnosima. I nije dobro da svako uzima sebi za pravo da ocjenjuje svoj doprinos. Ljudi nisu subjektivno objektivni. Ljudi su pristrasni. Isti doprinos kod sebe i kod nekog drugog ne vrednuje isto. Stoga je manja šteta ako taj doprinos ocjenjuju zvanični organi u skladu sa utvrđenim procedurama. Bez manipulacije. Svaka manipulacija, bez obzira na motiv i namjere, kompromitira procedure i urušava odnose. Stoga, odgovor na ZAŠTO zahtjeva novu političku kulturu, zahtjeva obnovu duhovnosti, društvene etike i morala. A to nikad nije bio kratak put.


O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *