Sistemski pristup

Obrazujte se koliko god hoćete ali, tako mi Boga,
nećete imati koristi od nagomilanog znanja dok ga u djelo ne sprovedete.

Muhamed a.s.

Ne postoji baš često prilika slušati nekoga u jednoj informativnoj emisiji i na neki način doživjeti kroz to slušanje potvrdu sopstvenog mišljenja o stanju u društvu. To sam osobno doživio slušajući g-dina Branka Perića, sudiju Suda BiH, u dnevniku TV FACE od 26.06.2020. godine. Rado preporučujem svakom da pogleda ovaj intervju. Mnogo je toga otvoreno i bez zadrške kazao g-din Perić, ali bih istakao ovdje dvije stvari.

Prva, ne postoji bilo kakva diskusija u institucijama sistema koja se bavi ozbiljnom analizom stanja u cilju otklanjanja slabosti i unapređenja. Ilustrovao je to time da je on osobno glasao za g-dina Milana Tageltiju na poziciju Predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, te da je to bila njegova greška jer je g-din Tageltija pokazao nedostatak odgovornosti. Problem je u tome što se u ovom sadašnjem sistemu greška ne može ispraviti, tvrdi g-din Perić i to je samo po sebi apsurd.

Druga stvar, kada g-din Perić javno iznosi svoje kritičko mišljenje spram vlasti, spram nosioca javnih funkcija on to smatra svojom građanskom obavezom. Kako kaže, kao građanin ove zemlje želi da vlast zna šta on kao građanin misli o njoj.

Zbog čega mislim da je g-din Perić kazao suštinski važne stvari i zbog čega se slažem s tim što je kazao? Javni funkcioneri u 21. stoljeću treba da znaju šta o njima misle “podanici”. Javni funkcioneri treba da prestanu previše voljeti da im aplaudiraju i da prestanu samo sliku koju kreiraju o samima sebi prenositi javnosti. Potrebno je da tu sliku koriguju sa slikom koju drugi imaju o njima. Posebno je važno da znaju šta misle oni koji su kompetentni, koji znaju i razumiju sistemsko djelovanje, koji razložno ukazuju na manjkavosti i nužnost promjene. Javni funkcioneri bi za takvim mišljenjima i izjavama trebali tragati u najboljem interesu a nikako to odbacivati jer im je ego povrijeđen ili samo zbog toga što sami u takvoj osobi vide nekoga ko je protiv njih. Oni bi takvim osobama trebala dati važnu ulogu i ovlaštenja u implementaciji promjena, dati im maksimalnu podršku a nikako ih ignorisati ili čak javno omalovažavati kako to inače čini g-din Tegeltija prema g-dinu Periću.

Sistemski pristup u svojoj osnovi sadrži znanje i vještine, kompetencije i nepristranost. Ne može se imati sistemski pristup ako će se isti podrediti osobnoj volji onog ko je na čelu organizacije, ili ako će se isti podrediti situaciji. Rezultat rada sistema će nekada nekome odgovarati, drugi puta neće. Ne može se podržavati sistem kada rezultat odgovara a kada ne odgovara napadati i rušiti sistem. To se tako ne radi. Kada se smatra da rezultat sistema nije fer, nije adekvatan, nije pravedan onda se radi intenzivno na poboljašnju sistema a ne situacije. Ispravljati situaciju znači usklađivati sistem prema svojoj volji, prema trenutnom kontekstu i trenutnoj percepciji, prema osobnom ili grupnom interesu, prema dnevno-političkoj potrebi. To je apsolutno pogrešno.

Prvi korak ka uspostavi sistema je odricanje osobne važnosti u odnosu na organizaciju, odricanje osobnog ili grupnog interesa u odnosu na opći – zajednički interes, prihvatanje jednakih pravila za sve. Ko to nije u stanju treba da se povuče a ko ne želi tada bi građani trebali uskratiti povjerenje bar u mjeri u kojoj to mogu prepoznati. A čini se da bar danas to nije teško. Bilo kakvi izgovori ili demagoško skrivanje iza “naši su” je pogrešno. To što “su naši” treba da bude razlog više da budu kako treba a ne da budu kako ne treba. Ne može se očekivati bolje ako se koristi isti pristup, ako se daje prednost pristrasnosti u odnosu na ono što je ispravno i pravedno. Uzaludno je očekivati čudo da se desi ako se nastavlja kretati stazama osobne privilegije ili osobnim očekivanjima nekih ustupaka na štetu slobodnog mišljenja, otvorenog činjeničnog govora ili podilaženja radi zadržavanja stečenih pozicija.

Zaista je krajnje vrijeme da tužilac bude tužilac a sudija bude sudija, a ne da budu Bošnjak, Srbin ili Hrvat. Građani a i narodi treba da znaju da će se protiv kriminala i korupcije, i drugih krivičnih djela boriti struka znanjem i kompetencijama a ne nacionalnom pripadnosti. Ali isto tako i advokat treba da bude advokat u cilju traženja istine a ne odbrani svog klijenta po svaku cijenu. Nema smisla svjesno žrtvovati borbu za istinu da bi se dobile bilo kakve jednokratne koristi.

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *