Kratkoročni i dugoročni ciljevi

Treba tako živjeti kako bi mogao samog sebe poštovati.

Maksim Gorki

Ovovremeni kontekst života u Bosni i Hercegovini zbunjuje mnoge. I pored svega ima onih koji su veoma optimistični ali i onih koji su veoma pesimistični. Čini se da je drugih više. Ipak je najviše onih između, koji nisu ni veoma optimistični ni veoma pesimistični. Neki od njih uzimaju pasoš u ruke i odlaze s bh pasošom izvan Bosne i Hercegovine misleći da će tako naći bolji kontekst života. Mnogi su prihvatili stvarnost takvu kakva jeste i žive svoj život iz dana u dan. Obično kažu: ima i gore, i bolje. Ali može se nekako.

Život na Zemlji nikada nije bio lahak većini ljudi. Za one koji vjeruju, oni percepiraju život na Zemlji kao test života. Bilo dobro, bilo loše – oboje je samo test. Da li će čovjek biti zahvalan ako mu je dobro ili će se osiliti? Da li će čovjek biti strpljiv ako mu nije dobro ili će klonuti? Za one koji vjeruju četiri su ključna faktora u svakom životnom kontekstu: vjerovati, činiti dobra djela, govoriti istinu i biti strpljiv. To su ključni faktori dugoročnog uspjeha – uspjeha čiji su kratkoročni ciljevi na Zemlji (Dunjaluku) a dugoročni ciljevi su nakon odlaska sa Zemlje (Ahiret), u vječnom životu.

Ljudi vjeruju na različite načine. Iz nekih globalnih statističkih podataka se može zaključiti da većina vjeruje u Jednog Boga, Milostivog, Samilosnog – Gospodara ljudi, Vladara ljudi, Boga ljudi. Na žalost nema statistike o tome koliko ljudi čini dobra djela ali postoji solidarnost među ljudima. Neke grupacije pokazuju veću osjetljivost i više su prepoznatljive u činjenju dobrih djela a druge manje. Ali temeljni princip je individualni. Od uklanjanja pet ambalaže pored puta, pomoći nekom ili propustiti nekoga da prijeđe cestu, uputiti osmjeh drugoj osobi, pomoći nekome u nevolji, zaštiti slabog, suprostaviti se nasilniku,… Područje u kome se mogu činiti dobra djela gotovo je beskrajno pa je čudno ako ima ljudi koji nisu dobročinitelji.

Govoriti istinu makar bila protiv samog sebe je posebna hrabrost, vjerodostojnost, nesebičnost i pobjeda nad sopstvenim egom. A onda dalje, posebno pred onim koji imaju ovlaštenja, vlast. To je način da se pomogne onima koji imaju ovlaštenja, posebno javna, da ne padnu u zabludu samoobmane, da ne dopuste ulizicama da im budu ključni savjetnici i da ne povjeruju kako uvijek rade samo ono što je ispravno. Ali istinu treba znati da bi se istina govorila. To nije samo pitanje hrabrosti i reakcije, to je pitanje uma (raspoloživost svih validnih informacija) i pitanja srca. Tek nakon toga kazana istina neće biti napad na osobu nego pomoć drugima da spoznaju istinu i prilika toj osobi da se popravi.

Strpljivost je u bh okolnostima često površno interpretirana. Strpljivost uključuje aktivnu ustrajnost, dosljednost i postojanost da se loša situacija otkloni a da se povoljna situacija ne percepira sebičnom. Ustrajno, dosljedno i postojano se koriste ispravna sredstva za ispravne ciljeve u povoljnom i nepovoljnom kontekstu. Onaj ko je strpljiv on radi na onome što bi
trebalo da se desi a ne postavlja pred sebe mora da se desi. Ispit u školi, na fakultetu se može položiti na razne načine. Životni ispit, životni test se ne može “prošvercati” makar se čovjeku činilo da su kratkoročni ciljevi dostignuti ali su tako samo “potkopani” dugoročni ciljevi. Čovjek treba da se nada ali ne treba da potkopava dugoročne ciljeve ostvarajući kratkoročne po svaku cijenu. Niko nije pobjedio vrijeme.

About Fuad Sisic